Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel izjavio je u ponedjeljak da će SSSH podržati svaku strukturnu reformu za sređivanje sustava, ali te reforme moraju biti interesu svih građana, a ne samo jedne skupine.

“SSSH će podržati svaku strukturnu reformu koja polazi od toga da se sredi sustav, neovisno o tome radi li se o mirovinskom, zdravstvenom ili obrazovnom sustavu, ali reforme koje će biti interesu svih građana, a ne samo jedne skupine”, poručio je Novosel na okruglom stolu “Jačanje socijalne komponente Europskog semestra – prioriteti za Hrvatsku i kako o njima postići konsenzus”, koji su organizirali SSSH i njemačka politička zaklada Friedrich Ebert Stiftung (FES).

Protiv skraćivanja roka za odlazak u mirovinu

“Uvijek idemo nekako obrnutim putem, od kraja prema početku, no nadam se da ovoga puta Vlada neće učiniti greške prijašnjih Vlada, pogotovo ove prošle koja je pokušala u svojim mjerama skratiti rok za odlazak u mirovinu. Mislim da ne treba ni pomišljati na skraćivanje tog roka jer nema analiza niti procjena učinaka što bi to Hrvatskoj i mirovinskom sustavu donijelo”, poručio je.

Ovogodišnji izvještaj Europske komisije za Hrvatsku ističe da Hrvatska postiže mnogo slabije rezultate u pogledu kapaciteta izvršne vlasti za provedbu pouzdanih politika, kao i u pogledu odgovornosti izvršne vlasti.

Efikasna javna uprava preduvjet je konkurentnosti gospodarstva, pri čemu je bitno postići politički konsenzus o razvoju javne uprave između vladajuće većine i opozicije, dok je za konkurentnost gospodarstva bitno kvalitetno i stabilno zakonodavno okruženje, istaknuo je izvršni tajnik za edukaciju, projekte i europska pitanja u SSSH Darko Šeperić predstavljajući izvješće Europske komisije za Hrvatsku za 2017. i stajališta SSSH o prioritetima za Nacionalni program reformi.

U izvješću se ističe da je stopa nezaposlenosti, pogotovo mladih iznad prosjeka EU-a, uz visoki udio dugotrajno nezaposlenih. SSSH napominje da su za cjelovit oporavak tržišta rada, u čijem fokusu mora biti povećanje stope zaposlenosti te osiguranje kvalitetnijih i održivih radnih mjesta, nužne integrirane politike, pri čemu u sve mjere treba uključiti oba socijalna partnera – poslodavce i sindikate.

Održivost mirovinskog sustava kroz povećanje stope zaposlenosti 

Održivost mirovinskog sustava, kao i adekvatnu razinu mirovina, napominje sindikat, moguće je osigurati isključivo povećanjem stope zaposlenosti vodeći se ciljem povećanja broja kvalitetnih mjesta.

Ubrzanje podizanja dobi za odlazak u mirovinu ne može povećati održivost mirovinskog sustava u situaciji kad ne postoji dovoljan broj radnih mjesta, a stariji su radnici suočeni s diskriminacijom. Prije razmatranja bilo kakvog povećanja dobi za odlazak u mirovinu, treba osigurati uvjete za ostanak starijih radnika u svijetu rada.

Ubrzavanje izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu kod žena s muškarcima SSSH smatra neprihvatljivim zbog još uvijek prisutne diskriminacije žena. Napominju i da odlazak u prijevremenu mirovinu nije izbor radnika već do toga dolazi zbog nemogućnosti zadržavanja ili pronalaska posla, stoga povećanje penalizacije također smatraju nepravednim.

Vezano za zdravstveni sustav, SSSH ističe da treba naći prostor u državnom proračunu za poštivanje obveze uplate doprinosa za kategorije osiguranika za koje je država dužna uplaćivati HZZO-u. Postoji prostor i potreba za racionalizacijom troškova, pri čemu treba adresirati problem prostora za korupciju u javnoj nabavi.

Također treba bolje povezati obrazovni sustav i tržište rada te podići kvalitetu obrazovanja i pristup obrazovanju na svim razinama. Sva socijalna prava treba sustavno urediti, a prava definirati prema potrebama osoba-korisnika, te uvesti automatsko usklađivanje socijalnih naknada prema objektivnom kriteriju, što bi olakšalo nadzor.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Edvard ŠUŠAK
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.