Francuska i Njemačka preuzet će zajedničku odgovornost za trgovinski mehanizam između EU-a i Irana kako bi minimizirali rizik američkih sankcija, no malo je vjerojatno da će to pokriti trgovinu naftom, što izaziva bojazan za sudbinu međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom.

Diplomati kažu da Francuska i Njemčka tako žele prevladati činjenicu da neke članice EU-a odbijaju ugostiti mehanizam kako se ne bi našli na udaru obnovljenih sankcija SAD-a.

No, imajući na umu prijetnju američke osvete za nepoštivanje sankcija, kažu da bi se mehanizam za početak mogao ograničiti na manje osjetljive proizvode, poput humanitarnih i poljoprivrednih proizvoda.

“Mehanizam posebne namjene je važan, ali ono što je Irancima još važnije je nafta i siguran dugoročni izvoz”, rekao je francuski diplomat.

“Nijedna mjera koju pokušavamo uvesti neće dovesti do čuda, no ono što pokušavamo učiniti je niz mjera kako bi uvjerili Irance da se drže svojih nuklearnih obveza. To je naš cilj”, dodao je.

Posebna europska inicijativa kojom se želi zaštititi trgovinu s Iranom od ponovno nametnutih američkih sankcija mogla bi propasti jer nijedna država članica ne želi biti njezinim domaćinom strahujući od američke odmazde.

Ulozi su veliki jer je Iran upozorio da bi mogao raskinuti međunarodni sporazum o ograničavanju svojeg nuklearnog programa koji je 2015. potpisao sa svjetskim velesilama ako Unija ne uspije sačuvati gospodarske pogodnosti zajamčene tim sporazumom, iz kojeg je SAD istupio u svibnju.

Mehanizam posebne namjene je svojevrsna klirinška kuća koju bi se moglo koristiti za razmjenu iranske nafte i plina za europsku robu zaobilazeći američke sankcije, koje se temelje na dolaru kao globalnoj valuti za trgovinu naftom.

Cilj je bio da mehanizam pravno bude spreman u studenome, a operativan iduće godine, no nijedna zemlja nije se ponudila da mu bude domaćinom.

Austrija je odbila, Belgija i Luksemburg su druge opcije, ali su izrazile rezerviranost. Strahuju, naime, da bi to što se mehanizam oslanja na lokalne banke za trgovinu s Iranom moglo rezultirati američkim sankcijama i onemogućiti njihovim bankama pristup američkim tržištima.

Trumpova administracija poručila je više puta da neće oklijevati kazniti Europljane zbog kršenja sankcija i izrazila uvjerenost da će naposljetku prihvatiti stajalište Washingtona.

Mehanizmom se želi zaobići globalni doseg američkog financijskog sustava koristeći posrednika u EU-u za trgovinu s Iranom. Tako bi Europljani mogli plaćati iransku naftu europskom robom i uslugama jednake vrijednosti.

Europski diplomati upozoravaju, međutim, da taj mehanizam ne bi bio dovoljan da se sačuva svu trgovinu s Iranom te da bi u početku bio više simboličan nego učinkovit.