Izabrane tri najbolje nove hrvatske riječi! Znate li što su prestrujnik, šećerice i bakroza?

Autor:

Nacional

Na ovogodišnjem natječaju za najbolju novu hrvatsku riječ  “Dr.  Ivan Šreter” pobijedile su riječi – prestrujnik kao zamjena za adapter, šećerice kao zamjena naziva za biljke od kojih se proizvodi šećer te bakroza za Wilsonovu bolest.

Natječaj za najbolju hrvatsku riječ organizira časopis Jezik, uz potporu Zaklade “Dr. Ivan Šreter”. Predsjednica Povjerenstva za izbor je Sandra Ham. Svečana dodjela Nagrade „Dr. Ivan Šreter“ održana je u subotu u Lipiku, u sklopu obilježavanja Dana hrvatskoga jezika.

Prvu nagradu dobila je riječ – prestrujnik koju su predložili Tomislav Meštrović i  Ognjen Ožegić.

Za adapter postoji nekoliko hrvatskih riječi – pretvarač, pretvornik, prilagodnik, međutim postoji i najmanje deset različitih vrsta adaptera koji nemaju veze sa strujom, istaknulo je Prosudbeno povjerenstvo. Adapteri za struju (ovi mali za mobitele, tablete i računala) ili se nazivaju adapteri ili strujni adapteri, tako da je ‘prestrujnik’ potrebna riječ jer sužava pojam i točno ga određuje, a tvorbeno je i upotrebno spretniji jer je samo jedna riječ, dodaje Povjerenstvo.

Drugu nagradu osvojila je riječ – šećerice, predlagatelja Leonarda Štraca i Izabele Štrac.

Uz žitarice i uljarice, imali bismo i zajednički naziv za šećernu repu, šećernu trsku, a moguće i kukuruz šećerac, odnosno kukuruz od kojega se radi kukuruzni sirup, navelo je Povjerenstvo. Ističu kako stručnjaci biologije i na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku smatraju da riječ ima smisla i da ima potrebe za njom.

Treću nagradu osvojila je riječ bakroza kao zamjena za Wilsonovu bolest, koju su predložili Marko Bukna i Martina Pehar.

Hepatolentikularna degeneracija ili Wilsonova bolest, naziv je za bolest u koje dolazi do nakupljanje bakra u tkivu. Prema kemijskom elementu berilij naziv je bolesti berilioza, napominje Povjeresntvo i dodaje kako se nova riječ ‘bakroza’ za staru bolest uklapa u sustav.

Prvoj nagradi pripada novčana nagrada od 600 eura, drugoj 400, a trećoj  200 eura.

Dani hrvatskoga jezika obilježavaju s u Hrvatskoj Od 11. do 17. ožujka, u Spomen-tjedan na znamenite dane u kojima je 1967. sastavljana i potpisivana Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. Deklaracija je bila kamen međaš u povijesti hrvatskoga naroda i jezika jer poslije Deklaracije Hrvati više nisu pristajali na unitarističku jezičnu politiku, naveli su organizatori.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.