Sestre Anita i Ivona Juka uskoro očekuju nastavak rada na drugom dugometražnom filmu. Radi se o ratnom filmu koji je prije dvije godine imao radni naslov „Moj privatni ratni zločinac“ a sada je, kaže Ivona Juka, naslov promijenjen u „Atmosfera“. Ovaj njihov novi projekt odbijen je na četirima natječajima HAVC-a, triput u vrijeme kada je HAVC vodio Hrvoje Hribar, četvrti put na početku mandata novog ravnatelja HAVC-a Daniela Rafaelića, ali sestre Juka kažu kako su tada još uvijek odlučivali Hribarovi ljudi. Potkraj prošle godine, iz petog pokušaja, film je prošao na natječaju HAVC-a, a odobreno im je 3,7 milijuna kuna.

U kristaliziranju ideja pomogli su i brojni razgovori s hrvatskim braniteljima. Ivona Juka kaže:

„Nisam bila u ratu, a ne podnosim kada autori rade filmove o nekoj temi bez novinarskog istraživanja i razgovora s autentičnim osobama. U životu, pa tako i u filmu, postoje situacije koje su izvan mog iskustva i onda se moram konzultirati s ljudima koji imaju to iskustvo.“

Osim naslova ostalo se, kaže, nije mijenjalo, i dalje je to ratni film koji će imati puno akcije: „Nije bilo akcijskog ratnog filma osim ‘Broja 55’ Kristijana Milića. Želim napraviti herojsku priču. Zanima me herojstvo, zanima me pozitiva, zanima me nešto što u sebi nosi dobrotu, ali i humanost u tom ratu koji je odvratan kao i svaki rat.“

Ipak, film „Broj 55“ kritizirali su neki branitelji jer se bavio temom poraza hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Uz to, mnogi hrvatski filmovi nemaju osobitu kino gledanost pa se postavlja pitanje pribojavaju li se sestre Juka reakcija na svoj film, kako zbog teme, tako i zbog gledanosti. Ivona Juka konstatira: „Žalosno je da uvijek postoji isprika zašto neki film nije gledan. ‘Broj 55’ imao je izvrsnu akciju, ali je navodno bio problem poraza. U nekom drugom slučaju kaže se da nema dovoljno akcije. Mislim da je problem još uvijek u HAVC-u. Kao prvo, još nije donesen novi Zakon o audiovizualnom djelu koji štiti hrvatski film. Koja je svrha proizvodnje nečega što neće biti distribuirano, prikazano i gledano ?“

Anita Juka smatra da je problem u promociji hrvatskog filma: „Puno se ulaže u promociju europskog filma, dok je to kod nas uvijek siromašno. A imamo neke hrvatske filmove koji su nedavno imali pedesetak gledatelja u kinima. Onda se postavlja pitanje – za koga se snima film?“

Njena sestra Ivona dodaje: „Svaki film, čak i onaj koji nije arthouse, nije dovoljno promoviran, pa ni gledan. Ni jogurt se ne prodaje sam od sebe, nego postoje reklame u kojima se taj jogurt promovira kako bi se konzumirao. Mislim da nije problem u publici, nije da ni to ne bi željeli gledati, jednostavno do publike ne dolazi ni osnovna informacija da određeni film postoji.“ One su se oko svog prvijenca „Ti mene nosiš“ itekako potrudile oko promocije, pa Anita Juka kaže: „Da nije bilo te promocije, taj film sigurno ne bi gledalo deset tisuća ljudi u kinima.“ Ivona upozorava kako su svu tu promociju same organizirale i dodaje: „Iza nas nije stajala nikakva kulturna politika, nikakva podrška, iako bi to trebalo biti u interesu ove države koja je uložila velik novac u film.“

Daniel Rafaelić postao je ravnatelj HAVC-a prije godinu dana i prvo što je ustanovio jest da godišnji proračun HAVC-a ne može podnijeti snimanje 10 filmova godišnje, koliko ih je do tada HAVC odobravao, nego je realnija brojka pet filmova godišnje. Novi film sestara Juka ušao je u taj suženi odabir, iako su one već izgubile svaku nadu. „Vijest da sam prošla na natječaju HAVC-a me šokirala jer sam već zaboravila da se tih dana objavljuju rezultati natječaja, a još manje sam očekivala da ću proći“, kaže Ivona Juka. Što se tiče činjenice da će se morati smanjiti broj filmova koje financira HAVC, Anita Juka kaže da je to bilo neminovno: „Rafaelić je došao na čelo HAVC-a kada su već postojali dugovi zato što se prethodnih godina odobravalo puno više filmova nego što proračun HAVC-a može podnijeti. Kada se vidi proračun HAVC-a, postavlja se pitanje kako je bilo moguće da se dopušta financiranje tolikog broja filmova. HAVC ne financira samo snimanje filmova, nego i komplementarne djelatnosti, međunarodnu suradnju i tako dalje. Definitivno se odobravalo previše filmskih projekata za koje nije postojao proračun. Tko god da je došao na čelo HAVC-a, morao je smanjiti broj filmova koji se odabiru kako bi se došlo do pozitivne nule.“

HAVC se u najvećem dijelu financira novcem Ministarstva kulture, ali Ivona Juka smatra i da su potezi ministarstva traljavi: „Iz godine u godinu slušamo od Ministarstva samo kuknjavu o nedostatku novca. Na čelu ministarstva ne trebamo računovođu, nego vođu. Na kraju krajeva, ne trebamo ni glasnogovornika knjigovodstva koji će nam reći ima li ili nema novca, nego trebamo osobu koja će naći novac za kulturu. Ta osoba treba izmisliti načine na koje će se kultura financirati. Kada bismo mi tako razmišljale, kada bismo rekle ‘nema se novca’, pa mi ne bismo snimili ni pola filma.“

U tom raspoloženju sestre Juka provele su sedam dana u Berlinu, gdje su tražile inozemnog koproducenta za svoj novi film. Ivona Juka kaže kako ih tema njihova novog filma zanima „jer se kroz film pričaju ljudske priče, a svi smo isti ispod kože“:

„Mi smo u Hrvatskoj gledali filmove o ratu u Zaljevu, o Vijetnamu, o Drugom svjetskom ratu, ali to ne znači da se ne možemo identificirati s likovima iz tih priča.“

Nekada davno, u ratnim filmovima poput „Bitke na Neretvi“, glumile su tadašnje zvijezde Richard Burton i Yul Brynner. Kada bi im to inozemni producenti omogućili, koga bi one htjele vidjeti u svom filmu? “Ja bih rado gledala Ryan Goslinga“, kaže Anita Juka, dok je Ivonin izbor drugačiji. „Ja bih rado vidjela Roberta Pattinsona u ulozi hrvatskog branitelja“.

Njih dvije su se pokazale i kao ključni faktor uspjeha jedne dokumentarne serije koja se upravo emitira također na Hrvatskoj televiziji. Kada je u travnju 2016. objavljeno da će HRT financirati dokumentarni serijal od 10 epizoda „Balkanska kuhinja“, iza kojeg su stajali novinar Denis Kuljiš i njegova supruga Nada Mirković, mnogi su se čudili tome. Vlaho Bogišić, član Programskog vijeća HRT-a, pitao se “koji je to genij odobrio sto tisuća kuna po epizodi za deset epizoda emisije“, dok su mediji pisali o sumnjivoj odluci tadašnjeg ravnatelja HRT-a Gorana Radmana. Serija se ponajprije zahvaljujući dvjema sestrama Juka znatno korigirala, promijenila ime i uspjela privući pozornost. Serijal se sastoji od 10 biografskih priča ljudi s ovih prostora koji su ostvarili poslovne uspjehe, a počeo se prikazivati 14. siječnja kao „Mistika uspjeha“.

Anita je bila producentica, a Ivona redateljica. Njih dvije postale su poznate prije 12 godina upravo s nagrađivanim dokumentarcem „Što sa sobom preko dana“, da bi prije tri godine debitirale s dugometražnim filmom „Ti mene nosiš“ koji će televizijsku premijeru imati 1. ožujka upravo na HRT-u.

Sestre Juka sasvim slučajno postale su partnerice na projektu “Mistika uspjeha“. Inicijalna ideja autora bila je stvaranje polemičkog serijala, odnosno obračun s društvom koje ne respektira uspjeh i uspješne ljude. Ali dvije sestre s time se nisu složile, što je pridonijelo uspjehu serije. Ivona kaže:

„I Aniti i meni u dokumentarnoj formi draži je pozitivniji smjer. Ujedno mislim da je previše polemičkih stvari. Okruženi smo crnilom, sukobima i kontradikcijama, pa smo rekle – ajmo napraviti inspirativne priče, portrete ljudi koji će biti nadahnjujući, uključujući priče kako je netko uspio i kako se, zapravo, u Hrvatskoj trudom, radom i edukacijom može uspjeti“.

Odmakom od polemičkih tonova došlo je i do promjene naslova serijala pa je „Balkanska kuhinja“ postala „Mistika uspjeha“. Anita Juka objašnjava: „Ono što je zajedničko svim tim ljudima jest da su uspješni i svatko ima specifičan način na koji je ostvario uspjeh, zbog toga je naslov ‘Mistika uspjeha’.