Izbjeglice koje se kuhanjem žele integrirati u Hrvatsku

Autor:

Split. 16.10.2015. - Povodom Svjetskoga dana hrane, koji se obilježava 16. listopada i Dana borbe protiv siromaštva, koji se obilježava dan kasnije, u petak je održan gastronomski show u kojemu su azilanti u Hrvatskoj s korisnicima Centra za beskuænike udruge MoSt u splitskome klubu "Ghetto"pripremali svoja nacionalna jela.
foto HINA / Žaklina JURIÆ / mm

DVADESETAK LJUDI IZ SIRIJE, SENEGALA, Nigerije, Etiopije i Afganistana koji su u Hrvatskoj zatražili azil putem crowdfunding kampanje prikupljaju novac za opremanje svoje kuhinje

Gotovo pet tisuća dolara prikupljeno je u manje od 24 sata u crowdfunding kampanji za kulinarsko jezični kolektiv Okus doma, s ciljem opremanja kuhinje u kojoj bi radile izbjeglice koje žive u Hrvatskoj. I taj iznos iz sata u sat, istina pomalo, ali raste. Okus doma okuplja 20-ak izbjeglica i volontera iz Sirije, Senegala, Nigerije, Etiopije, Afganistana i Hrvatske koji kroz razmjenu kulinarskih umijeća pokušavaju razbiti predrasude i pomoći ljudima koji u Hrvatskoj pokušavaju stvoriti novi život.

“Okus doma prostor je razmjene kulinarskih umijeća i životnih iskustava izbjeglica i lokalnih aktivista. U potrazi je za sjećanjima i okusima domova koji su napušteni, kao i u izgradnji okusa novoga doma koji su neki od izbjeglica pronašli u Hrvatskoj. Kuhanjem učimo jedni od drugih, razbijamo predrasude i širimo predivne mirise kojima je teško odoljeti”, kaže Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije koja je inicirala i volontira na tom projektu.

Prilozi od najmanjeg u iznosu 30 kuna do najvećeg od 6.000 kuna mogu se uplatiti preko Indiegogo platforme, gdje je projekt Okus doma predstavljen kao Taste of Home.

Posljednjih 11 godina, otkako je na snazi Zakon o azilu, više tisuća ljudi zatražilo je u Hrvatskoj zaštitu, a tek njih 164 zaštitu je dobilo. Integracijska politika nije dovoljno razvijena, a sva pomoć ovim ljudima svodi se na dvije godine osiguranog smještaja i prehrane uz 500 kuna mjesečnog džeparca. Dobar dio njih već je napustio Hrvatsku, a većina onih koji su ostali je nezaposlena. Hrvatska država nije im punih deset godina osigurala ni učenje hrvatskog jezika, sve do početka ove godine kada je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta omogućilo učenje u školama stranih jezika i pučkim otvorenim učilištima.

TEMA IZBJEGLICA POSTALA JE AKTUALNA tek kada je kroz Hrvatsku krenuo val ljudi čiji se broj približava okruglih 200 tisuća. Dnevno ih, u prosjeku, pristiže oko pet, sada već i sedam tisuća.

Prvu crowdfunding kampanju za pomoć izbjeglicama, s misijom ubrzavanja socijalnih promjena u Hrvatskoj, pokrenulo je društveno poduzeće Brodoto u partnerstvu s udrugom Roda, zadrugom Kamensko, inicijativom Budimo ljudi te uz potporu filmske organizacije Blank i foto-kolektiva Kamerades. Cilj je bio prikupiti 2300 dolara za izradu nosiljki za bebe, kako bi se pomoglo majkama koje u izbjeglištvu prevaljuju tisuće kilometara s djecom u naručju. Taj cilj premašen je za više od 500 posto, više od 400 ljudi doniralo je zajedno preko 90.000 kuna. Zahvaljujući tome ovih dana bit će završene i izbjeglicama podijeljene prve od ukupno više od 500 nosiljki.

Brodoto je neprofitna društvena kompanija koja je ove godine, u partnerstvu s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), pokrenula i prvu Crowdfunding akademiju u kojoj je sudjelovao i kulinarsko jezični kolektiv Okus doma. Cilj Akademije bio je stvoriti i u Hrvatskoj crowdfunding zajednicu kakva funkcionira u Sloveniji, a kako bi se za inovativne i socijalne projekte, koji teško mogu računati na komercijalne kredite banaka, prikupila sredstva od onih koji tako podržavaju cilj i pomažu njegovu ostvarenju.

“Naša misija je ubrzati pozitivne društvene promjene. Prepoznali smo crowdfunding kao jednu od metoda za ostvarivanje te misije jer on povezuje ljude, i to naročito za društveno korisne projekte. U depresiji koja danas vlada u Hrvatskoj, ljudi često misle da je nemoguće pronaći potporu za svoje ideje. Htjeli smo primjerom pokazati da to nije točno i mislim da u tome uspijevamo. Kad vidite da se nekome ostvarila vizija i da mu je 400 ljudi vjerovalo i uplatilo 90.000 kuna, to vas inspirira”, rekao je Marko Gregović, pokretač društvenog poduzeća Brodoto.

Okus doma jedan je od timova prve Crowdfunding akademije u Hrvatskoj, no ideja da se kuhanjem razbiju barijere među ljudima javnosti je predstavljena već početkom ove godine. Okus doma rezultat je projekta “Kvalitetni koraci ka integraciji izbjeglica” koji je umrežio civilne inicijative angažirane na pružanju podrške ljudima koji su ostali bez svega i trebaju krenuti iznova u zemlji čiji jezik, kulturu i običaje ne poznaju.

“Kada sam se upoznao s Okusom doma, znao sam da mi je tu mjesto. Volim kuhati i dijeliti hranu s drugima i tako upoznavati ljude s okusima moje zemlje. Hvala vam što nas podržavate”, rekao je Nigerijac David Adjubi čiji specijaliteti afričke kuhinje već imaju ljubitelje u Hrvatskoj. Okus doma gostovao je dosad u mnogim kuhinjama, a kampanjom na Indiegogou traže iznos od 17 tisuća dolara koji bi uložili u otvaranje vlastite kuhinje i njezino opremanje. Tako bi mogli pokrenuti catering specijaliziran za afričke, arapske i bliskoistočne specijalitete. Premaši li skupljeni iznos traženih 17 tisuća dolara, višak će biti uložen u rabljeno dostavno vozilo. Ostane li i nakon toga dovoljno novca, Zagreb bi mogao dobiti i maleni restoran u kojem će biti moguće kušati domaća jela tih egzotičnih kuhinja.

Kampanju je u jednom danu podržalo 155 ljudi, a za svoj doprinos bit će i nagrađeni. Trenutno su najtraženiji pregača sa zaštitnim znakom Okus doma i kuharica u elektronskom izdanju, za koju se u trenutku pisanja ovog teksta odlučilo 45 ljudi s ulogom od 25 dolara. Prema nagradama odabranima u trenutku pisanja ovoga teksta, vidljivo je da akciju u najvećem broju podržavaju pojedinci među kojima je tek šestero njih uspjelo izdvojiti iznos veći od 100 dolara. Crowdfunding koji se u svijetu već afirmirao kao alternativni kanal za financiranje različitih poslovnih, kreativnih ili projekata za pomoć zajednici, u Europi se tek probija. Na tom terenu trenutno su vrlo uspješni Slovenci, a crowdfunding zajednice postoje i u drugim europskim zemljama koje se sve više okreću takvom načinu financiranja. Pored novca, crowdfunding stvara i zajednicu koja podržava projekt, zbog čega su i šanse za njegov uspjeh veće.

BRODOTO I NEKOLICINA ENTUZIJASTA koji promoviraju grupno financiranje u Hrvatskoj, okupili su se u rujnu i na prvoj crowdfunding konvenciji, kada su u Zagrebu gostovale Liz Wald, potpredsjednica platforme Indiegogo, i Anastasia Emmanuel, direktorica Indiegogoa za Europu koja je tom prilikom dala i intervju za Nacional.

Konvencija je predstavila i nekoliko uspješnih hrvatskih projekata grupnog financiranja. Lani je, prema podacima s bloga crowdfunding.hr, na platformama za grupno financiranje pokrenuto 45 projekata iz Hrvatske. Ove godine ta brojka bit će vjerojatno i dvostruko premašena.

Do sada je najveći broj uspješnih hrvatskih crowdfunding projekata bilo u domeni računalnih i stolnih igara. Ove godine mijenja se i taj trend. Hrvatski građani u više navrata pokazali su svoju solidarnost i humanost, pa tako nisu zakazali i u situaciji izbjegličke krize. Pored pomoći ljudima kojima je pomoć nužna, takva iskustva osnažuju i hrvatsku crowdfunding zajednicu u nastajanju, mobilizirajući ljude i njihova znanja te medijski promovirajući taj način financijske podrške.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)