U okviru Salona de Fleurus u subotu će se u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) održati predavanje teoretičarke umjetnosti Ivane Bašičević Antić o Dimitriju Bašičeviću Mangelosu i njegovu odnosu spram Picassa te modernističkim mitovima općenito.

Ivana Bašičević Antić održat će predavanje “Mangelosove teze o mitovima modernizma” na primjeru njegove slike “Američka pjesnikinja Gertrude Stein često je podsjećala Picassa”, u prostoru suvremene rekonstrukcije salona u kakvom je Gertrude Stein, slavna američka kolekcionarka i spisateljica, u prvoj polovici 20. stoljeća okupljala umjetnike, među kojima i Picassa, uvelike doprinijevši stvaranju ‘fenomena Picasso’.

Tim predavanjem MSU započinje tematiziranje opusa Mangelosa (1921-1987) , čiju veliku izložbu planira za sam kraj godine, u povodu tridesete obljetnice njegove smrti.

Važan dio Mangelosova umjetničkog rada kritika je sistema umjetnosti i stvaranja njegovih mitova,  buni se protiv izgradnje mita i zalaže za dekonstrukciju fenomena Picasso.

Osporavajući taj sistem, postavljao je pitanje autoriteta te u seriji djela pod nazivom “Fenomen Picasso” stvorio jedno je od svojih najdojmljivijih “Američka pjesnikinja Gertrude Stein često je podsjećala Picassa” (1967.-1972.).

Riječ je o kolažu informacija i materijala različitog tipa – sastoji se od nalijepljene reprodukcije Picassovog portreta Getrude Stein, dva ulomka s kritičarskim opisom portreta enciklopedijskog tipa i teksta samog Mangelosa, koji je ispisan karakterističnim rukopisom u stilu školske tablice ili bilježnice.

U predavanju o Mangelosu posjetiteljima će se približiti značenje umjetnikove serije na temu Picassa te zapitati kako je moguće da, unatoč neefikasnosti svijeta umjetnosti jedan njen pripadnik, Picasso, bude tako široko poznat i prepoznat te zadobije mitski status.

Ivana Bašičević Antić je teoretičarka umjetnosti i voditeljica Fondacije Ilija & Mangelos, članica Upravnog odbora nagrade Mangelos, objavila je niz knjiga i tekstova iz struke.

Izložba Salon de Fleurus, zajedno s pratećom izložbom Sfinga velegrada, vrhunska djela modernizma između dva svjetska rata iz Zbirki MSU-a, traje do 31. siječnja. Za Noć muzeja, 27. siječnja, za izložbu se priprema poseban program, s kraćim koncertom prvog feminističko-lezbijskog zbora Le Zbor.

U protekla tri mjeseca izložbu je razgledalo više od 6,7 tisuća posjetitelja, a Zagreb je bio treća postaja na toj putujućoj izložbi iz New Yorka.

Posjetitelje su u Stalni postav u okviru kojeg su postavljene te dvije izložbe, privukli su i njihovi brojni edukativni programi, predavanja, razgovori, “domaćice” Salona, tečajevi crtanja i slikanja za odrasle, izložba Nedjeljno slikarstvo preko Save – u velikoj su mjeri povećale posjećenost

Nakon zagrebačke izložbe slike-kopije koje su bile izložene u Salonu putuju u Kumu Art Museum u Rigu, a namještaj i sve ostalo što je činilo izložbu, dio je lokalnih privatnih i muzejskih kolekcija i vraća se vlasnicima.

Nada Beroš iz MSU-a ističe kako su partneri izložbe iz New Yorka, Independent Curators International, iznimno zadovoljni načinom zagrebačke prezentacije i brojnim programima koji su priču “o prvom muzeju moderne umjetnosti” ispričali na posve originalan i lokalni način (izložba Sfinga velegrada).

Upravo zbog takvog angažmana i elaboriranog programa izložbu su na četiri mjeseca ustupili za istu cijenu kao za šest tjedana, kako naplaćuju drugim ustanovama.

Izložbu je likovno postavio kolega Tihomir Milovac, Beroš je radila edukativne programe i prijevode te uredila “novine Salon de Fleurus”, a suradnik na izložbi “Sfinga velegrada” bio je Petar Prelog, znanstvenik s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Komentiraj