Sve strane koje su sudjelovale u izradi izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima se uređuje konverzija CHF kredita u eurske, na vrijeme su bile upoznate s činjenicom da će se učinci konverzije znatno razlikovati, ovisno o karakteristikama pojedinih kredita, objavljeno je u petak iz Hrvatske narodne banke (HNB).

U svom osvrtu na javne odjeke nakon ponuđenog izračuna konverzije kredita u ‘švicarcima’, iz HNB-a navode kako su ponuđeni izračuni konverzije kredita u švicarskim francima u eurske izazvali kod dijela potrošača nejasnoće, koje iz središnje banke žele razjasniti.

Pritom podsjećaju kako model konverzije propisan Zakonom o potrošačkom kreditiranju počiva na načelu izjednačavanja položaja dužnika s kreditima u francima s onima koji su se zadužili u eurima te ističu kako je primjenom tih odredbi razlika između anuiteta za usporedive kredite u franku i euru razmjerno mala zbog ranijih intervencija, odnosno ograničavanja maksimalnih kamata na 3,23 posto i zamrzavanja tečaja franka na 6,39 kuna.

“Sukladno tome, ne iznenađuje da konverzija tek blago umanjuje prosječni anuitet kredita u francima. HNB je isticao da rješenje prema izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju neće bitno olakšati položaj dužnika u pogledu iznosa anuiteta, što se ponajviše odnosi na najugroženije dužnike. No, zato će dužnici koji raspolažu financijskom i drugom imovinom imati mogućnosti zatvaranja bitno umanjene glavnice, a bez plaćanja kamata u budućnosti. Taj znatan otpis glavnice bankama istovremeno stvara velike trenutne gubitke, koji su inicijalno procijenjeni na iznos od gotovo trogodišnje bruto dobiti”, kažu iz HNB-a.

Također, navode kako podacima o kamatnim stopama na kredite u otplati po valutama raspolažu tek od kraja 2011. godine, pa su simulacije i izračuni rađeni temeljem procijenjenih povijesnih kamatnih stopa, odnosno uz pomoć povijesnih podataka o tržišnim kretanjima za prosjeke kamatnih stopa na novoodobrene kredite, raspoložive skupno za sve valute zajedno te nekolicine ranije dostavljenih prigovora potrošača.

  • Prema zakonskim odredbama, banke pri izračunu novog otplatnog plana moraju koristiti kamatne stope koje su primjenjivale na istovrsne kredite u eurima. No, kažu iz HNB-a, u praksi je moguće da su pojedine banke odobrile razmjerno malen broj usporedivih eurskih kredita, što bi pogotovo mogao biti slučaj za banke koje su imale konkurentne kredite u francima.

U tom slučaju, kamatne stope korištene u otplatnim planovima za takve eurske kredite mogu znatno odstupati od vaganih statističkih prosjeka kamatnih stopa na kredite u otplati koje u agregatnom iskazu za kredite u eurima objavljuje HNB, za razdoblje od konca 2011. godine.

Iz tih je razloga, ističu iz središnje banke, simulacije, izračune i zaključke o mogućim učincima konverzije bilo moguće izvesti isključivo za prosječan kredit, temeljem procijenjenih povijesnih prosjeka kamatnih stopa na kredite vezane uz franak i euro.

No, kažu iz HNB-a, predstavnici potrošača koji su se kroz udruge očitovali pri izradi zakona, a time i predlagač zakona, imali su uvid u usporedne kamatne stope koje su im njihove banke nudile za eurske kredite u trenutku odobravanja kredita u CHF, te su mogli približno procijeniti učinak konverzije.

“Držimo da su sve strane koje su sudjelovale u izradi izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju na vrijeme bile upoznate s činjenicom da će se učinci konverzije znatno razlikovati ovisno o karakteristikama pojedinih kredita. Uostalom, i mediji su iscrpno izvješćivali o činjenici da će konverzija najviše umanjiti anuitete dužnika s kreditima kraće ročnosti, jer ukidanje plafona kamatne stope od 3,23 posto ima razmjerno blag učinak na povećanje tih anuiteta, kao i dužnika koji su kredite u francima podigli pri kraju razdoblja u kojemu su bili odobravani, 2007. i 2008. godine. Posljedica je to i razmjerno niskog tečaja franka, i manje razlike kamatnih stopa u odnosu na kredite u eurima u 2007. i 2008. godini, kao i kraćeg razdoblja otplate uz povoljno djelovanje niskog tečaja i kamatnih stopa na anuitete”, stoji u HNB-ovom osvrtu.

Podsjeća se i da su se banke razlikovale u kamatnim stopama koje su nudile, odnosno da su u pojedinim bankama kamate na kredite u eurima bile znatno više od onih na kredite u ‘švicarcima’, “zbog čega su potrošači u tim bankama dominantno podizali kredite u švicarskim francima, što je također jedan od razloga zašto su kamatne stope ponuđene kod konverzije u nekim slučajevima više od očekivanih”.

Komentiraj

FOTO:Goran Jakus/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.