Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac ekspresno su slomili otpor ministara prema novom planu rezova koji od Hrvatske zahtijeva Europska komisija. Uštede od dodatnih 0,4 posto BDP-a, odnosno oko 1,3 milijarde kuna, ostvarit će se otprilike podjednako na prihodovnoj i rashodovnoj strani proračuna: na prvoj će se dodatni novac skupiti već najavljenim podizanjem trošarina na benzin i cigarete, ali i snažnijim posezanjem u dobit Hrvatske elektroprivrede (HEP). Iz tog poduzeća u ovoj godini povući će se 1,5 milijarda kuna, umjesto prošlogodišnjih 1 milijarde.

 

  • Branko Grčić i Boris Lalovac slomili otpor ministara prema novom planu rezova
  • No, reforme ostavili budućem sastavu vlade

 

S druge strane, Vlada je uspjela uvjeriti Bruxelles da se još gotovo 700 milijuna kuna može namaknuti uštedama bez ikakvog diranja u plaće, mirovine i socijalna davanja, odnosno već viđenim smanjenjem materijalnih troškova i investicija. Ono će biti ravnomjerno raspoređeno među resorima, među kojima se nalazi i zdravstvo: osim troškova, smanjit će se i dio javnih nabava, odnosno odgoditi neke već planirane investicije.

U proces spajanja kreće jedanaest državnih agencija, a kod njih – kao i javnih poduzeća koja također ulaze u državni deficit – provest će se preporuka o smanjenju udjela intelektualnih usluga i većem iskorištavanju vlastitih kapaciteta.

Vlada ovaj put neće imati problema sa sindikatima jer se ne diraju prava radnika, a otpor u njoj neutraliziran je autoritetom koji Grčić i Lalovac uživaju na temelju povjerenja premijera Zorana Milanovića. “Svim ministrima je jasno rečeno da nema nikakve šanse da se zbog tih 0,4 posto deficita Hrvatska nađe pod prijetnjama sankcija Europske komisije”, kazao je za Nacional visoki izvor iz Vlade. “A uštede ćemo sigurno ostvariti jer se to pokazalo mogućim krajem 2014., kada je u tri zadnja mjeseca deficit smanjen za tri milijarde kuna.”

Isti izvor potvrdio je da je Europska komisija od Hrvatske ponovno zatražila temeljitu reformu javnog sektora, no ona se može očekivati tek sljedeće godine, odnosno u mandatu iduće vlade. EK-u je objašnjeno da će se tek tada uvesti reforma donošenjem Zakona o plaćama kojim će se zaposlenicima javnog sektora uvesti fiksni i varijabilni dio plaće kako bi se povećala njihova motivacija i efikasnost. Komisija je ipak ohrabrena najavom da će se gospodarstvo rasteretiti novim radikalnim smanjenjem parafiskalnih nameta: nakon već ukinutih 430 milijuna na godišnjoj razini, novim rezovima poduzetnicima će se osloboditi dodatnih 300 milijuna kuna. Samo na području ekoloških naknada predviđeno je pedesetak manjih mjera koje će poduzetnicima uštedjeti oko 30 milijuna kuna. (D. P.)

Komentiraj