Kolarić: “Uveo bih kazne za sve koji se ne pridržavaju propisanih mjera”

Branko Kolarić, specijalist epidemiolog, za Zagreb News objašnjava zašto smo još daleko od vrhunca epidemije i što je potrebno napraviti kako ne bi došlo do sloma zdravstvenog sustava

Pandemija koronavirusa ne jenjava u Zagrebu i Hrvatskoj. Iz dana u dan bilježimo nove neslavne rekorde broja zaraženih i preminulih. Sve je veći pritisak na zdravstveni sustav te na liječnike i sestre, od kojih mnogi pozivaju na uvođenje strožih mjera koje bi podržali i mnogi građani. Kako bismo saznali koliko je alarmantna situacija, što bi se trebalo poduzeti i do kada bi epidemija mogla potrajati, Zagreb News je razgovarao s Brankom Kolarićem, specijalistom epidemiologom, članom Znanstvenog savjeta Vlade i voditeljem Službe za javnozdravstvenu gerontologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

ZG News: Neki epidemiolozi govore da smo na vrhuncu epidemije koronavirusa, da će se brojke zaraženih početi smanjivati, što vi mislite, u kojoj smo fazi s pandemijom i kakav joj tijek predviđate?

Ne mislim da smo na vrhu, čak ni da smo blizu vrha epidemije. Kada ne bismo provodili protuepidemijske mjere, imali bismo daleko veći broj zaraženih, a broj aktivnih slučajeva mogao bi prijeći i preko 250.000. Već smo vidjeli da se uvođenjem strožih mjera broj novozaraženih smanjuje, a dolaskom jeseni i zime broj zaraženih se povećava. Stoga mislim da sada trebamo uvesti strože mjere kako bismo smanjili broj novozaraženih na 100 osoba dnevno u Hrvatskoj i nakon toka ublažiti mjere. Balans između strožih i blažih mjera je ono s čime ćemo morati živjeti idućih nekoliko mjeseci.

Mi možemo manje testirati i tako artificijelno smanjiti registrirani broj zaraženih, no broj osoba s teškim kliničkim slikama i smrtnim ishodima će rasti unatoč tomu. Teško da možemo kontrolirati epidemiju dok klubovi organiziraju dočeke Martinja i sličnih događanja. Nije stvar samo u ugostiteljskim aktivnostima: potrebno je minimizirati svaku mogućnost dolaska ljudi koji nisu svakodnevno zajedno u bliski kontakt.

ZG News: Koje bi nove mjere bile učinkovite kako bi se spriječilo povećanje broja oboljelih i pritisak na zdravstveni sustav?

Postoji cijeli niz mjera koje su na raspolaganju, a važno je smanjiti gustoću bliskih kontakata. Neke od njih su bile na snazi u proljeće. Ne želim ih pojedinačno nabrajati, to bih ostavio Stožeru koji donosi takve odluke. Svakako bih uveo kazne za građane koji se ne pridržavaju propisanih mjera jer time ugrožavaju i one koji se drže mjera i njihov trud za sprečavanje epidemije značajno umanjuju.

ZG News: Od nedavno se prilikom testiranja koriste antigen testovi, međutim moglo se čuti da su manje precizni od dosadašnjih PCR testova, koja je onda korist od njih?

Prednost je što je rezultat gotov za 15 do 20 minuta, mogu se izvoditi i izvan laboratorija, primjerice u domu za starije ili školi i značajno su jeftiniji. Nedostatak je manja osjetljivost i ne mogu u potpunosti zamijeniti PCR testiranje. Kod nas takve testove upravo validiramo, odnosno uspoređujemo nalaze s PCR-om pa ćemo moći znati kolika je vjerojatnost lažno pozitivnog ili lažno negativnog rezultata. U svakom slučaju brzi antigenski testovi imaju svoje mjesto u primjeni, pogotovo u trenutku kada nedostaje PCR testova ili se na PCR testiranje i nalaz čeka i nekoliko dana.

ZG News: Kako je zdravstveni sustav bio pripremljen na borbu s koronavirusom, je li se moglo bolje?

Moglo se bolje. Trebali smo preko ljeta značajno povećati kapacitete za tzv. contact tracing za nekoliko tisuća ljudi. Na taj način bi svaka zaražena osoba mogla na vrijeme dobiti adekvatne informacije, kao i njezini bliski kontakti. U bolničkom sustavu smo trebali dodatno osposobiti zdravstvene djelatnike za rad u intenzivnim jedinicama i na respiratorima. No uz ovako velik broj zaraženih nijedan zdravstveni sustav ne može zadovoljiti toliku potražnju za uslugama. Stoga su potrebne mjere u zajednici za smanjenje broja novozaraženih kako bismo omogućili zdravstvenom sustavu da pruži skrb svima koji je trebaju.

ZG News: Ranije ste bili optimistični ste u vezi s cjepivom, očekujete da bi moglo biti dostupno već početkom sljedeće godine, kako i u kojoj mjeri bi nam cjepivo moglo pomoći da se vratimo životu kao prije početka pandemije?

Mislim da će jedan ili dva kandidata za cjepivo biti registrirani do kraja godine i da će krenuti masovna proizvodnja. Cjepivo će biti prvi alat koji je specifičan za ovaj virus: sve dosadašnje mjere, kao i većina lijekova koji se koriste, jednaki su i za neke druge bolesti. Smatram da će procjepljivanje biti ključni momenat u promjeni strategije borbe s koronavirusom.

ZG News: Rekli ste i da smatrate kako je nemoguće ostvariti kolektivni imunitet, koji postotak ljudi bi trebao steći imunitet da se to ostvari, a koliko je do sada u Hrvatskoj, po vašoj procjeni, ljudi steklo imunitet?

Za kolektivni imunitet trebalo bi biti trajno imuno minimalno 60 posto osoba. Prema mojoj procjeni u Hrvatskoj smo na pet do deset posto. Napominjem da i u ljudi koji su preboljeli covid-19 ne znamo do kada će im zaštita trajati, stoga se epidemija neće riješiti nekontroliranim prokuživanjem. Kombinacija cijepljenja i imunosti zbog preboljenja će riješiti ovu pandemiju. Nadam se u prvoj polovici iduće godine.

Komentiraj