Dvadeset godina od razorna potresa u Turskoj, Istanbul nije spreman za novi

Dvadeset godina nakon što je razoran potres pogodio sjeverozapad Turske, stanovnici Istanbula žive svjesni činjenice da je još jedan velik potres neizbježan i da njihov grad sa 16 milijuna stanovnika za to nije spreman.

Turska će u subotu obilježiti dvadesetu godišnjicu potresa jakosti 7,6 stupnjeva po Richteru koji je pogodio grad Izmit. Mrtvih je po službenim podacima bilo više od 17 tisuća, ali mnogi drugi izvori sugeriraju da ih je bilo mnogo više.

Iako je Izmit stotinjak kilometara kilometara udaljen od Istanbula, i ondje je bilo na stotine mrtvih.

Seizmolozi se ne pitaju hoće li potres ponovno pogoditi Istanbul, smješten na nestabilnom sjevernoanadolijskom rasjedu, nego kada će.

Sukru Ersoy, stručnjak s istanbulskog tehničkog sveučilišta Yildiza, procjenjuje da bi se to moglo dogoditi u idućem desetljeću.

“U najgorem slučaju potres bi mogao postići magnitudu 7,7 stupnjeva Richtera”, kazao je za AFP.

“Je li Istanbul spreman na to? Nažalost ne”.

Ersoy upozorava da bi takav potres mogao uništiti tisuće zgrada, ubiti “užasan” broj ljudi i paralizirati ekonomsko i turističko središte Turske.

Bivša prijestolnica Osmanskog Carstva u povijesti je bila pogođena nizom potresa. Onaj 1509. bio je toliko razoran da su ga osmanske vlasti prozvale “malom apokalipsom”.

U Istanbulu je od tada osnovana agencija za upravljanje katastrofama, izgrađene su bolnice otporne na potrese i stvoreni sustavi kojima se može prekinuti opskrba plinom.

Stručnjaci, međutim, govore kako su najveći problem deseci tisuća loše izgrađenih zgrada koje su bez velikog nadzora nikle tijekom građevinskog buma prošlih desetljeća.

Fatalizam

Potres iz 1999. pokazao je koliko je zgrada izgrađeno nekvalitetnim cementom napravljenim od za to neprikladnog morskog pijeska.

“Nakon potresa 1999. počelo se razmišljati”, rekao je Nusret Suna, čelnik istanbulske Komore građevinskih inženjera. “No s vremenom je opet prevladao fatalizam. Ljudi kažu ‘to je sudbina’ i bave se drugim stvarima“.

Iako su posljednjih 20 godina pravila postrožena, kolaps stambene zgrade u Istanbulu u veljači, pri čemu je poginulo 20 ljudi, obnovio je strahove o otpornosti gradske infrastrukture.

Postoje inicijative da se “rizične” zgrade ponovno izgrade, no Suna ističe da je potrebna puno veća mobilizacija kako bi se postigla temeljna razina otpornosti na potrese.

Novi istanbulski gradonačelnik Ekrem Imamoglu obećao je da će ubrzati taj plan, kao i da će povećati broj zelenih površina kojih u gradu nedostaje, a mogu se koristiti za evakuaciju u slučaju potresa.

U teoriji bi svaka četvrt trebala imati takvo mjesto, no mnoga su izgubljena izgradnjom parkirališta i trgovačkih centara.

Bez brzih promjena Istanbulu u slučaju potresa prijeti “pravi kaos”, upozorava Recep Salci, čelnik nevladine organizacije za potragu i spašavanje koja je bila među ključnim spasilačkim službama 1999. godine.

“Ne možemo spriječiti potres, no možemo značajno ublažiti njegove posljedice”, kazao je Salci, ukazavši primjere Japana i Čilea koji se nalaze na sličnom nestabilnom području, no koji su poduzeli potrebne mjere.

On smatra kako je potrebno 15 do 20 godina da se Istanbul potpuno pripremi za snažan potres.

“Od 1999. je izgubljeno 20 godina. Ali ne smijemo se zbog toga obeshrabriti”, zaključio je.

Komentiraj