Premijerom baleta ‘San ivanjske noći’ 23. siječnja, koreografa i redatelja Lea Mujića, HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci prvi u Hrvatskoj počinje obilježavati 400. obljetnicu smrti Williama Shakespearea. Mujić govori o baletnoj umjetnosti u Hrvatskoj te repertoaru koji ne zaostaje za svijetom

Premijerom baleta “San Ivanjske noći” koreografa i redatelja Lea Mujića, HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci 23. siječnja prvi u Hrvatskoj počinje obilježavati 400. obljetnicu smrti Williama Shakespearea. Uz odabir glazbe – Vivaldi, Richter, Mendelssohn, Martinez i Glass te Shakespeareove stihove na engleskom koje govori izvorni govornik, član riječkog baletnog ansambla Owen Lane – koreograf pri osvjetljavanju spodoba i vilenjaka u svakome postavlja pitanja: Budimo li se isti? Koji problemi nastaju u nama kao posljedica prelaska iz sna u javu? Koja su iskustva iz života potrebna da se probudimo isti? Što je realnost ako trećinu života provedemo spavajući? Što znači kad netko kaže – sanjao sam te?

MUJIĆ JE AUTOR STILA u kojemu kombinira moderan i klasičan baletni izraz, pa je postao autorski zanimljiv mnogim svjetskim baletnim kazalištima. Koreografirao je baletne predstave za Berlinski državni balet, Slovensko narodno gledališče u Ljubljani i Mariboru, kazališta u Zürichu, Amsterdamu, solo za Aurelie Dupont u Pariškoj nacionalnoj operi, balet “Promijeni me” za plesni festival Jacob’s Pillow u Massachusettsu, radio je solo za Davida Hollbergaka, prvaka newyorškog ABT-a, duet za Drew Jocoby i Rubinalda Pronka, dva cjelovečernja baleta u Augsburgu – “Traumgekrönt” inspiriran poezijom Rainera Marije Rilkea, cjelovečernje baletno-operno djelo”Orpheus-Saitenschlag” te solo za Friedemanna Vogela u Stuttgarter ballettu.

U tokijskom Theatreu No napravio je nezavisni baletni projekt, a za Tokio City Ballet koreografirao je balet “Smrt i djevica”. Radio je u Mađarskoj, u beogradskom Narodnom pozorištu radio je balet u operi “Moć sudbine”, u novosadskom SNP-u balet “Carmina Burana” Carla Orffa. U riječkom HNK Ivana pl. Zajca premijerno je izveden autorski projekt nastao u suradnji s koreografkinjom Mašom Kolar “Pour homme et famme”. S Valentinom Turcu na Dubrovačkim ljetnim igrama postavio je autorski projekt “Opasne veze” u koprodukciji s mariborskim SNG-om i Festivalom Ljubljana. Suradnja s Valentinom Turcu rezultirala je i baletima “Carmen” s Baletom HNK Split, te “Romeo i Julija” u Latvijskom nacionalnom baletu i u Francuskoj u teatru Metz Metropole.

Od baletnih predstava ovogodišnjega gosta sezone riječkog HNK, publika je mogla vidjeti “Šeherezadu”, za koju je Mujić dobio Nagradu publike za najbolju baletnu predstavu u cjelini u sezoni 2014./2015., a nakon “Sna Ivanjske noći” u Rijeci će biti izveden i baletni hit “Ana Karenjina” u izvedbi Baleta HNK u Zagrebu, za koji je dobio Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju koreografiju u 2015.

Shakespeare, autor “Sna Ivanjske noći”, sam po sebi je inspiracija jer, navodi Mujić, postoje velikani kojima smo zahvalni za postojanje teatra.

“SHAKESPEARE JE JEDAN OD NJIH. Kao stvaralac današnjice osjećam odgovornost njegovanja klasičnih djela u novim interpretacijama, poštivajući ne toliko klasičnu formu, koliko njihov klasicizam. Balet ‘San Ivanjske noći’ gotovo potpuno prati Shakespeareovu priču, ali zadržavam svoje pravo na interpretaciju i promjenu likova, pa buđenje iz sna ima drugačiju posljedicu”, rekao je Mujić. Objasnio je kako je postavio taj balet na scenu riječkog HNK.

“Shakespeare nas ljulja između sna i jave, u šumi osobnih želja, strasti, frustracija te tuđih zahtjeva obaveze i čudnih promjena. Najveću inspiraciju za stvaranje ovog baleta našao sam u filozofsko-psihološkom pristupu razradi likova. Razina svijesti na kojoj se nalazimo dok sanjamo, tko smo i kakvi sve možemo biti, u kakve se situacije možemo dovesti, kakve sve odnose možemo ostvariti s drugim ljudima, komuniciramo li lakše u snu, ispravljamo li lakše svoje greške u snu, jesu li nam u snu oprostive one neoprostive stvari iz života…” navodi koreograf i redatelj koji smatra da su u dramatizaciji jednog književnog djela u narativni baletni izražaj, najvažniji odnosi između likova. Jedna od najvažnijih stvari je, tvrdi Mujić, dobra podjela uloga.

“USPJEŠNA PODJELA ULOGA čini 50 posto uspjeha u produkciji. Od baletnih plesača današnjice, pored virtuozne klasične tehnike, atletske fizičke spremnosti i građe, zahtijeva se i mogućnost dramske interpretacije uloga”, objašnjava Mujić koji je balet podijelio na četiri segmenta, baš kao i glazbu četvero kompozitora. Muzika Martineza koja je komponirana u vrijeme Shakespeareova života, predstavlja stoga realnost, uvertira Mendelssohna iz “Sna Ivanjske noći” prelazak je iz realnosti u san, a muzika Philipa Glassa predstavlja san. Četvrti dio baleta je “Ljeto” iz “Četiri godišnja doba” Antonija Vivaldija u Richterovoj obradi, što u baletu predstavlja prelazak iz sna u realnost, dok Richterova kompozicija “On the Nature of the Daylight” znači buđenje.

Kostimi Manuele Paladin Šabanović su, navodi Mujić, inspirirani stilom odijevanja na zabavama visokog društva 1920-ih godina, dok Aleksandra Ana Buković scenografijom upotpunjuje atmosferu prelaska iz jave u san.

“Dokaz da balet može odgovoriti na izazove današnjice jest činjenica da se ne samo održao, nego i napredovao. Klasični balet je baza baletne umjetnosti i smatram da se bez klasične edukacije ne može pristupiti visokim prohtjevima koreografa današnjice. Ipak, najveći prioritet je kvaliteta. Hrvatske baletne kompanije po repertoaru ne zaostaju za kvalitetom repertoara svjetskih kuća. U njima se izvode djela vodećih koreografa. Kompanije su internacionalne, u njima rade plesači iz cijelog svijeta”, tvrdi Mujić. No kaže kako bi želio da se budžeti kojima balet raspolaže, približe budžetima opere.

Komentiraj

FOTO:Davor Zupčić
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture