14. rujna proglašen je međunarodnim danom prašuma. Prašume su vjerojatno najmanje istražen, ali i najvrjedniji ekosustav na svijetu. To je prirodna šuma koja se oduvijek razvijala bez neposrednog utjecaja čovjeka, to jest isključivo pod utjecajem prirodnih čimbenika. Tropske kišne prašume su najrasprostranjenije i danas prekrivaju oko 6% sveukupne Zemljine površine. Najpoznatija od njih je Amazona koja se često naziva i „plućima svijeta“, obzirom da proizvede čak 20% ukupne količine kisika na Zemlji. Također, Amazonska prašuma je dom najvećeg broja biljnih i životinjskih vrsta na svijetu, od kojih velika većina nije još ni otkrivena. Ona je glavni regulator globalne klime kao i „spremnik“ stakleničkih plinova, smanjujući pritom globalno zatopljenje.

U situaciji gdje tropske šume nestaju uz istovremeno oslobađanje velikih količina stakleničkog plina ugljičnog dioksida (CO2), štete su dvostruke i najvažnije – globalne. Već sada je zamjetan utjecaj globalnog zatopljenja koji se očituje kroz češće i jače ekstremne vremenske pojave, kao što su sve češća sušna razdoblja, pojave veće količine oborina, poplava i drugih vremenskih nepogoda. Daljnjom sječom šume i spaljivanjem drvne mase radi dobivanja zemljišta za ispašu stoke, nepovratno će se narušiti cjelokupan sustav ovog „zelenog oceana“ te destabilizirati svjetska klima. Stoga je potrebno smanjiti emisiju stakleničkih plinova na globalnoj razini i orijentirati se na zeleno gospodarstvo.