U srijedu dan prije prve godišnjice rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom saboru podnosi prvo Godišnje izvješće.

 ”Želim dati pregled rada Vlade, objasniti odluke koje smo donosili i kada nisu bile jednostavne i predstaviti smjer kojim Hrvatska ulazi u 2018. Ova je bila jedna od najzahtjevnijih godina od Domovinskog rata. Prirodne nepogode, kriza u Agrokoru, arbitražni postupci u slučaju INA-e, zahtjevno međunarodno okruženje… U takvoj godini Vlada je ispunila značajni dio programa, a s tim poslom nastavljamo i dalje”, kazao je premijer na početku.

”Danas, nakon ostvarenja strateških nacionalnih interesa naš cilj moraju biti ljudi. Hrvatski čovjek sa svojim nadama i očekivanjima. Sa svojim neotuđivim dostojanstvom, pravima i odgovornosti. Naš osnovni cilj je osigurati kvalitetan život i životni standard i sve više mogućnosti za boljitak.

Pronalaženje rješenja za demografske izazove je ključan zadatak. To pitanje čini temelj ukupnog razvoja Hrvatske. Danas smo jedna od najstarijih europskih nacija. U samo jednom desetljeću Hrvatska je izgubila 3,4 posto svojeg stanovništva, gotovo jedan Split. A takav trend se nastavlja”, rekao je.

”Za nas nema dileme da je gospodarski rast najbolja demografska politika. Dobre, osmišljene mjere mogu činiti razliku.

U prvoj godini mandata značajno smo povećali financijsku potporu roditeljima. Nezaposlenim rodiljama povećali smo naknadu, povećali smo naknadu i zaposlenim roditeljima. Odlučili smo subvencionirati pola rate stambenog kredita mladima.

Paket demografskih mjera

U reformi poreznog sustava, uz opće smanjenje poreznog rasterećanj, povećali smo osobni odbitak za djecu. Također smo omogućili program subvencije sagradnje novih vrtića i unapređenja postojećih. Pripremamo i paket novih demografskih mjera koje ćemo uvesti iduće godine.

Prva je zadaća zaustavljanje procesa odlazaka mladih. To je zahtjevan posao s kojim se suočavaju brojne zemlje, ali na njemu ćemo ustrajati kako bi mladi ovdje živjeli dostojno od svojega rada. Ljudi su oduvijek bili najdragocjeniji i u njih treba ulagati.

Nastavili smo s obrazovnom reformom. Cilj Vlade je da se nakon dovršetka javne rasprave iduće školske godine krene s pilot projektima. Nastojimo pomiriti različita stajališta, što nije uvijek jednostavno. Novi program treba spojiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada”, govori premijer.

Dostojanstven život starijima

”Politiku u čijem je središtu čovjek pokazujemo i načelom kršćanske solidarnosti. Starijim građanima nastojimo osigurati dostojanstven život. Učinili smo najveće usklađenje mirovina od 2008. Mirovinski sustav je potrebno prilagođavati demografskim i gospodarskim kretanjima.

Donijeli smo pravedniji Ovršni zakon koji sprječava ovrhu na jedinoj nekretnini. Povećan je iznos izuzet od ovrhe”.

Briga o radnicima

”U potpunosti smo predani ostvarivanju ravnopravnosti žena i muškaraca te suzbijanju nasilja nad ženama.

Brinemo se o položaju radnika. Svatko mora svojim radom omogućiti dostojanstven život sebi i svojoj obitelji. Minimalnu plaću povećali smo za pet posto”.

Kriza u Agrokoru

”Vrijedi podsjetiti na situaciju od prije samo pola godine. Nekoliko snižavanja rejtinga kompanija, pad cijene dionica, pokretanje prvih ovrha, blokirani računi, prekid isporuke robe, pražnjenje polica, nelikvidnost… Revidirana izvješća pokazala su stanje u kompaniji proteklih godina. Nekontrolirani stečaj i propast Agrokora imao bi nesagledive posljedice na našu industriju: poljoprivredu, turizam, proračun, ali prije svega desetke tisuće osoba vezane uz Agrokor. Danas je svima jasno da vlada takav scenarij nije dopustila.

Imali smo četiri opcije. Prva je ne činiti ništa, drugi scenarij je nacionalizacija kompanije, treće je da smo mogli pronaći sredstva koji bi kratkoročno omogućili likvidnost. Zato smo se odlučili za četvrtu opciju. Zakon je nadopunio pravnu prazninu koja je postojala.

Pokazali smo da država zna i može reagirati brzo i odgovorno. Postupili smo koherentno i zakonito u skladu s ovlastima. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami na cjelokupno gospodarstvo. Zna se što je zadaća vlade te policije i DORH-a. Podržali smo i razgovore o Agrokoru u Saboru. Ovo je prilika za transformaciju cjelokupnog društva.”

O uvođenju eura

Plenković je kazao kako su počele pripreme oko uvođenja eura te da će korist od toga imati građani i institucije. Kazao je kako se otvara javna rasprava o uvođenju eura. “Vlada će stoga krajem listopada s HNB-om predstaviti strategiju za uvođenje eura”, rekao je Plenković dodavši da će to biti pozitivno za građane koji imaju kredite s valutnom klauzulom.

Uskoro opširnije…

Podsjetimo, Sabor je 19. listopada prošle godine iskazao povjerenje Plenkovićevoj Vladi u kojoj su bili HDZ i Most, a istu večer Tihomir Orešković predao je Plenkoviću ključeve Banskih dvora.

Obvezu premijeru da jedanput godišnje, na početku jesenskog zasjedanja, Saboru usmeno predstavi Vladino izvješće, uveo je saborski Poslovnik iz 2013. Te je jeseni svoje prvo izvješće o stanju nacije Saboru podnio tadašnji SDP-ov premijer Zoran Milanović. Učinio je to i sljedeće godine, ne i izborne 2015.

Premijerovo izvješće o stanju nacije, Sabor nije čuo ni godinu kasnije, 2016., koja je također bila izborna, a tehnički premijer Tihomir Orešković.

Poslovnik je detaljno propisao način podnošenja i rasprave o Godišnjem izvješću.

Premijer može govoriti najduže sat vremena, replike nisu dopuštene, a o izvješću mogu raspravljati samo predstavnici klubova, ne i zastupnici pojedinačno.

Predstavnici klubova, a Saboru ih je 14, mogu govoriti najduže po 20 minuta. Nakon što završe klubovi, premijer ima pravo na 20-minutno završno izlaganje.

Izvješće i rasprava mogu Saboru biti podloga za donošenje akata kojima će obvezati Vladu na poduzimanje određenih radnji.

Komentiraj