Hoće li postizbornu situaciju dodatno zakomplicirati tvrdnja Andreja Plenkovića da Zoran Milanović kao predsjednik države više ne postoji, komentirao je ustavni stručnjak i profesor na Pravnom fakultetu u Rijeci Matija Miloš.
“To je nastavak retorike koju smo imali prije izbora, to je nastavak njihovog međusobnog odnosa”, rekao je Matija Miloš.
Komentirao je postoji li opasnost da Plenković pokuša ignorirati Milanovića u postizbornoj suradnji.
“Ovisi o tome što znači ignoriranje. U kontekstu formiranja parlamentarne većine i Vlade tko god uspije dobiti potporu, mora ići predsjedniku Republike po mandat, tu ignoriranja ne smije biti”, kaže Miloš.
Oporba proziva Ustavni sud da su ostali nijemi na razne prijašnje neustavnosti, no koliko je to narušilo autoritet Ustavnog suda?
“Ustavni sud svaki put nagriza svoj autoritet kad argumentacija koja prati odluke, nije dovoljno detaljna, razrađena ili je nema. Tu je problem, ne u prozivkama Ustavnog suda. Svi politički akteri moraju paziti o ustavnosti djelovanja i pridržavanja Ustava, ne može za svaki spor Ustavni sud reagirati, neki sporovi se moraju riješiti politički”, rekao je Miloš.
Komentirajući posljednju situaciju s Ustavnim sudom koji je nakon provedenih izbora upozorio da Zoran Milanović ne može biti niti mandatar za sastav buduće Vlade ni premijer, Miloš je rekao da se boji da su zapeli u taktiziranju koje im nije trebalo te da su se trebali drugačije postaviti.
Dodaje ipak kako ne smatra da se Ustavni sud svrstao na nečiju stranu, već da su samo pogrešno procijenili situaciju “u kojoj nije došlo do izražaja što je trebalo, a to je profesionalna pravna argumentacija”.
‘Zahtjev Domovinskog pokreta ugrožava slobodu medija’
‘HND je pozvao stručnjake na reakciju zbog zahtjeva Domovinskog pokreta kojim se ugrožava sloboda medija, ali i prava manjina. Miloš se slaže da se radi o ugrožavanju sloboda medija:
“To je sigurno i ugrožavanje slobode medija i ugroza manjina, posebno srpske jer se radi o glasilu vezanom uz tu manjinu, ali i prijeti se ukidanjem financiranja jednog medija temeljem slabo prikrivenih etničkih animoziteta. Ustavni sud kad se pokušao raspisati referendum o ćirilici, istaknuo je da se ne mogu pokretati takve demokratske inicijative ako u srži imaju protuustavne diskriminatorne porive, anomizitet prema etničkoj skupini”, rekao je i nastavio:
“Ne bih rekao ni da je medijska sloboda sigurna jer ako dokidate financiranje jednog medija temeljem neracionalnih argumenata, državu uvodite u razdoblje cenzure. To je cenzura, smanjujete nekome prostor za slobodu govora jer je nepoćudan. Ustavni sud može reagirati i najlakše je kad postoji formalni trag politike. U slučaju zakona recimo. Sad je bitno da javnost reagira protiv takve sugestije da bi se prava manjina mogla tržiti politički što se ne smije dogoditi, i da akteri koji sudjeluju u formiranju većine marginaliziraju one koji pokušavaju ušićariti bodove na tome.”
Komentari