Dana 18. ožujka 1871. godine u Parizu je uspostavljena Pariška komuna, prva revolucionarna vlast proletarijata u povijesti, koja je u 72 dana postojanja provela niz mjera od kojih su najvažnije bile: ukidanje stajaće vojske i njezina zamjena naoružanim narodom, odvajanje crkve od države, uspostava ravnopravnosti spolova, uvođenje radničkog upravljanja u napuštenim tvornicama, uvođenje prava općih izbora i opoziva za sva mjesta u upravi, sudstvu i prosvjeti te ograničenje plaća za službenike komune.

Parišku komunu slomile su francuske postrojbe (uz suglasnost njemačke vojske) nakon žestokih borbi, posebno u posljednjem tjednu (»Krvavi tjedan«), u kojem je poginulo najmanje 20.000 pobunjenika i približno 750 vojnika, dok je približno 38.000 pobunjenika bilo uhićeno. Sudski procesi trajali su sve do 1875. god. (26 pogubljenih i oko 7000 deportiranih). Parišku je komunu već u svibnju iste godine Karl Marx na Generalnom vijeću Prve internacionale prikazao kao prvu socijalnu revoluciju, a nakon toga ona je postala događajem na koji se često pozivala socijalistička i marksistička misao i propaganda.