Velika Britanija i premijer David Cameron posljednjih mjeseci potpuno su marginalizirani unutar Europske unije. Britanski premijer najavio je da će u slučaju pobjede Konzervativne stranke na parlamentarnim izborima 7. svibnja raspisati referendum o izlasku te države iz Unije. Čelnici ostalih 27 zemalja članica protive se održavanju referenduma i zbog toga s nestrpljenjem očekuju rezultate britanskih izbora. Šef britanskih laburista i glavni Cameronov protukandidat Ed Miliband najavio je da bi u slučaju ponovne pobjede konzervativaca u toj stranci moglo doći do unutarnjeg rata, nakon kojeg bi eurofobi preuzeli vlast te bi ostanak Velike Britanije u Uniji bio nemoguć. Takav scenarij na kontinentu ne žele vidjeti i nadaju se pobjedi laburista.

  • Britanski premijer najavio je da će u slučaju pobjede Konzervativne stranke na parlamentarnim izborima 7. svibnja raspisati referendum o izlasku te države iz Unije.
  • Čelnici ostalih 27 zemalja članica protive se održavanju referenduma i zbog toga s nestrpljenjem očekuju rezultate britanskih izbora.
  • Šef britanskih laburista i glavni Cameronov protukandidat Ed Miliband najavio je da bi u slučaju ponovne pobjede konzervativaca u toj stranci moglo doći do unutarnjeg rata, nakon kojeg bi eurofobi preuzeli vlast te bi ostanak Velike Britanije u Uniji bio nemoguć

 

Europskim čelnicima dosta je britanskih ucjena i postavljanja zahtjeva koje je nemoguće ispuniti, a neki diplomatski izvori tvrde da je Angela Merkel u privatnim razgovorima s europskim kolegama rekla da će u slučaju Cameronove pobjede na izborima u svibnju, Velika Britanija biti izgubljen slučaj za Uniju. Diplomatski izvori procjenjuju da su razlike između Angele Merkel i Camerona toliko velike da su gotovo nepremostive te da isključuju mogućnost postizanja kompromisa o većini pitanja oko kojih se njih dvoje razilaze. Cameron insistira na novim pregovorima o članstvu Velike Britanije u Uniji, odnosno želi da Velika Britanija smanji svoja davanja za europski proračun, a i njegov pogled na smjer kojim bi Unija trebala ići dijametralno je suprotan od pogleda Angele Merkel. Cameron je bio protiv imenovanja Jean-Claudea Junckera za predsjednika Europske komisije, protivi se slobodnom kretanju radne snage unutar Unije, a njemačku kancelarku konzervativci su posebno naljutili kada su u Europskom parlamentu sklopili pakt s Alternativom za Njemačku, antieuropskom desničarskom strankom. Neki diplomatski izvori tvrde da je nakon tog poteza Angela Merkel izjavila da “Britance nitko neće silom zadržavati u Europskoj uniji”. Iako je na čelu demokršćanske stranke koja je bliža britanskim konzervativcima, zbog ovakvog ponašanja britanskog premijera Angela Merkel bila bi puno zadovoljnija da na izborima pobjedi Miliband.

Sličan stav kao Angela Merkel imaju i vodeći francuski političari koji na odnose s Velikom Britanijom gledaju kao na odnose između dviju nezavisnih država, a ne kao odnose saveznika koji imaju zajedničke interese unutar Unije. Na podršku Francuza ne računa ni britanski premijer koji je sa svojim ministrom financija Georgeom Osborneom uveo diskusiju o Francuskoj u izbornu kampanju. Cameron i Osborne na predizbornim skupovima Francusku prikazuju kao neuspješnu zemlju te ismijavaju predsjednika Françoisa Hollandea. “Ako Miliband i laburisti pobijede na izborima, Velika Britanija će postati zemlja poput Francuske”, jedna je od poruka koja se može čuti na predizbornim skupovima Konzervativne stranke.

Na nedavno održanom sastanku Europskog vijeća, na kojem su sudjelovali šefovi svih zemalja članica Unije, Cameron je izjavio da će ostali europski čelnici “biti sretni kada me se napokon riješe”. Taj dvodnevni sastanak bio je očigledan primjer marginalizacije Velike Britanije i njenog premijera. Dok su ostali čelnici do dva ujutro raspravljali o problemu Grčke i njenom ostanku u eurozoni, Cameron je već odavno spavao u hotelskoj sobi. Niti o drugim bitnim temama Camerona se nije previše pitalo. Problem sukoba u Ukrajini i odnosa Unije s Rusijom i Vladimirom Putinom rješavaju Njemačka i Francuska, dok je uloga Velike Britanije u cijelom procesu minimalna. “Cameron jednostavno nije prisutan i kao da ne sudjeluje na tim sastancima”, rekao je nakon posljednjeg sastanka Europskog vijeća jedan član Europske komisije. I dok su drugi čelnici raspravljali o pitanjima koja su važna za budućnost Unije, Cameron je želio raspravljati o tome kako porezi utječu na poslovanje malih tvrtki u Uniji te je najavio osnivanje novog fonda za pomoć balkanskim državama i državama bivšeg Sovjetskog Saveza.

Riječ je o isključivo britanskom fondu koji nema veze s Unijom i europskim čelnicima je bilo čudno zašto je Cameron izabrao sastanak Europskog vijeća da bi predstavio taj projekt. Pitanje imigranata još je jedan problem s kojim se Velika Britanija ne slaže s politikom ostalih zemalja članica. Italija, Francuska i Njemačka rade na novoj politici pomoću koje bi se riješio problem izbjeglica koje u Europu dolaze preko Sredozemnog mora i mogućeg rasta broja izbjeglica koji će u Uniju pokušati doći preko Libije. Velika Britanija krenula je u potpuno drugom smjeru od ostatka Europe i odbija svaku pomisao na bilo kakvu mogućnost legalizacije statusa imigranata. U protekle dvije godine otkada je najavio održavanje referenduma, Cameron stalno traži promjene unutar Unije pomoću kojih bi na referendumu dobio podršku birača za ostanak Velike Britanije u njoj. Problem je u tome što u te dvije godine Cameron nije jasno rekao koje promjene želi, što europski čelnici tumače kao jasan znak da on zapravo ne želi ostanak Velike Britanije u Uniji.

LONDON, ENGLAND - MARCH 13:   Former Prime Ministers Tony Blair and Gordon Brown attend the Afghanistan service of commemoration at St Paul's Cathedral on March 13, 2015 in London, England.  (Photo by Bradley Page - WPA Pool / Getty Images)
Foto: WPA Pool Getty Images Entertainment

Ovakva premijerova politika nije dobro prihvaćena ni u britanskim gospodarskim krugovima, gdje vlada strah da bi izlazak iz Unije imao katastrofalan utjecaj na britansko gospodarstvo. Institut Open Europe upozorio je da bi izlazak Velike Britanije mogao stvoriti trajni gubitak od 2,2 posto BDP-a u razdoblju do 2030. Sporazumi s bivšim europskim partnerima o slobodnoj trgovini ne bi bili dovoljni da se amortiziraju troškovi izlaska, nego bi ih London morao sklapati i s drugim svjetskim zemljama, upozorili su iz tog britanskog instituta. Najbolji scenarij bi sadržavao sporazum s Europom o slobodnoj trgovini, vrlo ambiciozno kresanje regulative u gospodarstvu i gotovo potpuno otvaranje trgovine s drugim zemljama svijeta.

U tom slučaju britanski BDP do 2030. bio bi 1,6 posto veći nego kada bi Britanija ostala u Uniji, ali bi britanski radnici bili izloženi pojačanoj konkurenciji zemalja s niskim troškovima rada. Najizgledniji scenariji pretpostavljaju trajni gubitak 0,8 posto BDP-a, u slučaju da Britanija sklopi sporazum o slobodnoj trgovini s Unijom, ali ne i s ostalim zemljama, odnosno povećanje BDP-a za 0,6 posto u slučaju da sklopi sporazume i s drugim zemljama u svijetu i da smanji regulativna opterećenja. “Najgori scenarij bio bi izlazak Britanije iz Unije i naknadno vođenje protekcionističke politike”, konstatirao je predsjedatelj instituta Rodney Leach, inače zastupnik Konzervativne stranke u britanskom parlamentu. još žešću kritiku Cameronove politike izrekao je njegov prethodnik, bivši premijer Gordon Brown koji je upozorio da će Velika Britanija postati europska Sjeverna Koreja ako izađe iz Unije te da će ostati bez prijatelja i utjecaja u svjetskoj politici. Brown je rekao da je Britanija na putu da pretekne Njemačku kao najsnažnije europsko gospodarstvo u idućem desetljeću, ali da bi izlazak iz Unije to ugrozio. Također je kazao da je trenutačno stajalište premijera Camerona “pola unutra, pola vani”već oslabilo međunarodnu relevantnost Britanije u pitanjima kao što je ukrajinska kriza. “Moramo reći istinu o tri milijuna radnih mjesta, 25.000 tvrtki, 200 milijardi funti godišnjeg izvoza i 450 milijardi funti unutarnjih ulaganja povezanih s Europom”, napisao je Brown u članku za list Guardian.

Očito je kako su ovakve kritike utjecale i na britanske birače jer posljednje ankete pokazuju da je mjesec dana prije izbora Cameronova pobjeda na izborima i osvajanje drugog mandata vrlo neizvjesna. Laburistička stranka izjednačena je s konzervativcima u većini ispitivanja javnog mišljenja, a prošlomjesečna anketa pokazuje da je potpora ostanku Britanije u Uniji na najvišoj razini u posljednje četiri godine i da 45 posto građana podupire članstvo, dok je 35 posto protiv.

Uz Browna, oglasio se i bivši ministar za europska pitanja u vladi Tonyja Blaira, Denis MacShane. On je otkrio kako je Blair prilikom preuzimanja dužnosti od Johna Majora naslijedio i problem ulaska u eurozonu i održavanja referenduma o ukidanju funte i prelaska na euro. Rekao je kako je Blair bio svjestan da bi održavanje referenduma ugrozilo ostanak u Uniji te da zbog toga referendum nikada nije održan. “Blair nije želio ostati zapisan u povijesnim knjigama kao premijer koji je Britaniju izveo iz Unije”, rekao je. Međutim, ako Cameron na izborima 7. svibnja osvoji drugi mandat, u povijesnim knjigama moglo bi biti zapisano da je upravo on izveo Britaniju iz Unije.

LONDON, ENGLAND – MARCH 13: Former Prime Ministers Tony Blair and Gordon Brown attend the Afghanistan service of commemoration at St Paul’s Cathedral on March 13, 2015 in London, England. (Photo by Bradley Page – WPA Pool / Getty Images)

Komentiraj

FOTO:WPA Pool Getty Images Entertainment, WPA Pool Getty Images News
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.