Čelnici 27 zemalja članica EU-a donijeli su u subotu na summitu u Bruxellesu smjernice za pregovore o izlasku Velike Britanije, a za Hrvatsku je najvažnije pitanje financijska nagodba koja će imati posljedice na europski proračun, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Generalno govoreći, za nas je najvažniji dogovor o financijskoj nagodbi i pitanje proračunskih reperkusija koje izlazak Ujedinjenog Kraljevstva nosi sa sobom”, rekao je Plenković nakon završetka summita.

Smjernice za pregovore o izlasku Velike Britanije definiraju pregovarački okvir i pregovaračke pozicije i načela kojih će se EU držati tijekom pregovora.

Kao glavni ciljevi u smjernicama je navedena potreba da se osiguraju prava tri milijuna europskih građana koji žive u Velikoj Britaniji, zatim se inzistira da London mora platiti sve svoje financijske obveze, koje su zajednički prihvaćene za proračunsko razdoblje 2014-2020. te osiguranje meke granice između Irske i Velike Britanije kako se ne bi ugrozio mirovni proces u Sjevernoj Irskoj.

Pitanje britanskih financijskih obveza vjerojatno će biti jedno od najtežih pitanja u pregovorima.

Prema neslužbenim procjenama u EU-u britanske obveze dosežu iznos od oko 60 milijardi eura.

Na summitu se također razgovaralo i o relokaciji dviju europskih agencija koje imaju sjedište u Londonu. Bilo je riječi samo o postupku i kriterijima kojim će se EU voditi kod izbora novih sjedišta tih agencija – Europske agencije za lijekove, za koju je zaintersirana i Hrvatska, te za Europsku agenciju za banke.

Njemačka kancelarka Angela Merkel odbacila je kritike britanske premijerke Therese May da su se 27-orica ujedinila protiv Britanije.

Nitko se nije ujedinio protiv Velike Britanije”, rekla je Merkel po završetku summita.

“Minimalna stvar je to da mi, 27 zemalja, govorimo jednim glasom. Ali to ne znači da smo protiv Velike Britanije. Mi olakšavamo i posao Velikoj Britaniji ako govorimo jednim glasom”, rekla je Merkel.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker zatražio je od Velike Britanije da povuče veto na proračunsku stavku u europskom proračunu tešku šest milijardi eura, namijenjenih za uklanjanje uzroka migracijske krize u Africi. Britanija do izbora zakazanih 8. lipnja ne želi donositi takve odluke.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao je da očekuje od Londona “ozbiljan odgovor” u vezi s pitanjem prava europskih građana koji će biti pogođeni Brexitom. “Želimo li brzo napredovati, trebat će nam ozbiljan odgovor Britanaca”, rekao je Tusk.

Pregovore u ime 27 zemalja članica vodit će Europska komisija, koja je za glavnog pregovarača imenovala Michela Barniera. Dogovor je potrebno postići u roku od dvije godine od službenog podnošenja zahtjeva za izlazak, to jest do 29. ožujka 2019. godine.

EU želi postupni pristup u pregovorima, prvo postići zadovoljavajući napredak u pregovorima o razvodu, a tek onda o budućim trgovačkim odnosima s Velikom Britanijom. London bi htio da se ti pregovori vode paralelno.

Isto tako, Velika Britanija neće moći imati privilegije poput zemalja članica, nego će je se tretirati kao treću zemlju. To znači da London ne može računati da ima pristup nekim sektorima jedinstvenog europskog tržišta.

Na traženje Irske, zemlje članice su podržale ideju da u slučaju ujedinjenja Republike Irske i Sjeverne Irske, koja je u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva, Sjeverna Irska automatski postaje članica EU-a, na isti način na koji je to postala nekadašnja istočna Njemačka.