Nacional doznaje da je došlo do obrata u sudskom postupku protiv KB-a Dubrava u kojem se bivšeg ministra zdravstva Milana Kujundžića tereti zbog liječničke pogreške koja je uzrokovala smrt pacijentice Pauline Rozanović-Čumbelić. U vrijeme mandata ministra Kujundžića taj spor je bio prolongiran, proces se godinama odugovlačio dok konačno u rujnu prošle godine Županijski sud u Slavonskom Brodu nije ukinuo prvostupanjsku presudu te je predmet vratio na ponovno suđenje Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. U rješenju Županijskog suda u Slavonskom Brodu, između ostalog, stoji: “Zbog izbjegavanja svake sumnje u eventualnu pristranost bilo koga od sudionika postupka prihvaćen je prijedlog tužitelja da u ponovljenom suđenju sudi drugi sudac.”

 Paulina Rozanović-Čumbelić umrla je u KB-u Dubrava 26. svibnja 2013. godine uslijed komplikacija nastalih nakon invazivnog dijagnostičkog zahvata ERCP (endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija), koji je izveo Milan Kujundžić. Godinu dana poslije, u svibnju 2014., obitelj preminule je na Općinski građanski sud u Zagrebu podnijela tužbu protiv KB-a Dubrava zbog liječničke pogreške. U građanskoj tužbi ne može se izravno tužiti liječnike, nego se oni u sporu očituju samo kao svjedoci. Tužitelji Petar Čumbelić i Romana Čumbelić-Omrčen, suprug i kći Pauline Rozanović-Čumbelić, smatrali su da je tijekom njezina liječenja došlo do većeg broja pogrešaka. Istaknuli su tri – da nije bilo potrebe za izvođenjem invazivne pretrage ERCP, da je kasno prepoznata komplikacija koja je nastala prilikom tog zahvata te da je nakon toga izveden zakašnjeli kirurški zahvat, a što je sve dovelo do sepse i smrtnog ishoda.

 Spor je na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu vodila sutkinja Ivana Marangunić. Prvo ročište održano je 2. rujna 2015., a uslijedilo je još sedam ročišta. Budući da ni nakon više od tri godine nije izrečena prvostupanjska presuda, predsjednica tog suda Jadranka Liović Merkaš dala je 19. svibnja 2019. sutkinji Marangunić rok od 24 mjeseca u kojem je dužna završiti taj postupak. Milana Kujundžića je u listopadu 2016. novi premijer Andrej Plenković postavio na čelo Ministarstva zdravstva te se on u tom predmetu istovremeno našao kao liječnik i resorni ministar, sve do razrješenja, krajem siječnja 2020. Sutkinja Marangunić presudu je donijela tek pred istek zadanog roka, 31. ožujka 2021., i to u korist KB-a Dubrava. Odbila je tužbeni zahtjev i naložila tužiteljima da u roku od 15 dana bolnici plate parnični trošak od gotovo 80 tisuća kuna.

Paulina Rozanović-Čumbelić umrla je u KB-u Dubrava 26. svibnja 2013. godine uslijed komplikacija nastalih nakon zahvata ERCP, koji je izveo Milan Kujundžić. FOTO: Privatna arhiva

 “Svaki medicinski zahvat nosi određeni rizik i od komplikacija i pogreške u liječenju. Tuženik odgovara po principu krivnje u slučaju liječničke pogreške, odnosno postupanja suprotno pravilima i metodama, odnosno standardima rada zdravstvene struke. U ovom je postupku iz rezultata izvedenih dokaza sud utvrdio da je do nepovoljnog tijeka i ishoda liječenja prednice tužitelja došlo ne zbog pogrešnog liječenja, već zbog komplikacija tijekom liječenja. Naime, utvrđeno je da su zahvati koji su izvedeni kod tuženice bili indicirani i obavljeni u skladu s pravilima medicinske struke pa nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 1045.st. 1 ZOO za naknadu štete tužiteljima. Zato je tužbeni zahtjev odbijen”, obrazložila je u presudi sutkinja Ivana Marangunić.

Presuda u korist KB-a Dubrava donesena je na osnovu vještačenja dvoje stalnih sudskih vještaka, gastroenterologinje Anne Mrzljak i kirurga Tomislava Jelića. “U nalazu i mišljenju ovi su vještaci i nakon uvida u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, uključujući zdravstveni karton, iznijeli mišljenje da prilikom liječenja prednice tužitelja nije došlo do liječničke pogreške, već je bila riječ o komplikacijama s letalnim posljedicama do kojih je došlo unatoč svim poduzetim mjerama”, također piše u obrazloženju presude. U korist tužitelja nalaz i mišljenje dali su gastroenterologinja Stanka Popijač Ključar i internist Borivoj Vitas, a tužitelji su se pozivali na stručne preporuke ESGE-a – Europskog društva gastrointestinalne endoskopije. No ništa od navedenog Sud nije uvažio.

 Tužitelji su 12. travnja 2021. na Općinski građanski sud u Zagrebu podnijeli  žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Također, u žalbi su ukazali i na povrede Ustava i Zakona o sudovima, kao i na neregularnosti u postupku od strane raspravne sutkinje, odvjetnika i vještaka. Posebno su istaknuli da je u prvostupanjskoj presudi povrijeđen članak 10. ZPP-a koji kaže: “Sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova. Sud je dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku.” U svojoj žalbi tražili su da žalbeni sud preinači presudu, a ako se predmet vrati na ponovno suđenje, da se dodijeli drugoj sutkinji ili sucu. Pritom su molili žalbeni sud da vodi računa o tome da je davno prošao razumni rok za rješavanje tužbe, da parnica traje već sedam godina i da bi trebalo uzeti u obzir tužiteljevu dob – 88 godina.

Milana Kujundžića je u listopadu 2016. novi premijer Andrej Plenković postavio na čelo Ministarstva zdravstva te se on u predmetu zbog smrti pacijentice istovremeno našao kao liječnik i resorni ministar, sve do razrješenja krajem siječnja 2020. godine. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Do obrata u tom sporu došlo je već nakon pet mjeseci, 2. rujna 2021. kada je Županijski sud u Slavonskom Brodu prihvatio žalbu tužitelja i ukinuo presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu te mu je predmet vratio na ponovno suđenje. Žalbeni sud je pobio nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka Anne Mrzljak i Tomislava Jelića, a u rješenju zaključno stoji: “U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti uočenu bitnu povredu odredaba parničkog postupka te upotpuniti odlučno činjenično stanje sukladno prethodno ukazanom. Zbog izbjegavanja svake sumnje u eventualnu pristranost bilo koga od sudionika postupka, prihvaćen je prijedlog tužitelja da u ponovljenom suđenju sudi drugi sudac.”

 Petar Čumbelić, suprug Pauline Rozanović-Čumbelić, o bolesti i smrti svoje supruge za Nacional kaže: “Teško je izgubiti bračnog druga nakon 55 godina zajedničkog života. Odveo sam suprugu u KB Dubrava 10. travnja 2013. u dobrom fizičkom i psihičkom stanju, veselu i mladoliku. U KB-u Dubrava obavljeni su pregledi – endoskopski ultrazvuk, laboratorijski pregledi i tumorski markeri. Sve je bilo uredno. Unatoč urednim nalazima, nepotrebno se izvodi invazivni, agresivni i opasni zahvat ERCP. Tom prilikom probija se stijenka dvanaesnika. Ne postupa se prema pravilima medicinske struke. Ne liječi se na odgovarajući način. Ne šalje se pravovremeno na operaciju. Supruga mi danomice kopni i nestaje naočigled. Umire nakon 46 dana provedenih u bolnici. Posjećivao sam je svakoga dana i gledao tu agoniju. Teško je bilo i proživljavati ovih zadnjih osam godina. S prvim vještačenjem odugovlačilo se dvije godine. Na drugo se čekalo još tri godine. Vještačenje su odbili petero vještaka pojedinaca i dva medicinska fakulteta. Šest liječnika došlo je na sud i dalo lažne iskaze na temelju kojih je sutkinja Ivana Marangunić donijela prvostupanjsku presudu kojom tužbu u cijelosti odbija. Jedino svjetlo na kraju tunela je Rješenje Županijskog suda u Slavonskom Brodu kojim je presuda pobijena u cijelosti i predmet je vraćen na ponovno suđenje.”

 A što se događalo u slučaju bolesti i smrti Pauline Rozanović-Čumbelić? Milan Kujundžić je procijenio da je pacijenticu potrebno podvrgnuti invazivnom ERCP zahvatu, koji je sam izveo 12. travnja 2013. Riječ je zahtjevnoj pretrazi kod koje se kroz usta, ždrijelo i jednjak uvodi plastična savitljiva cijev u želudac i dalje u dvanaesnik. Pritom se promatra i slika sumnjivi dio kako bi se dokumentirao i postavila dijagnoza. Instrument ima na vrhu mala kliješta kojima se odreže sitni komadić tkiva za histološku analizu i mali nožić kojim se proreže mišićni prsten. Kako tvrdi obitelj Pauline Rozanović-Čumbelić, tijekom zahvata Kujundžić je probušio stijenku dvanaesnika, a u kojem je slučaju potrebna hitna operacija kako bi se zatvorila nastala perforacija kroz koju želučani sok istječe u trbušnu šupljinu i izaziva upalu potrbušnice – peritonitis.

Perforacije prilikom tog zahvata događaju se – doduše, rijetko – i kvalificiraju se kao komplikacija nastala uslijed zahvata, ali ne i kao liječnička pogreška. No kako tvrdi obitelj Pauline Rozanović-Čumbelić, ona je tijekom zahvata osjetila snažnu bol, na što Kujundžić nije reagirao, a morao je, i već tada počinje njena agonija. “Trećega dana od zahvata, a što je navedeno u otpusnom pismu, bolesnica je dobila visoku temperaturu, imala je povišena leukocite i abnormalno visok CRP, što su očiti znakovi opasnog upalnog procesa. Na te nalaze nitko nije reagirao. Da je netko te nalaze registrirao i da je bolesnica odmah, 15. travnja, podvrgnuta potrebnom kirurškom zahvatu kojim bi se perforacija zatvorila, postojali bi izgledi da se uz primjenu antibiotika upala potrbušnice izliječi i da bolesnica preživi”, kazao je za Nacional internist i bivši sudski vještak Županijskog suda u Karlovcu Borivoj Vitas.

On je u svom vještačenju, koje je ustupio Nacionalu, naveo: “U otpusnom pismu s odjela, koje je vjerojatno napisao odjelni liječnik, a potpisali su se prof. Kujundžić i odjelni liječnik, stoji da je bolesnica 15. travnja 2013., dakle, trećeg dana od ERCP-a, imala temperaturu preko 38 C, L 15,3 i što je najvažnije, CRP 191,5 mgL (normala je < 5 mg/L). Bolesnica nije operirana 12. travnja, odmah nakon perforacije, kao što je trebala biti operirana, ni 15. travnja kad su nalazi ukazivali na opasni upalni proces, već tek 7. svibnja, što je odredilo njezinu konačnu sudbinu i to je veliki propust Milana Kujundžića. Kod bolesnice Pauline Rozanović-Čumbelić postupci liječnika u stručnom pogledu često nisu bili ispravni, ponekad su bili zakašnjeli, a usto je bilo previše nemara i nebrige. U prvom redu to se odnosi na voditelja odjela Milana Kujundžića, koji je usto radio ERCP i perforirao dvanaesnik, na Žarka Babića koji je svakodnevno provodio vizitu, na sobnog liječnika i na neke konzilijarne liječnike i liječnike koji su dežurali. Za najveći propust u liječenju bolesnice odgovornost snose Kujundžić i Babić, koji nisu pravovremeno uočili i shvatili da je prilikom ERCP-a perforiran (probušen) dvanaesnik, zbog čega je bolesnica prekasno operirana, što je imalo kobne posljedice. Dakle, oni su krivi za smrt bolesnice.”

U Zapisniku s glavne rasprave na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, održane 2. rujna 2015., u iskazu Milana Kujundžića, kao svjedoka, o stanju bolesnice, između ostalog, stoji: “Sjećam se i da je biološki bila puno mlađa nego kalendarski, znao sam se s njome šaliti da je mlađa 20 godina nego što piše. Otprilike osam do devet dana nakon zahvata pojavili su se ozbiljni bolovi koji su naveli na sumnju na perforaciju i stoga je bolesnica obrađena i upućena kirurgu. Tijekom kirurške obrade utvrđeno je da je oštećena stijenka popustila na mjestu reza, što se događa, i mi smo pristupili terapiji.“ Borivoje Vitas tu Kujundžićevu izjavu za Nacional ovako komentira: “Bolesnica je tek 7. svibnja premještena na Zavod za abdominalnu kirurgiju i operirana je istoga dana. Još je jednom operirana, no tada je već bilo kasno jer se razvila sepsa. U postoperativnom tijeku njeno se stanje i dalje pogoršavalo pa je premješta na Odjel intenzivnog liječenja Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, gdje je umrla 26. svibnja 2013.”

U rješenju Županijskog suda u Slavonkom Brodu, koji je žalbu tužitelja prihvatio kao osnovanu, o iskazu vještaka koji su tvrdili da je perforacija nastupila nakon, a ne tijekom ERCP zahvata, između ostalog, stoji: “Osim toga, kada vještaci navode da je perforacija nastupila odgođeno, ostalo je nejasno zbog čega je došlo do perforacije, odnosno, što je između ERCP zahvata i nalaza perforacije moglo dovesti do perforacije, a nije jasno ni zbog čega je došlo do ‘popuštanja stijenke duodenuma ili žučovoda’… te ‘septičnog stanja bolesnice’, kako to navode vještaci, osobito zbog i u odnosu na činjenicu neprihvaćanja stenta od stijenke duodenuma pacijentice. Sukladno svemu navedenom, po mišljenju ovoga suda, proizlazi da ni činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno, a to tim više jer decidirane odgovore na otvorena naznačena pitanja, uključivo je li u konkretnom slučaju riječ o liječničkoj grešci, ne može dati tužitelj, koliko god stručan bio, već samo odgovarajući vještaci. Stoga je valjalo žalbu prihvatiti, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti uočenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te upotpuniti odlučno činjenično stanje sukladno prethodno ukazanom.”

‘Od 2016. do danas podneseno je 19 tužbi radi naknade štete zbog liječničke pogreške. Isplaćen je po presudama sveukupan iznos od 2.363.862,61 kuna’, odgovorili su Nacionalu iz KB-a Dubrava. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Nacional je nakon odluke Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslao upite KB-u Dubrava: stoji li bolnica i dalje kod stava da nije bilo liječničke pogreške u slučaju Pauline Rozanović-Čumbelić, kako tumači činjenicu da su tri dana nakon operacije nalazi upućivali na komplikacije, a nitko nije reagirao te razmatra li KB Dubrava mogućnost nagodbe, odnosno, je li o tome uopće bilo riječi na sudskom ročištu. “S obzirom na činjenicu da se u vezi postavljenih pitanja vodi sudski postupak, na njih vam, nažalost, ne mogu odgovoriti”, odgovorili su iz KB-a Dubrava.

Također, Nacional je KB–u Dubrava poslao i upite: koliko je u istom periodu podneseno tužbi protiv KB-a Dubrava zbog liječničke pogreške, koliko je sporova riješeno u korist KB-a Dubrava, a u koliko je sporova utvrđena liječnička pogreška te koliko je KB Dubrava u istom vremenskom intervalu platio odšteta i sklopio nagodbi. “Možemo vas izvijestiti da je u razdoblju od 2016. do danas podneseno 19 tužbi radi naknade štete zbog liječničke pogreške. U istom periodu doneseno je 11 presuda u kojima se usvajaju, u cijelosti ili djelomično, tužbeni zahtjevi, pet presuda u kojima se odbijaju tužbe i tužbeni zahtjevi, sklopljena je jedna sudska nagodba, dok su četiri tužbe povučene. U razdoblju od 2016. godine do danas isplaćen je po presudama sveukupan iznos od 2.363.862,61 kuna”, odgovorili su iz KB-a Dubrava.

Petar Čumbelić je Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu podnio kaznenu prijavu protiv Milana Kujundžića i Žarka Babića zbog nesavjesnog liječenja i davanja lažnog iskaza na sudu. U istoj kaznenoj prijavi prijavio je zbog kaznenog djela davanja lažnog iskaza na sudu i liječnike koji su vještačili u tom slučaju. Općinsko državno odvjetništvo tu je kaznenu prijavu odbilo, nakon čega je Čumbelić podnio podnesak Odjelu sudaca istrage Županijskog suda u Zagrebu. Podnesak i dalje stoji kod njih.