Nacional donosi nove dijelove knjige Darka Bekića ‘Povijest hrvatske diplomacije – prvi svezak do 1918.’ u kojima se govori o revolucionarnim previranjima 1848. godine i tajnim diplomatskim misijama i urotama u kojima je sudjelovao Ljudevit Gaj

Unatoč kraljevoj naredbi, ban Jelačić je 5. lipnja otvorio zasjedanje Hrvatskog sabora na kojemu je bio i formalno postavljen na banski položaj, s tim da je vjerski dio instalacije obavio srijemsko-karlovački patrijarh Rajačić. Naime, zagrebački biskup Haulik, inače veliki poslušnik Beča – znajući za kraljevu naredbu o odgodi Sabora – namjerno se nije na vrijeme vratio iz Beča. S druge strane, Jelačić je, možda na Gajev nagovor, pristao pridobiti pravoslavnog prelata jer je to bio korak prema udruživanju Hrvata s ugarskim, tj. vojvođanskim Srbima i jedan od preduvjeta koje je knez Karađorđević postavljao Gaju za uspostavu južnoslavenske države. U svojem inauguracijskom govoru novi se ban okomio na Mađare: „… neka znadu da smo pripravni s njima s mačem u ruci dokazati da je već isteklo vrijeme da jedan narod nad drugim gospoduje (…) nova mađarska vlada i njeni podržavatelji, da bi naškodili Hrvatima, proturaju neistine o Hrvatima: da su ‘protiv kralja’, da su ‘protiv cjelokupnosti’ Habsburške monarhije i da su ‘panslavisti’. Na kraju, Jelačić je demantirao da su Hrvati panslaveni u političkom smislu, tj. da nisu: …u kontaktima s vladom ni jedne slavenske zemlje, ali su za slavensku uzajamnost u međusobnoj ljubavi.” Zatim je bilo prihvaćeno izvješće hrvatskih izaslanika sa Zajedničkog sabora, s tim da Hrvatski sabor nije potvrdio mađarski Ustav, nego je donio vlastite odluke o ukinuću kmetstva i opće porezne obveze – što je zapravo značilo ukidanje feudalizma. Glede budućih odnosa s Ugarskom, Sabor je izrazio želju da se Monarhija uredi poput Švicarske konfederacije s neovisnim nacionalnim vladama, ali sa središnjim parlamentom i vladom u Beču, ovlaštenom za vanjsku politiku i diplomatsku mrežu, za obranu te za zajedničke poslove vezane za financije i vanjsku trgovinu…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentiraj