Solidarnost, jedinstvo i kohezija osnovni su principi našeg saveza.” To su poručili šefovi država i vlada 29 članica NATO-a nakon dvodnevnog druženja u Velikoj Britaniji, gdje su obilježili 70. rođendan najveće sile u povijesti svijeta. Svi su došli u London – američki predsjednik Donald Trump, šef francuske države Emmanuel Macron, njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan, hrvatski premijer Andrej Plenković i ostali lideri moćne alijanse. Domaćin im je bio britanski premijer Boris Johnson.

Uvod u londonski skup bio je prilično mučan. Jer Trump je na prethodnom summitu optužio članice NATO-a da ne ulažu dovoljno novca u obranu, a Njemačku da je “pod potpunom kontrolom” i “zarobljenik” Rusije. Strahovalo se od novih optužbi kojima bi Trump mogao pokušati na sastanku svjetskih lidera u Londonu ojačati svoj položaj na domaćem terenu, s obzirom na to da se protiv njega vodi istraga u američkom Kongresu. Zato je odlučeno da skup u Londonu ne bude summit, već “sastanak lidera”, kako bi se alijansi omogućilo da izbjegne objavljivanje službenog zaključka koji bi Trump, možda, odbio potpisati.

Ali Macron se pobrinuo da Trump ne bude glavna zvijezda 70. rođendana tako što je, pred odlazak u London, ocijenio da je savez u komi, odnosno da je “doživio moždanu smrt”. Uz konstataciju da je NATO organizacija kolektivne obrane, Macron je postavio pitanja: Od koga se branimo? Tko nam je zajednički neprijatelj? Izjavio je da je važno koncentrirati se na održavanje mira u Europi, na odnose s Rusijom i ulogu Turske u alijansi, uz tvrdnju da neprijatelj NATO-a nisu ni Moskva ni Peking, već terorističke organizacije.

„Pravi savez znači akciju, odluke, ne samo riječi. Zato želim istinski dijalog saveznika“, poručio je Macron, uz konstataciju da je osnovna tema prethodnih dvaju summita alijanse bila pronalaženje načina da se Washingtonu olakša financijsko učešće u NATO-u. Jer SAD ulaže u vojni budžet četiri posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno više od ostalih 28 članica NATO-a zajedno.

‘Drago mi je što je NATO postao fleksibilan’, izjavio je Trump dodavši da SAD ima najmanje koristi od Saveza koji je najviše potreban Francuskoj te da su Macronove tvrdnje o ‘moždanoj smrti’ Saveza vrlo opasne

Članice alijanse su 2014. godine, nakon što je Rusija sebi pripojila ukrajinski poluotok Krim, odlučile da će u obranu ulagati dva posto BDP-a. Bugarska je deveta članica NATO-a koja je dostigla taj cilj, izjavio je generalni tajnik saveza Jens Stoltenberg. Zadatak je da do 2024. godine to ostvari svih 29 zemalja. Prema riječima Stoltenberga, europske članice NATO-a i Kanada ulažu u obranu više nego što se mislilo. Stoltenberg je neposredno prije sastanka u Britaniji iznio podatak da je 28 članica NATO-a, bez SAD-a, od 2016. godine povećalo svoje vojne budžete za 130 milijardi dolara. I da će do 2024. ta suma dostići 400 milijardi dolara.

Što bi moglo zvučati kao potvrda “solidarnosti, jedinstva i kohezije”, ali samo ako se ignorira činjenica da je, neposredno pred put u London, Erdoğan poručio Macronu da provjeri funkcionira li mu mozak, a Grčka najavila da će od članica alijanse zatražiti podršku u sporu s Ankarom o pomorskoj granici između dviju zemalja. To je bio uvod u skup šefova država i vlada 29 zemalja u Londonu. Gdje je Trump, neočekivano, izrekao i lijepe riječi o NATO-u, naglasivši fleksibilnost saveza. Sedam desetljeća je dug period. Svijet se mijenja, ali se i savez mijenja. Drago mi je što je NATO postao veoma fleksibilan, izjavio je Trump. I dodao da SAD ima najmanje koristi od saveza koji je, prema njegovim riječima, najviše potreban Francuskoj. Uz ocjenu da su Macronove tvrdnje o “moždanoj smrti” saveza vrlo opasne, “gadne” i uvredljive za ostalih 28 članica NATO-a, Trump je iznio podatak da SAD za obranu izdvaja četiri posto BDP-a, a Njemačka nešto više od jedan posto. “To nije fer”, rekao je Trump. Macron je poslije razgovora s Trumpom poručio da ostaje pri svojoj ocjeni, koja je dijelom posljedica odsustva predvodničke uloge Washingtona, i opisao savez kao “zajednički teret”.

Naglasivši da je NATO „vrlo bogat sistem“, Trump je izjavio da je izdvajanje dva posto BDP-a mala brojka i da bi ulaganje u obranu trebalo biti četiri posto. Takav stav dijele mnogi u alijansi. Tvrde da bi, kada bi se isključilo sudjelovanje SAD-a, članice NATO-a bile primorane za vojne potrebe izdvajati četiri, možda i šest posto BDP-a, ali da ni tada ne bi imale obranu kakvu im Washington garantira.

Trump je rekao da Rusija želi postizanje sporazuma o kontroli naoružanja. „Mi želimo isto. Bilo bi dobro da se to ostvari“, izjavio je Trump, uz konstataciju da je NATO uvijek vodio dijalog s Moskvom.

U povodu kritika na račun Turske zbog kupovine ruskog raketnog sustava S-400, Trump je rekao da ima dobre odnose s Erdoğanom. „Turska je veoma dobra članica alijanse. Kupili su ruske rakete jer su prethodno pokušali nabaviti američke projektile Patriot, ali ih je tadašnji predsjednik SAD-a Barack Obama odbio prodati“, izjavio je Trump. On je naveo da Turska želi uložiti milijarde dolara u kupovinu novih američkih borbenih aviona F-35.

Stoltenberg je rekao da postoje razlike unutar saveza, s obzirom na to da ga čini 29 različitih zemalja, ali da je svaka članica svjesna da su zajedno jače. „Postoje razlike između Europe i SAD-a, bilo ih je i ranije, ali snaga NATO-a je u tome što smo se, usprkos tome, u stanju zajednički braniti“, poručio je Stoltenberg. Prema njegovim riječima, NATO je najmoćniji savez u povijesti jer se bio u stanju mijenjati kao što se svijet mijenjao. Stoltenberg je izjavio da je Rusija najveći susjed saveza, s kojim NATO želi dijalog. „Trebamo izbjeći utrku u naoružanju i novi hladni rat. Rusija je prekršila sporazum o raketama srednjeg dometa, ali je alijansa uspjela brzo i adekvatno reagirati“, rekao je Stoltenberg.

To je bio uvod u prijem koji je za lidere NATO-a priredila britanska kraljica Elizabeta II. u Buckinghamskoj palači. Gdje su se Macron, britanski premijer Boris Johnson, predsjednik Vlade Kanade Justin Trudeau, nizozemski premijer Mark Rutte i britanska princeza Anne smijali pred kamerama, razgovarajući o londonskim pothvatima predsjednika SAD-a. Što se Trumpu nije svidjelo.

‘Solidarnost, jedinstvo i kohezija osnovni su principi Saveza’, poručili su lideri NATO-a, ali su istovremeno Grčka i Turska došle do ivice sukoba jer je Ankara sklopila s Libijom sporazum o pomorskoj granici

Sljedećeg dana su se lideri 29 članica najmoćnijeg saveza u povijesti svijeta preselili 25 kilometara sjeverozapadno od Londona, u Watford, u hotel The Grove, zdanje čiji su temelji sagrađeni 1756. godine. The Grove je hotel s pet zvjezdica i 215 soba, smješten na imanju od 120 hektara. Nekada je bio dom Lorda Clarendona. Gosti na tom imanju bili su britanska kraljica Victoria i njezin sin, kralj Edward VII. Tijekom Drugog svjetskog rata The Grove je bio pretvoren u tajanstveni “Projekt X”, tajni štab 3000 radnika strateški važnih britanskih željeznica. The Grove je 2006. bio domaćin Svjetskog prvenstva u golfu na kojem je trijumfirao Tiger Woods. Na tim terenima su 2016. golf igrali Obama i tadašnji britanski premijer David Cameron, a The Grove i dalje čuva tajnu o pobjedniku. U hotelu su se pripremali članovi engleske nogometne reprezentacije, kao i vrhunske ekipe američkog nogometa. The Grove je 2009. ugostio predstavnike G20 – 19 najmoćnijih zemalja svijeta i Europske unije, a četiri godine kasnije i članove tajanstvene Bilderberške grupe. Okupljanje lidera NATO-a značilo je novo opsadno stanje za Watford i okolicu. Helikopteri, policijska vozila, barijere na putovima, čuvari reda na konjima. The Grove je zbog te prilike okružen žičanom ogradom visokom tri metra, betonskim blokovima i reflektorima. Sve zbog sastanka koji je trajao tri sata. Lideri 29 država razgovarali su o borbi protiv terorizma, kontroli naoružanja, odnosima s Rusijom, svemiru kao novom prostoru operativnog djelovanja i, prvi put, o jačanju Kine – ekonomskom, političkom i vojnom. Kina je nuklearna sila i, poslije SAD-a, druga zemlja na svijetu kada je riječ o investiranju u obranu. Poručeno je da alijansa garantira sigurnost za svojih milijardu stanovnika, njihovu slobodu i zajedničke vrijednosti kao što su demokracija, individualne slobode, ljudska prava i vladavina prava. Uz konstataciju da je NATO obrambeni savez i da ne predstavlja opasnost ni za jednu zemlju, ocijenjeno je da agresivne akcije Rusije predstavljaju prijetnju euroatlantskoj sigurnosti.

„Nastavit ćemo se na odmjeren i odgovoran način odnositi prema raspoređivanju novih ruskih raketa srednjeg dometa, koje predstavljaju značajnu opasnost za euroatlantsku sigurnost“, poručili su lideri alijanse. Konstatirano je da NATO ostaje otvoren za dijalog i konstruktivne odnose s Moskvom “kada potezi Rusije to omoguće”.

Lideri alijanse naveli su da terorizam predstavlja stalnu prijetnju i da su čvrsto opredijeljeni za borbu protiv njega i poduzimanje snažnijih zajedničkih akcija kako bi ga porazili. Ocijenjeno je da rastući utjecaj i međunarodna politika Kine predstavljaju izazov prema kojem treba zauzeti zajednički stav.

“Zajedno smo – svi za jednog, jedan za sve”, izjavio je Stoltenberg nakon sastanka. Uz takvu poruku, Trump je odjurio iz Britanije bez obraćanja novinarima, bijesan zbog snimke iz Buckinghamske palače na kojoj se kanadski, britanski, francuski i nizozemski lideri smiju na njegov račun. Zbog te snimke Trump je Trudeaua nazvao“dvoličnim”.

A članice NATO-a Grčka i Turska došle su do ivice ratnog sukoba jer je Ankara sklopila s Libijom sporazum o pomorskoj granici, a Atena to shvatila kao ugrožavanje teritorijalnog integriteta.

“Solidarnost, jedinstvo i kohezija osnovni su principi našeg saveza”, poručili su lideri saveza nekoliko dana ranije.