Crkva preko Ćorušića instalirala svog svećenika u srce Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb

Klinički bolnički centar Zagreb, pod ravnateljstvom kontroverznog Ante Ćorušića, učinio je presedan i u svoje Etičko povjerenstvo imenovao predstavnika Katoličke Crkve, a upravo to tijelo odobrilo je 2019. i dvije kontroverzne transplantacije bubrega koje sada istražuje DORH

Nacional je proteklog tjedna upozoren na detalj koji bi mogao objasniti razloge zbog kojih je Ante Ćorušić, kompromitirani ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb (KBC), i dalje na čelu te najveće zdravstvene ustanove u Hrvatskoj usprkos nizu ozbiljnih afera – od mahanja pištoljem u pijanom stanju preko “slučaja Čavajda” do posljednjih sumnji u trgovinu organima – koje su proteklih tjedana o njemu otkrili Nacional i drugi mediji. Naime, svećenik Tonči Matulić, pročelnik Katedre moralne teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član je Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb. Taj podatak, na koji su Nacional upozorili izvori iz liječničkih krugova, mogao bi biti objašnjavajuća karika u lancu uzroka i odnosa moći koji Ćorušića, čovjeka koji je pijan pištoljem prijetio vlastitoj djeci, i dalje drži na položaju ravnatelja najveće hrvatske bolnice.

Nije, naime, nemoguće da Crkva, svojim neprijepornim utjecajem na HDZ, štiti Ćorušića na položaju ravnatelja KBC-a Zagreb u zamjenu za to da u bolnici provodi svjetonazorske naloge Katoličke Crkve, što ovaj, kako se javnost mogla uvjeriti na primjeru trudnice Mirele Čavajde, prilježno i provodi.

Nije nemoguće da Crkva, s neprijepornim utjecajem na HDZ, štiti Antu Ćorušića na položaju ravnatelja KBC-a Zagreb, a on zauzvrat u bolnici provodi svjetonazorske naloge Katoličke Crkve. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Etička povjerenstva u bolnicama, sukladno članku 94. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, “osiguravaju obavljanje djelatnosti na načelima medicinske etike i deontologije”. Imenuju ih upravna vijeća bolnica, imaju najmanje petero članova, a najmanje jedan član treba biti nemedicinske struke i najmanje mora biti jedan član koji nije radnik te ustanove. U KBC-u Zagreb, kako se može vidjeti na njihovoj internetskoj stranici, članovi Etičkog povjerenstva su predsjednik Darko Marčinko s Klinike za psihijatriju, zamjenica predsjednika Dinka Pavičić Baldani s Klinike za ženske bolesti i porode, a članovi su Tonči Matulić s Katoličko bogoslovnog fakulteta, Zdravka Poljaković s Klinike za neurologiju, Branka Marinović s Klinike za dermatovenerologiju i Dunja Rogić s Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku. Zamjenici članova su odvjetnik Krešimir Mihalic, Lana Škrgatić s Klinike za ženske bolesti i porode te Darko Kaštelan i Dubravka Sertić s Klinike za unutarnje bolesti.

Na činjenicu da je u Etičkom povjerenstvu KBC-a Zagreb i Tonči Matulić s KBF-a, Nacional su proteklog tjedna upozorili upućeni izvori iz liječničkih krugova. “Rješenje kvantne jednadžbe. Crkva u Etičkom povjerenstvu KBC-a Zagreb! Nikada Crkva nije bila ni u kakvom etičkom povjerenstvu KBC-a. Samo što me nije pogodio infarkt kada sam pročitao sastav”, komentirao je tu činjenicu upućeni izvor Nacionala. Uistinu, Nacional je istražio sastave nekoliko etičkih povjerenstava bolnica u Zagrebu i Hrvatskoj te ustanovio da ni u jednom od njih nema predstavnika Katoličke Crkve. Tako je, na primjer, u Kliničkoj bolnici Dubrava, Kliničkoj bolnici Merkur i Kliničkoj bolnici Sestara milosrdnica, ali i u Općoj bolnici Osijek, u kojoj je proteklih dana izbila iznimno neugodna afera kada je otkriveno da je trudnica, po svemu sudeći, prevarena, jer je mislila da joj je u bolnici obavljen pobačaj koji je tražila, ali se nakon tri tjedna utvrdilo da je i dalje trudna. Ni u jednoj od tih bolnica vanjski član, kao i član koji nije medicinske struke, nije svećenik – tako je samo u KBC-u Zagreb.

Upravo je Ante Ćorušić inzistirao da se slučaj trudnice Mirele Čavajda preda na odlučivanje Etičkom povjerenstvu, što je uz ogromne napore uspjela spriječiti njezina odvjetnica Vanja Jurić

Taj je podatak, razumljivo, naročito zanimljiv i osjetljiv nakon nekoliko skandala koje su o ravnatelju KBC-a Zagreb Anti Ćorušiću, bivšem predsjedniku HDZ-ova Odbora za zdravstvo, otkrili Nacional i drugi mediji. Sva su ta otkrića potaknuta potpunim zakazivanjem sustava u slučaju trudnice Mirele Čavajde, koja u Hrvatskoj nije uspjela ostvariti svoje zakonsko pravo na pobačaj u slučaju da je plod teško bolestan, za što je uvelike odgovoran i sam Ante Ćorušić jer se ustrajno protivio tome da Mirela Čavajda u njegovoj bolnici ostvari svoje zakonsko pravo. Premda činjenice ne umanjuju kontroverzu podatka da u Etičkome povjerenstvu KBC-a Zagreb sjedi predstavnik Katoličke Crkve, valja, međutim, ipak razjasniti stvari. Naime, Etičko povjerenstvo nije odlučivalo u “slučaju Čavajda” – ne možda zato što sustav koji su formirali Ćorušić i HDZ ne bi tako htio, nego zato što je odvjetnica Mirele Čavajde Vanja Jurić sama uspjela natjerati sustav da pročita vlastite zakone i po njima postupi.

Poznato je da su liječnici i zdravstveno osoblje Mirelu Čavajdu najprije uvjeravali kako nema pravo na pobačaj, a nakon što je odlučila zahtijevati da se njezina prava ostvare, prema informacijama dostupnim Nacionalu, upućivali su je da cijeli slučaj preda Etičkom povjerenstvu na odlučivanje. No njezina odvjetnica Vanja Jurić temeljito je pročitala zakon i ustanovila kako propisuje da o takvim slučajevima ne odlučuju etička povjerenstva, nego ad hoc formirane komisije, kakve zakon predviđa isključivo za slične slučajeve. Kada bi, naime, o tome odlučivala etička povjerenstva, to bi impliciralo da je odluka o pobačaju etičko, a ne zakonsko pitanje. U tom bi slučaju, dakako, lako bilo zaključiti kakvo bi mišljenje donijelo tijelo u kojemu sjedi predstavnik Katoličke Crkve. No nakon što su Čavajda i njezina odvjetnica ustrajno i dugotrajno objašnjavale zakonska prava pacijentice, bolnice su osnovale komisije koje propisuje zakon, a mnogi su nastavili govoriti da o tome treba odlučivati etičko povjerenstvo premda ono, prema zakonu, u pitanjima pobačaja nema nikakvu ulogu.

Svećenik Tonči Matulić, pročelnik Katedre moralne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član je Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb. FOTO: Marin Tironi/PIXSELL

Iako je javnost stekla dojam da će o slučaju Mirele Čavajde odlučivati etička povjerenstva, nije bilo tako: bolnice su osnovale prvostupanjske komisije koje su Mireli Čavajdi odbile zahtjev za pobačajem, a potom je – uvelike pod pritiskom javnosti – formirana i drugostupanjska komisija, koja je ukinula prvostupanjske odluke svih četiriju zagrebačkih bolnica. Ta drugostupanjska komisija, sukladno zakonu, zasjedala je u sljedećem sastavu: specijalisti ginekologije i opstetricije Gordan Zlopaša i Vito Starčević, socijalna radnica Sara Topić, neurokirurg Hrvoje Jednačak i sudac Općinskog građanskog suda u Zagrebu Nenad Miletić. Obaviješteni izvori izjavili su Nacionalu kako bi, da nije bilo javnog pritiska, o svemu vjerojatno odlučivala etička povjerenstva, a drže kako nije nemoguće da bi se to dogodilo i zato što u zdravstvenom sustavu “vlada kaos” pa odgovorni nisu ni znali kako zakon propisuje da u takvim slučajevima ne odlučuju stalna etička povjerenstva, nego posebno formirane komisije koje se za takve slučajeve moraju osnovati po zakonu. Usprkos odluci drugostupanjske komisije, rasplet “slučaja Čavajda”, nažalost, dobro je poznat: premda je ministar zdravstva Vili Beroš objavio da Mirela Čavajda, nakon odluke drugostupanjske komisije, ima pravo na pobačaj, u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu nisu joj ponudili pobačaj, nego prijevremeni porod, što je golema razlika, i zato je izmučena žena najavila da će otići u Sloveniju.

Premda Etičko povjerenstvo KBC-a Zagreb nije odlučivalo u slučaju Mirele Čavajde, to ne znači kako nije sporna činjenica da u tome tijelu sjedi predstavnik Katoličke Crkve, i na načelnoj, ali i na posve konkretnoj razini. To tijelo, naime, odobrilo je 2019. dvije kontroverzne transplantacije bubrega, zbog kojih je Državno odvjetništvo nedavno pokrenulo istragu pod sumnjom u trgovinu organima. Nakon što je UNA TV pretprošlog tjedna objavila da su 2019. godine u KBC-u Zagreb obavljene dvije transplantacije bubrega s nesrodnih živih donora, koje je Ministarstvo zdravstva ocijenilo sumnjivima, te da je izvještaj o inspekcijskom nadzoru prošle godine upućen DORH-u, Ministarstvo zdravstva objavilo je da su sumnja u prvi slučaj trgovine organima, kao i dvije sumnjive transplantacije bubrega u KBC-u Zagreb 2019. godine, prijavljene Državnom odvjetništvu na daljnje postupanje.

Trudnica Mirela Čavajda nije u Hrvatskoj uspjela ostvariti svoje zakonsko pravo na pobačaj u slučaju da je plod teško bolestan, za što je uvelike odgovoran i sam Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a zagreb. FOTO: Neja Markicevic/CROPIX

Na takve je optužbe KBC Zagreb, bolnica Ante Ćorušića, odgovorio priopćenjem da se sve transplantacije provode po odobrenju Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb, nakon provedene evaluacije sudionika. Otkrilo se, međutim, da je prije KBC-a Zagreb Etičko povjerenstvo KB-a Merkur odbilo odobriti spomenute transplantacije, i to zbog očite sumnje na trgovinu organima: donori su bili muškarci iz Srbije i Kosova, u oba slučaja slabijeg imovinskog stanja. Jutarnji list otkrio je proteklog tjedna nalaz inspekcije Ministarstva zdravstva, koja je utvrdila propuste na Rebru te svu dokumentaciju proslijedila DORH-u. U tom nalazu, javio je Jutarnji list, stoji kako je državljanin Kosova svoj bubreg darovao jer je osjećao obvezu prema obitelji primatelja organa koja mu je “materijalno i na druge načine pomagala tijekom života”. Riječ je o pekaru s Kosova, ocu šestoro djece, koji ne zna hrvatski jezik i čije su intelektualne sposobnosti, prema procjenama stručnjaka, “na granici prosjeka”. S primateljem bubrega nije obiteljski povezan, kao što nije ni donor u drugom sumnjivom slučaju, vozač iz Srbije. U oba slučaja Etičko povjerenstvo KB-a Merkur odbilo je dati suglasnost za transplantaciju, a potom je Etičko povjerenstvo KBC-a Zagreb zaključilo da “nema zapreke za transplantaciju bubrega”.

Nacional nije uspio doznati je li o tim dvama slučajevima iz 2019. godine odlučivalo Etičko povjerenstvo KBC-a Zagreb u sadašnjem ili nekom prijašnjem sastavu, pa se i ne može decidirano tvrditi da je u tom odobrenju sudjelovao Tonči Matulić. Ni Matulić, naime, ni KBC Zagreb do zaključenja ovog broja Nacionala nisu odgovorili na pitanja koja smo im poslali. Od KBC-a Zagreb željeli smo doznati ključne informacije o Etičkom povjerenstvu, njegovim ovlastima i radu, pa smo pitali koje su njegove nadležnosti, o čemu odlučuje te kada je prvi put u Etičko povjerenstvo ušao predstavnik Katoličke Crkve. Zanimalo nas je i zašto se to dogodilo, kao i objašnjenje kakve veze ima Katolička Crkva s etičkim pitanjima u medicini i medicinskoj ustanovi. Pitali smo i zašto, kad je član Etičkog povjerenstva svećenik, u to tijelo nije uključen i predstavnik agnostika i ateista, koji o etičkim pitanjima u medicini misli različito od predstavnika Katoličke Crkve? Pitali smo i tko je odlučio da će u EP ući predstavnik Crkve, kao i koji su predstavnici Crkve dosad bili u povjerenstvu te tko je izabrao sadašnjeg člana, predstavnika Katoličkog bogoslovnog fakulteta Tončija Matulića? Zanimalo nas je i kako Povjerenstvo odlučuje, odnosno čini li to konsenzusom, većinom ili nekako drugačije. Željeli smo doznati i odlučuje li Etičko povjerenstvo o pitanjima iz nadležnosti Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb te je li sudjelovalo u bilo kojoj odluci KBC-a Zagreb vezanoj uz slučaj trudnice Mirele Čavajde. Odgovor nismo dobili ni na jedno pitanje.

‘Stvar je rukovodstva zašto je Rebro odlučilo da u Povjerenstvu bude katolički svećenik, ali smatram da bi trebalo imenovati i još jednog člana koji ima drugačiji svjetonazor’, kaže Mirando Mrsić

Na pitanja Nacionala do zaključenja ovog teksta nije odgovorio ni Točni Matulić, kojega smo također pitali zašto Etičko povjerenstvo KBC-a Zagreb ima člana koji predstavlja Katoličku Crkvu. Naše je pitanje bilo i kako bi Matulić objasnio vezu Crkve s etičkim pitanjima u medicini te kada je, i čijom odlukom, predstavnik Katoličke Crkve prvi put ušao u Etičko povjerenstvo KBC-a Zagreb. Zanimalo nas je i imaju li i ostale hrvatske bolnice predstavnike Katoličke Crkve u svojim etičkim povjerenstvima te o čemu Povjerenstvo, i kako, odlučuje. Zanimalo nas je i odlučuje li Povjerenstvo o pitanjima pobačaja i ženskih reproduktivnih prava, kao i mišljenje Tončija Matulića, koji je mnogo pisao o moralnom problemu pobačaja, treba li pobačaj dopustiti ili zabraniti i je li Mirela Čavajda imala moralno i zakonsko pravo na prekid trudnoće, kao i komentar činjenice da prekid trudnoće nije uspjela obaviti u Hrvatskoj. Nacional je komentar tražio i od Ministarstva zdravstva te od ministra Vilija Beroša osobno, koji nam je zahvalio na pitanju i odgovorio da će ga “proslijediti službama”. Od Ministarstva, pak, do zaključenja broja nismo dobili odgovor.

Hematolog i doktor biomedicinskih znanosti Mirando Mrsić, socijaldemokrat i ministar rada i socijalnog sustava u vladi Zorana Milanovića, za Nacional je objasnio da se etička povjerenstva u bolnicama imenuju “odlukama ustanove”, što znači da je za to odgovoran ravnatelj. “O ustanovi ovisi koga će imenovati za člana etičkog povjerenstva koji neće biti liječnik. Obično se bira nekoga tko se bavi etikom i tako se osigurava mišljenje izvan medicinske struke. Zašto je KBC Zagreb odlučio imenovati svećenika, treba pitati njih. Inače, nije neobično da to bude netko tko se bavi etikom i etičkim pitanjima, a koliko znam, Tonči Matulić bavi se tim pitanjima pa je kriterij utoliko ispunjen”, kazao je Mrsić za Nacional. On smatra da bi etičko povjerenstvo trebalo biti svjetonazorski balansirano. “Jasno je da je hrvatsko društvo heterogeno, pa kad imenujete člana koji ima vrlo jasan svjetonazor, po mom mišljenju, trebalo bi imenovati i nekoga s drukčijim svjetonazorom kako biste osigurali etičnost odlučivanja. Stvar je rukovodstva zašto se Rebro odlučilo da u Povjerenstvu bude samo katolički svećenik, ali ja smatram da bi trebalo imenovati i još jednog člana koji ima drugačiji svjetonazor, jer je KBC Zagreb vrhunska medicinska ustanova”, dodao je Mrsić.

‘Prisustvo svećenika u Etičkom povjerenstvu KBC-a Zagreb jasna je poruka javnosti koji su prioriteti ove zdravstvene ustanove i koga se pita’, smatra Branka Mrzić Jagatić iz udruge RODA-Roditelji u akciji

Činjenicu da je katolički svećenik član Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb, za Nacional je komentirala i Branka Mrzić Jagatić iz udruge Roditelji u akciji – Rode, ističući kako je ona “krajnje sporna” te da Rode “ne vide kako sudjelovanje svećenika u radu Etičkog povjerenstva u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji, može pridonijeti kvaliteti i dostupnosti zdravstvene skrbi pacijentima i pacijenticama. Za zdravstveni sustav bilo bi sigurno produktivnije, a za zaštitu prava pacijentica korisnije da se u rad tog tijela uključe predstavnici pacijenata i pacijentica ili stručnjaci iz područja ljudskih prava. Prisustvo svećenika u Etičkom povjerenstvu KBC-a Zagreb je jasna poruka javnosti o tome koji su prioriteti ove zdravstvene ustanove i koga se pita”. Mrzić Jagatić upozorava da takav sastav Etičkog povjerenstva “nikako ne osigurava” nepristrane i ideološki neobilježene odluke. Štoviše: “Tako se vrši suptilni pritisak na ostale članove i članice Povjerenstva koje možda ne dijele iste vrijednosne stavove s vodstvom ustanove, što je krajnje neetično. Ovdje je sigurno riječ i o sukobu interesa, jer se ispred interesa pacijenata i pacijentica u određenim pitanjima može naći interes predstavnika Katoličke Crkve. Sudjelovanje svećenika u radu ovog tijela ne stvara okruženje za nepristrano donošenje odluka koje bi se trebale bazirati na medicini temeljenoj na dokazima. Ovo je krajnje sporno.”

Mrzić Jagatić komentirala je i postupanje ravnatelja KBC-a Zagreb Ante Ćorušića, najodgovornijeg za to što u Etičkom povjerenstvu te ustanove sjedi predstavnik Katoličke Crkve. “Nažalost, tijekom proteklih nekoliko tjedana, dok je cijela javnost pratila torturu koju je Mirela Čavajda prolazila u pokušaju da u Hrvatskoj ostvari svoje zakonom zajamčeno pravo na prekid trudnoće uslijed teške bolesti ploda, ravnatelj KBC-a Zagreb, koji je ujedno i predsjednik Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju, cijelo to vrijeme se nije ustručavao iznositi osobne stavove i vjerska uvjerenja, pa i namjerno dezinformirati javnost, što je protuustavno, protuzakonito i neprofesionalno. On je tako utjecao na ostale zdravstvene radnike i radnice koji možda i misle drugačije, ali zbog straha od odmazde ne usuđuju se progovoriti u obranu prava žena na zdravlje. Nadležno ministarstvo i Vlada svojom šutnjom takvo ponašanje odobravaju i dodatno urušavaju pravo pacijentica na dostupnu i sigurnu skrb. Ovo je sustavni problem, a Hrvatska je u međunarodnoj stručnoj zajednici već prepoznata kao zemlja u kojoj su prava žena na zdravlje duboko narušena”, kazala je predstavnica udruge Rode za Nacional.

‘Hrvatska je u međunarodnoj stručnoj zajednici već prepoznata kao zemlja u kojoj su prava žena na zdravlje duboko narušena’, Nacionalu je izjavila branka Mrzić Jagatić iz udruge RODA. FOTO: Davor Visnjic/PIXSELL

Povrh svega, valja podsjetiti kako je Nacional u proteklih nekoliko brojeva otkrio da je Ćorušić, dugogodišnji šef HDZ-ova Odbora za zdravstvo koji je pretendirao na mjesto ministra u čak dvije HDZ-ove vlade, prije nekoliko godina u čak dvama incidentima u alkoholiziranom stanju prijetio pištoljem; oba puta morala ga je privesti policija i odvesti u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče, a dvije godine prije toga jednoj je pacijentici uklonio krivi jajnik. Kršio je Ćorušić i vlastita javna obećanja: nakon što je 2016. Most odbilo prijedlog da on postane ministar zdravstva u vladi Tihomira Oreškovića, Ćorušić se svečano “zahvalio i odustao od svega”, poručujući kako će “prilika u životu još imati, ali čast ne smije izgubiti”. To ga, međutim, nije spriječilo da nakon toga “čudesno uskrsne” i bude imenovan ravnateljem KBC-a Zagreb, najveće bolnice u Hrvatskoj.

Uz argumente koje je Nacional već objavio, a koji daju pravu sliku kadrovske politike koju HDZ godinama provodi, a koja se nije promijenila ni dolaskom Andreja Plenkovića na čelo stranke, o toj kadrovskoj politici mnogo može reći i podatak da je Ćorušić u Etičko povjerenstvo postavio čovjeka koji sada ima moć KBC Zagreb izravno usmjeravati prema svjetonazoru Katoličke Crkve. To otvara mjesto sumnji u otvorenu trgovinu, prema kojoj je Crkva mogla zaštititi Ćorušića, spasiti ga od ostavke te osigurati njegovo profesionalno napredovanje, a on joj je zauzvrat, preko Etičkog povjerenstva, osigurao trajan utjecaj u KBC-u Zagreb. Opravdano je pitati se je li član Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb Ćorićeva poveznica s ljudima iz najviših crkvenih krugova koji su ga zaštitili unatoč svim aferama koje je od 2009. naovamo proizveo. Pritom govorimo samo o dosad otkrivenim aferama, jer tko zna koliko ih je još skriveno.


Reakcija: ‘Crkva nije preko Ćorušića instalirala svog svećenika u srce Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb, Tonći Matulić je tamo od 2001.“

Glavni uredniče,

u tjedniku „Nacional“, broj 1260 od 14. lipnja 2022., u tekstu autora Borisa Pavelića, uz nadnaslov: „Crkva preko Ćorušića instalirala svog svećenika u srce Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb“ i podnaslov: „Klinički bolnički centar Zagreb, pod ravnateljstvom kontroverznog Ante Ćorušića, učinio je presedan i u svoje Etičko povjerenstvo imenovao predstavnika Katoličke Crkve, a upravo to tijelo odobrilo je i dvije kontroverzne transplantacije bubrega koje sada istražuje DORH“ zaključno je, na str. 25, navedeno da:

„ … valja podsjetiti kako je Nacional u proteklih nekoliko brojeva otkrio ..“ da je: „Ćorušić u Etičko povjerenstvo postavio čovjeka koji sada ima moć KBC Zagreb izravno usmjeravati prema svjetonazoru Katoličke Crkve. To otvara mjesto sumnji u otvorenu trgovinu, prema kojoj je Crkva mogla zaštititi Ćorušića, spasiti ga od ostavke te osigurati njegovo profesionalno napredovanje, a on joj je zauzvrat, preko Etičkog povjerenstva, osigurao trajan utjecaj u KBC-u Zagreb. Opravdano je pitati se je li član Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb Ćorićeva poveznica s ljudima iz najviših crkvenih krugova koji su ga zaštitili unatoč svim aferama koje je od 2009. naovamo proizveo. Pritom govorimo samo o dosad otkrivenim aferama, jer tko zna koliko ih je još skriveno.“.

Objavljene informacije su netočne jer je: „svećenik Tonći Matulić, pročelnik Katedre moralne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“ član Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb i to temeljem Odluke Upravnog vijeća Kliničkog bolničkog centra Zagreb od 2. ožujka 2001. (koju je Odluku potpisala predsjednica Upravnog vijeća: Snježana Biga-Friganović).

Dakle, temeljem članka 40. do 42. Zakona o medijima, zahtijeva se objava sljedećeg sadržaja u prvom sljedećem broju tjednika „Nacional“ na identičnom – istovrijednom mjestu:

Netočno je da je: „Crkva preko Ćorušića instalirala svog svećenika u srce Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb“.

Prof.dr.sc. Ante Ćorušić, po opunomoćeniku, odvjetničkom društvu Miljević i partneri

U Zagrebu, 27. lipnja 2022. g.


REAKCIJA: ‘Netočno je da je Ante Ćorušić pištoljem prijetio vlastitoj djeci’

Glavni uredniče,

I. a) u tjedniku „NACIONAL“, broj 1257 od 24. svibnja 2022., na naslovnici i str. 18 do 21, u tekstu autora Orhidee Gaure Hodak i Berislava Jelinića, pod naslovom: „RAVNATELJA KBC-a Zagreb zbog prijetnji pištoljem u pijanom stanju dva puta privela policija i odvela u Vrapče“, objavljeno je, između ostaloga, da je:

„Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb, .. sudjelovao .. prije nekoliko godina u čak dvama incidentima u kojima je u alkoholiziranom stanju prijetio pištoljem; oba puta morala ga je privesti policija i odvesti u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče. Oba incidenta bila su poznata vrhu HDZ-a ..“ te: „U jednom od dvaju slučaja .. Ćorušić (je) u pratnji policije odveden u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče ..; (a) U drugom incidentu, .. nešto ranije, još 2009. godine, .. su njegovi sinovi pozvali policiju koja ga je odvela u Vrapče. ..“, a: „ .. Ćorušić u bolnicu Vrapče nije došao kao pacijent, već je prisilno doveden, putem policije, i to dvaput. ..“.

b) U navedenom članku objavljene su netočne informacije jer ne postoji niti jedan podatak o tome da bi Antu Ćorušića „Ravnatelja Rebra zbog prijetnji pištoljem u alkoholiziranom stanju dvaput privela policija i odvela u Vrapče“, a to ne proizlazi niti iz „ekskluzivnog dokumenta“ (na naslovnici i na str. 19) Psihijatrijske bolnice Vrapče od 22. rujna 2009.!

Dakle, radi utvrđenja događaja iz 2009. g. „Nacional“ koristi podatke koji su Zakonom proglašeni zaštićenim – povjerljivim podacima.

II. U tjedniku „Nacional“, broj 1260 od 14. lipnja 2022., u tekstu autora Borisa Pavelića, navodi se da je „Nacional“ otkrio da je: „ … Ante Ćorušić, kompromitirani ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb“: „mahao pištoljem u pijanom stanju …“ te da je: „pijan pištoljem prijetio vlastitoj djeci …“, a u zaključku teksta navodi se da: „ … je Nacional u proteklih nekoliko brojeva otkrio da je Ćorušić, dugogodišnji šef HDZ-ova Odbora za zdravstvo koji je pretendirao na mjesto ministra u čak dvije HDZ-ove vlade, prije nekoliko godina u čak dvama incidentima u alkoholiziranom stanju prijetio pištoljem; oba puta morala ga je privesti policija i odvesti u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče, ..“.

U tekstu se još navodi da je Ante Ćorušić „sumnjiv za trgovinu organima ..“.

III. Kako su sve objavljene informacije netočne, nakon objave članka od 14. lipnja 2022., mi: Jure, Blaž, Jakov i Josip Ćorušić – sinovi prof. dr. sc. Ante Ćorušića i Janja Ćorušić – supruga prof. dr. sc. Ante Ćorušića, imamo neodoljivu potrebu ustvrditi da su navedene informacije netočne i, temeljem članka 40. do 42. Zakona o medijima, zahtijevamo objavu ispravka neistinitih informacija (na način određen u članku 42. stavak 2. Zakona o medijima), time da se u prvom sljedećem broju tjednika „Nacional“ na identičnom – istovrijednom mjestu objavi tekst sljedećeg sadržaja:

NETOČNO JE da je „RAVNATELJA KBC-a Zagreb zbog prijetnji pištoljem u pijanom stanju dva puta privela policija i odvela u Vrapče“ te:

NETOČNO JE da je: „Ante Ćorušić, kompromitirani ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb .. pijan pištoljem prijetio vlastitoj djeci“ te:

NETOČNO JE da je „Ante Ćorušić „sumnjiv za trgovinu organima ..“.

Sinovi prof. dr. sc. Ante Ćorušića: Jure, Blaž, Jakov, Josip Ćorušić i supruga Janja Čorušić

Komentiraj