Ne preskačite vježbe istezanja, važnije su, no što mislite

Autor:

Pixabay

Mnogi od nas zagrijavanje i istezanje preskaču jer nemaju strpljenja odraditi nekoliko vježbica prije i nakon glavne tjelesne aktivnosti, primjerice trčanja ili plivanja, zaboravljajući pritom koliko su ove vježbe bitne za oporavak i prevenciju ozljeda, ali i za mobilnost i vitalnost.

I dok postoje treninzi istezanja koji traju sat ili dva, mi nemamo vremena posvetiti mu desetak minuta, a bitno je. U nastavku vam otkrivamo dobrobiti istezanja, a ne treba zaboraviti niti lovorike kada u društvu jedini možete dlanovima dodirnuti pod, a da ne savijete koljena.

Više snage

Na prvi pogled, trening fleksibilnosti i trening snage nemaju puno toga zajedničkog. U prvom izdužujete mišiće, a u drugom ih stežete.

No, u oba slučaja, tvrdi za portal Medscape David Behm, znanstvenik koji je karijeru posvetio proučavanju tjelovježbe te u proteklih 25 godina objavio desetke studija o istezanju, mišići i vezivno tkivo su napeti, zbog čega se aktiviraju proteini integrini koji su ključni za rast mišića.

To znači da i istezanjem postajete snažniji, no dizanje utega ipak je učinkovitije, odnosno brže ćete postići cilj.
Ipak, stariji ljudi bi mogli imati puno koristi od ovog saznanja. Vježbe istezanja su im pristupačnije od dizanja utega te bi trebali izvoditi kada god su u prilici, kako bi bili mobilniji, ali i jači.

 

Istezanje je dobro za srce i krvne žile

“Većina ljudi ne razmišlja o kardiovaskularnim dobrobitima istezanja, a one su velike”, dodaje Behm.
Ako se ne krećemo, krv ne kola žilama onoliko koliko bi trebala. Istezanje potiče cirkulaciju, a time i elastičnost krvnih žila. Osim toga, dovodi do smanjenja otkucaja srca u mirovanju i snižava krvni tlak. Vježbe istezanja možete izvoditi gdje god želite i prilagoditi ih svojim mogućnostima.

Prevenira ozljede

Kada se istežete, točka u kojoj osjećate napetost, mjesto je gdje je mišić najranjiviji i na kojem dolazi do ozljeda.

Veća fleksibilnost u tom području omogućuje vašim mišićima sigurno generiranje sile. Za sportaše to znači manje ozljeda kada radi eksplozivne pokrete ili mijenjaju smjer.

Za nesportaše, fleksibilnost smanjuje ozljede poboljšanjem ravnoteže. Bolja ravnoteža smanjuje rizik od pada i pomaže u ublažavanju štete kad do pada ipak dođe.

I šećer na kraju – istezanje ne mora biti bolno i neugodno. Novija istraživanja pokazuju da ćete povećati fleksibilnost čak i izvođenjem vježbe do točke nelagode, odnosno u trenutku kada vas počne “mišić zatezati”, stanite, kratko zadržite položaj pa se vratite u početni. Ne forsirajte, već budite nježni prema svojim mišićima, tetivama i ligamentima.

Sjetite se kako to mačke i psi rade. Istegnu se milijun puta u danu, dok hodaju, dok leže, kada ustaju nakon drijemanja, istegnu noge i leđa, naprave “psa prema dolje”.

Najpopularniji položaja u jogi nose ime upravo po istezanju naših kućnih ljubimaca  – pas prema dolje, mačka, a ima tu i golubova i riba i krava. Sva živa bića se istežu, samo mi ljudi zanemarujemo tu, toliko nam urođenu, aktivnost.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.