EKSKLUZIVNO: Desno krilo HDZ-a predvođeno Šeksom pritišće Plenkovića da pokrene Milanovićev opoziv

HDZ-ova desnica svađu premijera i predsjednika želi iskoristiti da stranku makne s Plenkovićeva kursa desnog centra i rizičnom inicijativom izaziva novi razdor u vrhu stranke

Nacional je tijekom proteklog vikenda iz dvaju neovisnih izvora bliska vrhu HDZ-a doznao kako unutar HDZ-a sve više jača struja koja želi opozvati predsjednika Zorana Milanovića. Radi se o desnom krilu stranke koje je lojalno predsjedniku stranke i premijeru Andreju Plenkoviću, ali koje nije najsretnije zbog Plenkovićeve politike koja HDZ smješta u prostor desnog centra. Predvodnik inicijative koja Milanovića želi izbaciti s Pantovčaka je Vladimir Šeks, jedan od stranačkih veterana koji se nedavno također našao među osobama koje je Milanović žestoko kritizirao.

Iako zasad neslužbeno, o tome se na desnom krilu HDZ-a sve otvorenije diskutira. To je Nacionalu potvrdio visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a i o tomu rekao:

‘’Da, dobro ste čuli. Desno krilo stranke Plenkoviću nastoji nametnuti tu temu. Kako je HDZ velika stranka, utjecaj te struje ne smije se podcjenjivati. Njihov pritisak da se krene u izbacivanje Milanovića s Pantovčaka dodatno će rasti ako se nastavi zaoštravati ionako žestok sukob Milanovića i Plenkovića.’’

Ti navodi bacaju sasvim novo svjetlo na izjavu koju je Plenković dao početkom vikenda, u zasad zadnjoj epizodi žestokog verbalnog razračunavanja s Milanovićem:

‘’Umjesto da igra ustavnu ulogu, imamo predsjednika koji na politički način pokazuje destabilizirajuće smjernice. Ne poštuje himnu, Dan državnosti, konstituirajuću sjednicu Sabora… Glavni je pokretač propitivanja ustavnosti Stožera i borbe protiv pandemije. On je rekao da je korona poput karijesa. Ako netko to može reći, a imamo više od 1000 zaraženih i 350 umrlih, onda je to podrivanje aktivnosti u borbi protiv covida-19 od predsjednika Republike… U zadnjih mjesec dana, nakon što je jedan kazneni postupak došao do uhićenja, ne prestaje napadati policiju, tužiteljstvo, Uskok, pa i Vladu, ajde, na to smo navikli. Da ne govorim sve aktere koji su ga podržavali. Imate nekoga tko je protiv borbe protiv korone, borbe protiv korupcije. Ako se ovako nastavi ponašati, dovest će u pitanje svrhu te institucije. Možemo se zapitati koja je agenda? Što dobivamo od toga, ne vidim nikakve koristi.’’

Moguće je da tako postavljena Plenkovićeva izjava korespondira upravo s tim pritiscima s desnog krila HDZ-a, koje svoju agendu vraćanja stranačke politike iz desnog centra udesno, sada pokušava progurati zagovaranjem obračuna s Milanovićem. I koje računa da bi Plenković mogao popustiti pod ogromnim pritiscima pa fokus javnosti s pandemije koronavirusa i drugih velikih ekonomskih izazova prebaciti na teren političkog obračuna s predsjednikom Zoranom Milanovićem.

 

Da, dobro ste čuli. Desno krilo stranke Plenkoviću nastoji nametnuti tu temu. Kako je HDZ velika stranka, utjecaj te struje ne smije se podcjenjivati’, potvrdio je izvor blizak vrhu HDZ-a informacije o planu za opoziv

 

Unatoč tomu, visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a navodi kako Plenković zasad ne namjerava prihvatiti prijedlog da se inicira Milanovićev opoziv. On će, tvrdi isti izvor, nastojati smiriti odnose s Milanovićem i pokušati zajedno s njim naći zajednički nazivnik kad je u pitanju artikuliranje što je to stvarna ključna prijetnja demokratskoj Hrvatskoj, a za njega tu dileme nema – to je radikalna i sve više militarizirana desnica koja se u zadnje vrijeme ponajprije okuplja oko Domovinskog pokreta i Miroslava Škore.

Postavljanje takve zajedničke dijagnoze ključne opasnosti za normalno funkcioniranje hrvatskog društva moglo bi smanjiti pritiske koji iz HDZ-a žele afirmirati provođenje Milanovićeva opoziva, ali i trajno Hrvatsku udaljiti od ekstremističke politike kakvu je u mainstream hrvatskog političkog prostora uveo Tomislav Karamarko za vrijeme dok se nalazio na čelu HDZ-a – navodi to isti visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a i premijeru Plenkoviću.

Milanovićev opoziv dosad se u medijima spominjao tek sporadično i kao tema nije privlačio naročitu pozornost. Ali kao politička inicijativa u formiranju unutar desnog krila HDZ-a opoziv predsjednika poprima sasvim drugu dimenziju.

Vladimir Šeks već je 30. svibnja zazivao Milanovićev opoziv. Zbilo se to prigodom Dana državnosti. Milanović je toga dana na Mirogoju položio vijence i komentirao je novi – stari datum tog praznika. Rekao je da to za njega nije Dan državnosti i da je to predizborni skup HDZ-a, koji ne bojkotira, da će položiti vijence, ali da ne misli sudjelovati u ostatku programa. Dodao je da je na Mirogoju zbog mrtvih i da je to minimum koncilijantnosti i obzira jer je tu odluku donio Sabor. Milanović je rekao i to da je taj datum zapravo obećanje jedne političke garniture te da je pretenciozno zvati taj dan Danom državnosti.

Istog dana Vladimir Šeks je na Hrvatskom radiju zatražio njegov opoziv zbog nepoštovanja Ustava. Milanović je to tada ovako komentirao:

“Neka pokrene. Za gospodina Šeksa, kodnog imena Sova, nitko nikad nije glasao. On je jedan od vrlo negativnih likova u zadnjih 30 godina i iza njega je ostao jedan vrlo teško izbrisiv trag institucionalni, netrag ustvari i bestrag. Neka pokrene. Tko zna, možda netko pokrene i istragu o odgovornostima za zločine u Osijeku za vrijeme rata. Za to su mnogi bili pred sudom. Možda ne pravi. Jesam bio jasan”, rekao je Milanović. On je Šeksa napao i nedavno nakon izbijanja afere JANAF, nazvavši ga najvećom štetočinom hrvatskog pravosuđa, zbog ovlasti koje je imao.

Predsjednika se može opozvati ako bi 101 zastupnik u Saboru dao svoj glas za pokretanje postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske, a 9 sudaca Ustavnog suda podržalo tu odluku. Tada bi predsjednik morao bi dati ostavku Ustavnom sudu i to utvrdi li se je li odgovoran za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti.

Prema Ustavu, dužnosti predsjednika Hrvatske su predstavljanje i zastupanje države u zemlji i inozemstvu, briga za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti, odgovornost za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti zemlje, raspisivanje izbora za Sabor i sazivanje Sabora na prvo zasjedanje, raspisivanje referenduma u skladu s Ustavom – može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje smatra da je važno za neovisnost te odgovornost za cjelovitost i opstanak Republike Hrvatske. Predsjednik povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika, udjeljuje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja propisana zakonom te obavlja druge poslove u skladu s Ustavom.

O odgovornosti predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske dvotrećinskom većinom svih sudaca koji mora donijeti odluku o odgovornosti predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost predsjednika Republike za povredu Ustava. Unatoč žestokim napetostima u odnosu s Milanovićem, Plenković po mogućnosti zajedno s njime želi postaviti ključnu dijagnozu onoga što je po njemu u srži problema koji se otvorio nakon što je radikalno desnim stavovima indoktrinirani mladić iz okolice Kutine automatskim oružjem pucao na pripadnike policije i zgradu Vlade i potom počinio samoubojstvo.

Vladimir Šeks, jedan od ključnih savjetnika premijera plenkovića, već je 30. svibnja zazivao Milanovićev opoziv, nakon što je Milanović za Dan državnosti rekao da je to predizborni skup HDZ-a. PHOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

 

A to je potpuno nova faza divljanja radikalne desnice koja suočena s političkom marginalizacijom, sve otvorenije militarizira svoje sljedbenike i gura ih u prostor političkog terorizma. Visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a o tomu kaže:

‘’Ono što se nedavno dogodilo na Markovu trgu ima puno dublje političke korijene i ozbiljniju dimenziju nego što se dosad artikuliralo. Povijest Europe u više navrata pokazala je da su desni radikalni pokreti suočeni sa svojim limitima i nemogućnosti da dođu na vlast prizivali likvidacije svojih političkih protivnika. Puno desnih radikalnih pokreta u Europi tako se počelo ponašati kada su uvidjeli da demokratskim putem nisu mogli doći na vlast. Ono što se dogodilo na Markovu trgu po svim međunarodnim standardima najklasičniji je teroristički akt. Jer pojedinac koji ga je proizveo itekako potječe iz okoline u kojoj se pričalo da bi Plenkovića trebalo ubiti. Tu nema nikakve dileme. Ali nije to samo Domovinski pokret i njegova logistička potpora s desnog spektra. To je kolorit miljea koji prepričava i posredno opravdava ono što je protagonist tog napada učinio. Jer taj mladić nije bio psihički bolestan, nego politički indoktriniran. I vjerovao je da će u miljeu iz kojeg dolazi biti slavljen te je na koncu bio spreman umrijeti za svoj cilj’’.

Međutim, predsjednik Milanović smatra da je upravo Plenković bio taj koji je svojim javnim istupima pridonio dodatnom zbijanju redova tog radikalnog miljea. Nazvao je bijednim potenciranje toga da je upravo Plenković bio meta tog napada. On smatra takvo Plenkovićevo istupanje politički neodgovornim, a to je i prilično grubo javno artikulirao.

Milanović je u subotu osudio napad na policajce na Markovu trgu, ocijenivši reakciju premijera kao ‘’seansu narikanja muškarca od 50 godina’’. Upozorio je kako su žrtve napada na Markovu trgu bili prije svega policajci, dodajući da je to ‘’poanta ove priče, a ne da imamo ponovo jednu seansu guslanja, narikanja, ovoga puta od muškarca od 50 godina koji je možda bio meta, možda nije bio meta’’.

‘’S obzirom na to da sve podatke koje ima gospodin Plenković, a koji su bitni, od prve minute imam i ja, gledam ga u čuđenju i divim se. Ozbiljni političar, državnik, o takvim stvarima ne priča. Čak i da je istina da si meta, o tome se šuti. Zar sam ja trebao svako pismo u 14 godina pročitati pred medijima. Ovo je opasan posao u koji je Plenković dolutao. Dobio sam masu prijetnji. Ako nisi u stanju živjeti s tim pritiskom, idi mami! Tog jutra nazvao sam Plenkovića, ne on mene. Nije se prepao, takva kukavica nije, ali manipulira. Zašto? To pitajte njega’’, rekao je Milanović.

Iz Milanovićeva kuta gledanja svakako bi se moglo zaključivati da on smatra kako Plenkovićeve manipulacije pridonose dodatnoj radikalizaciji desnice, što posredno diskreditira i SOA-u. I to zato što je u godišnjem izvješću za javnost za 2019/20. godinu SOA napisala: ‘’U Republici Hrvatskoj ni jedna vrsta ekstremizma, neovisno o njegovoj ideološkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi, nema pokretačku snagu niti potencijal za rušenje demokratskog ustavnog poretka, izazivanje nasilja, incidenata ili sukoba većih razmjera. Ekstremističke skupine su malobrojne, neorganizirane i sa slabom potporom javnosti. Stoga, ni jedna vrsta ekstremizma u Republici Hrvatskoj trenutno ne predstavlja značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti te se prijetnja procjenjuje niskom.’’

Gotovo istodobno s kulminacijom verbalnog okršaja premijera i predsjednika ravnatelj policije Nikola Milina na konferenciji za medije objavio je videosnimku napada i među ostalim izjavio:

‘’Potvrđeno je da se radi o pokušaju teškog ubojstva tri policijska službenika. Tu ima elemenata koji ukazuju na teroristički modalitet.’’

Plenković je prozvao Milanovića da je dva dana nakon potresa išao u ‘Klub’, dok ‘mi idemo po gradu da vidimo da ne padaju komadi fasade na ljude’, a istina je da su zajedno bili na terenu. PHOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

 

Izvor izravno upućen u rad istražitelja na ovom slučaju za Nacional je izjavio kako su neki dijelovi medijskih izvještaja u kojima se konstatira da je osobno Plenković bio meta napadača pretjerani, a neki i neistiniti. Taj izvor kaže: ‘’Prvo se mora konstatirati da napad ima obilježja terorizma. Ali nema nikakvih indicija da je izvršitelj imao aktivne pomagače koji su povezani sa samim činom napada. U Zagreb je stigao dan prije vlakom. Oružje je nosio u torbi. I kalašnjikov i pištolj s kojim se naknadno ubio. Prenoćio je u hostelu u blizini glavnog željezničkog kolodvora. Potom je taksijem stigao na mjesto napada. Neistinite su tvrdnje da je imao pomagače. Potpuna je laž da je napadač tražio i analizirao detalje kretanja Plenkovića i Milanovića. On je malo bio prisutan na društvenim mrežama. Ali je policija rekonstruirala koje je pojmove upisivao u internetske tražilice. Na njima je tražio gdje se nalaze zgrade Vlade i Ureda predsjednika. Nema nikakve sumnje da je bio duboko impregniran u milje ustašoidne desnice i da se tom retorikom indoktrinirao’’.

Ti navodi bacaju nešto drugačije svjetlo na potenciranje teza da je Plenković bio primarna meta napadača.

Isti izvor također navodi kako je Plenković u pojedinim dijelovima svojih javnih istupa pridonio dodatnoj radikalizaciji desnice, ali ponegdje i manipulirao, odnosno neke detalje prešućivao.

Taj izvor navodi kako smatra da je Plenković, a ne Milanović, bio taj koji je sredinom proteklog tjedna dodatno isprovocirao nastavak sukoba s predsjednikom bespotrebnom izjavom po kojoj je Milanović posijao sjeme zla u predizbornoj kampanji 2016. O tomu taj izvor kaže:

‘’Plenković je vjerojatno zaboravio da je sjeme zla posijano nešto ranije i da je to sjeme posijao Tomislav Karamarko u vrijeme dok je bio na čelu HDZ-a. On je pustio duha iz boce i afirmirao radikalnu desnicu kao legitimnog partnera HDZ-a, zajedno s njihovom retorikom. U pozadini njegove frustracije s Milanovićem nalazi se sada već nadaleko poznata Milanovićeva izreka o Plenkovićevoj ‘mami vojnoj lekarki’. Ali treba i ta zbivanja staviti u pravilan vremenski i politički kontekst. Ne opravdavajući tu izjavu, treba podsjetiti da ju je Milanović izgovorio na jednom zatvorenom sastanku s predstavnicima ‘šatoraša’, čija je agenda svima dobro poznata te da je to preokrenulo tu predizbornu kampanju. Ali kako? Tako što je ta duboko antidemokratska skupina Milanovića tajno snimila i pustila tu snimku u javnost da bi od nje profitirao HDZ. Pa se zbog toga u današnjim okolnostima Milanović naprosto naslađuje kada vidi što Plenkoviću danas priređuje isti taj milje na čijem je pogonskom gorivu on započinjao svoj uzlet prema vrhu HDZ-a.’’

 

‘Plenković zaboravlja da je poznata Milanovićeva izreka o njegovoj ‘mami vojnoj lekarki’ tajno snimljena na zatvorenom sastanku s predstavnicima ‘šatoraša’ i da je puštena u javnost da bi od nje profitirao HDZ’

 

Isti izvor navodi kako je moguće da upravo zato Plenković u dijelovima svojih javnih istupa neprimjereno proziva Milanovića. Kao jedan od takvih primjera navodi dio Plenkovićeva javnog prepucavanja u kojem je iznio sljedeće:

‘’Dva dana nakon katastrofalnog potresa u Zagrebu odlazi u klub, a mi idemo po gradu da vidimo da ne padaju komadi fasade na ljude. On ide u klub da se ne bi bacio višak hrane. E, to je predsjednik Republike kojeg je narod izabrao prije samo osam-devet mjeseci.’’

Izvor s neposrednim saznanjima o tijeku istrage napada na Markovu trgu navodi kako je lako provjerljiva činjenica da je Milanović s Plenkovićem obilazio Zagreb neposredno nakon potresa. Štoviše, upravo tijekom tog zajedničkog obilaska potresom razrušenog Zagreba Milanović je dao punu podršku Vladi u borbi protiv korone. Milanović je 22. ožujka, među ostalim, izjavio:

‘’U ovoj situaciji je važno tko odlučuje i zapovijeda. To su Vlada i Stožer. Slušajte vijesti nadležnih, a to je prije svega predsjednik Vlade i Stožer. Sve ostalo možete zanemariti.’’

Sve to baca novo svjetlo na Milanovićeve izjave u kojima Plenkovića poziva da javnosti objasni zašto manipulira, ako od prvih trenutaka nakon napada na Markovu trgu raspolažu jednakim informacijama.

Da se odnos njih dvojice neće tako lako normalizirati pokazuju i Milanovićeve izjave dane u ponedjeljak, za vrijeme njegova posjeta Međimurju.

‘’Možda on svojim izjava relativizira funkciju premijera, s obzirom na to da ništa ne zna i ništa ne prati. Nije li radikalizacija koju on spominje razlog za sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost? Inzistirat ću da se sjednica održi i neću dopustiti da na nju dođe pola Vlade, kao na zadnju. Održat će se u zakonskom sastavu“, rekao je Milanović tom prilikom podsjećajući kako možda nije trebao ići na ruku Plenkoviću kada je početkom prošlog tjedna rekao da nije potrebno sazivati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Zaključio je da se Plenković pokušao predstaviti žrtvom napada, iako taj dan nije ni bio na poslu u uredu, karakterizirajući ga kao jadnog čovjeka.

 

Komentiraj