Ekonomska klima u Hrvatskoj zadržala se u lipnju na najvišoj razini od ulaska u Europsku uniju dok je u samoj Uniji pogoršana, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj iznosio je u lipnju 121,8 bodova, što je 0,2 boda više no što je iznosio u svibnju. To je njegova najviša razina otkada je Hrvatska ušla u EU, pokazuju podaci EK. Trend poboljšanja nastavljen je osmi mjesec zaredom.

Najizrazitije poboljšanje ozračja zabilježeno je u uslužnom sektoru, uz rast odgovarajućeg indeksa za 0,9 bodova, na 12,1 bod. Blaže je poboljšanje raspoloženja zabilježeno kod potrošača, za 0,5 bodova, na minus 21,2 boda. Pogoršana je pak klima u graditeljstvu, maloprodaji i industriji, uz pad odgovarajućih indeksa za 1,2 boda, 0,7 bodova odnosno 0,2 boda. Odgovarajući je indeks u graditeljstvu tako skliznuo na minus 26,1 bod, onaj u maloprodaji na 3,6 bodova, a u industriji na 4,8 bodova.

Na razini Europske unije ekonomska se klima u lipnju pogoršala, uz pad vrijednosti indeksa za 0,9 bodova, na 105,5 bodova, pokazalo je izvješće EK.

Ozračje je poboljšano u graditeljstvu i među potrošačima, uz rast odgovarajućih indeksa za 1,5 odnosno 0,7 bodova, na minus 18,5 odnosno minus 3,3 boda.

Pogoršanje klime zabilježeno je pak u maloprodaji, uslužnom sektoru i industriji, i to od 3,3 boda, 2,4 boda odnosno 0,7 bodova. Odgovarajući je indeks u maloprodaji tako skliznuo na 2,1 bod, onaj u uslužnom sektoru na 8,6 bodova, a onaj u industriji na minus 3,3 boda.

U eurozoni je ESI u lipnju također blago pogoršan u odnosu na prošli mjesec, za 0,3 boda, na 103,5 bodova. Pritom je poboljšano ozračje samo u graditeljstvu, za 0,8 bodova, na minus 24,2 boda, dok je u svim ostalim sektorima ostalo nepromijenjeno ili je pogoršano.

 

  • Na razini Europske unije ekonomska se klima u lipnju pogoršala, uz pad vrijednosti indeksa za 0,9 bodova, na 105,5 bodova, pokazalo je izvješće EK

Odvojeno je istraživanje EK o poslovnoj klimi u eurozoni također pokazalo pogoršanje u lipnju, pri čemu je odgovarajući indeks (BCI) prepolovljen, na 0,14 boda. Kao razlog u EK ukazuju na pogoršanu procjenu menadžera o dosadašnjim i budućim proizvodnim trendovima, te o ukupnim i izvoznim knjigama narudžbi. Poboljšana su tek očekivanja o zalihama gotovih proizvoda.

Komentiraj

FOTO:Slavko Midzor
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.