SAMO NEKOLIKO DANA PRIJE OBILJEŽAVANJA DANA PROBOJA ZATOČENIKA iz koncentracijskog logora Jasenovac, još uvijek se ne zna kako će izgledati službeni protokol i hoće li se u zajedničkoj koloni naći predsjednik države i premijer

„Kao i svake godine, Spomen područje Jasenovac obilježit će sjećanje na 22. travnja 1945. godine, Dan proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, kada se odaje počast svim stradalima u logoru, kao i preživjelim zatočenicama i zatočenicima.

S obzirom na okolnosti i poštovanje svih epidemioloških mjera, planirano je prigodno polaganje vijenaca kod spomenika Cvijet koje će se održati u jutarnjim i ranim poslijepodnevnim satima u četvrtak, 22. travnja 2021. godine. Zbog pandemije koronavirusa Spomen područje Jasenovac nema mogućnost organizirati uobičajeni prigodni program…“ navodi se, između ostalog, u pozivnici na ovogodišnju komemoraciju u Jasenovcu koju su potpisali ravnatelj Spomen područja Jasenovac Ivo Pejaković i predsjednik Savjeta Spomen područja, ujedno i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin.

Međutim, kako će izgledati ovogodišnje obilježavanje sjećanja na žrtve Jasenovca, tko će se sve odazvati pozivu organizatora i hoće li državni vrh doći zajedno ili zasebno, nije se znalo do završetka ovog izdanja Nacionala. Na tu temu prošloga tjedna održan je prilično buran sastanak u Vladi, a konzultacije s premijerom trajale su do poslijepodnevnih sati ovoga ponedjeljka, 19. travnja. Osim što se, usprkos obećanjima vladajućih, po mišljenju predstavnika naroda žrtava i Saveza antifašista nastavila ustašizacija društva i još uvijek nije donesen Zakon o kažnjavanju upotrebe ustaškog pozdrava i simbola u javnosti, koje policija i sudovi i dalje ne sankcioniraju, otežavajuća okolnost je i činjenica da su posljednjih tjedana najviši predstavnici vlasti u oštrom sukobu u kojem je, kao kolateralna žrtva, od predsjednika Republike Zorana Milanovića izvrijeđan i Milorad Pupovac. Problem je, dakako, i pandemija, zbog koje masovnog dolaska na komemoraciju neće biti.

Naime, upravo je održavanje komemoracije u Jasenovcu bilo jedno od najspornijih političkih pitanja proteklih godina. Od 2016. godine – odnosno, dolaska HDZ-a na čelu s premijerom Tihomirom Oreškovićem i  potpredsjednikom vlade Tomislavom Karamarkom na vlast – pa sve do lani, održavale su se dvije ili čak tri komemoracije u spomen žrtvama ustaškog logora smrti Jasenovca.

Odlaskom Kolinde Grabar-Kitarović, koja nikada nije sudjelovala na službenoj komemoraciji u Jasenovcu, i pobjedom Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima, predstavnici naroda žrtava – Koordinacija židovskih općina Hrvatske, Srpsko narodno vijeće i SABA RH – prvi put su prošle godine, u uvjetima pandemije koronavirusa, zajedno sudjelovali na službenoj komemoraciji. No sloga je kratko trajala i ove godine ponovno je upitno tko će, a tko neće sudjelovati na službenoj komemoraciji.

Iako su na upit tjednika Nacional iz Ureda predsjednika Republike poslali sljedeći odgovor: „Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovat će na obilježavanju dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac 22. travnja 2021. godine, na poziv Javne ustanove Spomen područje Jasenovac. Protokol obilježavanja usuglašava se s Javnom ustanovom Spomen područja Jasenovac. Predsjednik Republike predložio je predsjedniku Hrvatskog sabora i predsjedniku Vlade RH zajedničko odavanje počasti svim stradalima, kao i preživjelim zatočenicima i zatočenicama logora Jasenovac“, do ponedjeljka se nije znalo hoće li taj prijedlog predsjednik Vlade i Sabora prihvatiti, kao i kako će se prema svemu postaviti Milorad Pupovac.

Bivši predsjednik Republike u dva mandata Stipe Mesić, koji je prošloga tjedna bio izaslanik Zorana Milanovića na komemoraciji žrtvama ustaškog logora Danica, na koju organizator Grad Koprivnica nije pozvao Milorada Pupovca,  potvrdio je da se još prošloga tjedna nije znalo tko će se sve tamo pojaviti i što će se zapravo događati:

„Ako su svi frontovi otvoreni, a predsjednik Republike i predsjednik Vlade ne komuniciraju, vrlo je teško dogovoriti zajednički dolazak. Ja sam u više navrata već rekao kako ne razumijem više što se to događa. Svakako ću nazvati Pupovca koji je doživio bezobrazluk koji se nije smio dogoditi. Tim više što je upravo on napravio povijesni sporazum s predstavnicima vlasti. Da je pobijedio SDP, napravili bi ga s njima zato što je Pupovcu cilj osigurati opstanak Srba u Hrvatskoj. Zašto su oni uz vlast Pa uz koga da budu? Ovo malo Srba što je preostalo, svatko se može otresti na njih, čak i u Saboru. Međutim, budući da je Pupovac uvijek do sada bio na visini povijesnog zadatka, iako je izvrijeđan do maksimuma i iako to sigurno teško može probaviti, smatram da zbog onih koje predstavlja ipak mora ući u nekakvu komunikaciju kako bi se postigao neki dogovor, bez obzira na sve što mu se dogodilo. Budući da su tisuće Srba pobijene prvo u ustaškim logorima smrti Danica i Jadovno, a onda i u Jasenovcu, koje je osnovala zločinačka fašistička tvorevina NDH, Pupovac bi morao nazočiti komemoraciji.“

Aneta Vladimirov, članica savjeta Javne ustanove Jasenovac i voditeljica Odjela za kulturu Srpskog narodnog vijeća, za tjednik Nacional pojasnila je njihov stav:

„U četvrtak, 22. travnja, delegacije će položiti vijence u podnožju Kamenog cvijeta. Komemorativnog okupljanja i programa neće biti uslijed epidemioloških mjera. U skladu s time svakako će se ponašati i Srpsko narodno vijeće, kao i članovi naše nacionalne koordinacije. Obilježavanje Dana sjećanja na proboj zatočenika dogovara se na Savjetu Javne ustanove čiji je član i Srpsko narodno vijeće, i to s predstavnicima drugih naroda žrtava. Stoga smo uvijek uključeni u diskusiju i pripremu neovisno o tome kakva je odluka koju donosimo konzultativno sa svim srpskim organizacijama u Republici Hrvatskoj.“

Podsjećamo, SABA RH, kao i predstavnici naroda žrtava, prvi put su bojkotirali službenu komemoraciju 2016. godine u znak prosvjeda zbog „vladine politike nečinjenja” u odnosu na izmjene postava muzeja u Jasenovcu, kao i “dnevnopolitičkih događanja vezanih uz relativizaciju i revitalizaciju ustaštva”.

Dolaskom na vlast Andreja Plenkovića, čiju vladu su podržavali i podržavaju predstavnici manjina, uključujući i srpsku, mnogi su se ponadali da će se on kao deklarirani branitelj europskih vrijednosti odlučnije postaviti prema tim zabrinjavajućim pojavama, koje su u doba Tomislava Karamarka i njegova ozloglašenog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića uzele maha.

Ali ni nakon što je u studenome 2017. godine gotovo na samom ulazu u zloglasni Jasenovac osvanula spomen-ploča poginulim HOS-ovcima s pozdravom „za dom spremni“, za razliku od svog prethodnika Ive Sanadera, Plenković nije imao hrabrosti naložiti da se ploča ukloni, a ustaški pozdrav koji je Ustavom zabranjen izbriše. Nakon pritiska javnosti ploča je ipak maknuta, no samo osam kilometara dalje – u Novsku. Nakon toga osnovano je tzv. Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću koje je nakon godinu dana vijećanja odlučilo da je upotreba protuustavnog pozdrava „za dom spremni“ dopuštena na komemoracijama poginulim HOS-ovcima, zbog čega je došlo do neusklađene sudske prakse i izostanka reakcije policije na takve pojave.

Jedan od uvjeta za zajednički dolazak na komemoraciju s predstavnicima Vlade i Sabora, lani je bio donošenje zakona o zabrani upotrebe ustaških znakova i pozdrava u javnom prostoru, kao i sprječavanje daljnje ustašizacije društva. To se još uvijek nije dogodilo. Zato je predsjednik Koordinacije židovskih općina Hrvatske i predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus izuzetno ogorčen i o toj temi je rekao:

„Pitate me za obilježavanje godišnjice proboja Jasenovca. Ja bih započeo s nečim drugim: s obilježavanjem 80. godišnjice osnutka NDH, uz korištenje pozdrava ZDS pod kojim su mnogi odvedeni u ustaške logore smrti. Reakcija nikakva. Policija: Izgreda nije bilo. Vjerojatno jer se nije nitko potukao. Ustav RH??? Zakoni RH??? Mišljenje Ustavnog suda RH??? Svake godine s većom i većom pompom. Kad se može, može se. Da vidimo dokle. Povjerenstvo koje je osnovao predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i vodio akademik Zvonko Kusić svojim preporukama rezultiralo je manipuliranjem pozdravom ZDS, što je sveprisutno. Nakon 30 godina ima naznaka želje za uspostavom nekakvog reda, ali to ne ide bez odlučnosti i uz stalno uspoređivanje ovog ili onog totalitarizma. Svaki zločin je neprihvatljiv i svaka žrtva zaslužuje pijetet, ali zločini na osnovi rasnih zakona ipak su nešto što se treba izdvojiti. Na tome je bila sazdana zločinačka NDH. Premijer Andrej Plenković s današnjim sastavom Vlade i Sabora ima jedinstvenu priliku ući u povijest donošenjem zakona o zabrani uporabe ustaškog znakovlja i ako je, kako tvrdi, promijenio HDZ, vjerujem u dvotrećinsko izglasavanje takvog Zakona. Na to ga, u neku ruku, obavezuje i Ustav RH.“

Na pitanje hoće li SNV na tome inzistirati i kako će vršiti pritisak na Vladu, Aneta Vladimirov odgovorila je sljedeće:

„Kada osim SNV-a i Židovske općine ova zabrana bude u prioritetima svih segmenata našeg društva, onda će svakako i zalaganje manjinskih aktera biti uspješnije. No, jednako tako, sve dok se oslanjamo na manjinske snage i pritom koncentriramo isključivo na zabranu kao mehanizam društvene korekcije, u tome nećemo imati previše uspjeha. Podrška profesorima/cama, stupovima nosačima obrazovanja o holokaustu, genocidu, Samudaripenu i zločinima nad svima koji su se opirali ustaškim vlastima, ključnom u razumijevanju mržnje kao najčešćeg oblika društvenosti kod nas. Izgubljeni život mladog Danijela Bezuka posljedica je odgoja u mržnji koja je potom umalo odnijela ne jedan nego dva života. Ako nešto ne poduzmemo u cijelosti, toga može biti samo više.“

Stipe Mesić smatra da je sada poluga u rukama Milorada Pupovca kao koalicijskog partnera u Vladi i da bi on trebao izvršiti pritisak da se spomenuti zakon što prije donese:

„Svi mi znamo da Plenković nema petlje, ali Pupovac, koji je doveden u ovakvu situaciju, morao bi se oštrije postaviti jer on održava ovu Vladu na vlasti. Sada ima povijesnu odgovornost jer je koalicijski partner stranci na vlasti koja na raznim stranama šuruje s revizionistima. Smatram da bi donošenje tog zakona trebao biti jedan od uvjeta dolaska na zajedničku komemoraciju. Neka sada zaboravi na Milanovićeve uvrede, uostalom, i on je njemu vratio.“

Komentirajući mogućnost da se predstavnici Židova i Srba opet ne pojave na službenoj komemoraciji, s obzirom na to da se od lani ništa nije promijenilo, predsjednik SABA-e i predsjednik Savjeta Spomen područja Jasenovac Franjo Habulin je rekao:

„Nisam želio uopće tako razmišljati. Smatram da moramo biti svi tamo, bez obzira na opravdana nezadovoljstva. Nakon toga moramo nastaviti razgovore, ne smijemo srušiti mostove i zalupiti vrata, već iskoristiti priliku da s aktualnom vlašću razgovaramo o problematici koja se trideset godina gomila i ne rješava i treba inzistirati na rješavanju upravo kroz taj zakon. To će biti prvi važan iskorak prema zaustavljanju fašizacije Hrvatske, povijesnog revizionizma i  trovanja mlade generacije. Nažalost, takav zakon nije donesen tijekom vlade Zorana Milanovića, jer se toga očito nisu sjetili. No ima jedna bitna stvar u toj priči. Moj stav je da takav Zakon može donijeti jedino HDZ i desnica s Plenkovićem na čelu. Da ga je donio SDP, imali bi šatore ne samo u Savskoj, već i na Markovom trgu.“

Slično razmišlja i Ognjen Kraus, koji je u neformalnom razgovoru za Nacional također rekao da samo HDZ može donijeti takav zakon. Inače, upravo su na inicijativu Ognjena Krausa u Židovskoj općini od kraja prošle godine do danas održana tri radna sastanka predstavnika vladajuće koalicije i gotovo svih oporbenih stranaka, na kojima je predstavljen Prijedlog zakona o zabrani i kaznenom kažnjavanju upotrebe ustaških simbola. No umjesto donošenja novog zakona, vladajuća većina odlučila je tu odredbu ubaciti u Kazneni zakon, odnosno dodati članak 325a koji glasi:

“Tko u javnom prostoru koristi, javno ističe, nosi na odjeći ili pokazuje u javnosti na drugi način simbole, parole, slogane, zastave, znakove, oznake, slike, imena, nadimke, nazive, pozdrave, pokliče, načine pozdravljanja, geste, odore ili njihove dijelove ili druga obilježja fašističkog, nacionalsocijalističkog, ustaškog i četničkog pokreta ili režima ili njihovih vodećih osoba ili postrojbi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.”

Dodatno se predviđa i sljedeće:

“Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovog članka počini putem tiskanih ili elektroničkih medija ili računalnih ili društvenih mreža, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do četiri godine. Tko proizvodi, skladišti, distribuira, prodaje, uvozi, izvozi, posjeduje u većim količinama ili čini dostupnim javnosti materijal iz stavka 1. ovog članka, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.”

Budući da je ključno da takve izmjene Kaznenog zakona podrži HDZ, odlučeno je da će Hrvatski sabor o tome raspravljati krajem svibnja – dakle, nakon lokalnih izbora.

Franjo Habulin o tome je rekao:

„Ta inicijativa potekla je od svih nas, a Kraus ju je artikulirao. Takve odredbe u svojim kaznenim zakonima imaju ugrađene i Njemačka, Austrija i još neke europske zemlje sa sličnom poviješću kao Hrvatska. Tražio sam od prijatelja da mi pošalje njemački kazneni zakon i dobio sam ga – tamo je na 84 stranice jasno obrazloženo sve što je zabranjeno i kažnjivo. Tamo ni policija ni sudstvo ne mogu imati dileme oko toga kako postupiti i ne može se dogoditi da za iste ili slične stvari postupaju drugačije. Nema šanse za različitu sudsku praksu, kao kod nas u Hrvatskoj. Mi smo odradili razgovore s opozicijskim strankama i zastupnicima iz HDZ-a, ali sam ja inzistirao na tome da se razgovara i s premijerom. Jedino ako Plenković pruži podršku takvoj inicijativi, te će izmjene Kaznenog zakona biti usvojene. Ako se to ne dogodi, onda je sve pod znakom pitanja. Krajem prošle godine razgovarao sam s potpredsjednikom Vlade Borisom Miloševićem i tražio njegovu podršku našoj inicijativi. On se s time složio, uz napomenu da je bitan tajming. Smatrao je da je najbolje vrijeme za to poslije lokalnih izbora, ali još uvijek u prvoj polovici mandata. Kako je najavljeno, dopune i izmjene Kaznenog zakona bit će na dnevnom redu Sabora krajem svibnja. A ako će se ići u zabranu simbola „svih totalitarnih režima“ kao što su se mogle čuti neke najave, kao prvo – treba imati na umu da samoupravni socijalizam u Jugoslaviji nije bio totalitarni režim, već možda autokratski, kao i da je pod zvijezdom petokrakom oslobođeno pola Europe, a zvijezde su i na europskoj zastavi. Zvijezda petokraka je međunarodni sindikalni, radnički simbol.“

Stipe Mesić skeptičan je oko tog obećanja:

„HDZ je obećao izmjenu Kaznenog zakona s figom u džepu, znajući da se to na kraju neće dogoditi. Jer se boje onog Hitlera s brkovima iz Splita, koji nema nikakve snage i ništa ne znači.“

Upitan zašto misli da se HDZ boji zabraniti upotrebu ustaškog pokliča i simbola prije lokalnih izbora i na koje to biračko tijelo računa, Habulin je rekao da to lako svatko može sam zaključiti i dodao:

„Dio desničara je Plenković maknuo od sebe, ali jedan dio još uvijek je u stranci. I zbog njih ipak on još uvijek kalkulira.“

Činjenicu da se, pored svega navedenog, ove godine pojavio dodatni problem na koji se nije računalo – a to je da su predsjednici Republike, Vlade i Sabora u žestokom međusobnom javnom sukobu, u kojem je nastradao i Milorad Pupovac – Franjo Habulin komentirao je ovako:

„Siguran sam da će oni svi doći, bez obzira na svoju međusobnu kavgu u koju se ja ne želim petljati. Komemoracija mora biti iznad svega. Povukao bih jednu paralelu s antičkom Grčkom – u vrijeme Olimpijskih igara svi ratovi su prestajali. Kada bi igre završile, nastavljali su se dalje boriti jedni protiv drugih. Očekujem da se tako ponaša i državni vrh, pa i gospodin Milorad Pupovac koji ima razloga osjećati se povrijeđeno. No političari, a osobito oni u vrhu vlasti,  moraju se izdignuti iznad dnevne politike i biti tamo zajedno makar pola sata. To je neki civilizacijski doseg i to ljudi koji su stradali u Jasenovcu zaslužuju. Predsjednik Vlade pozvao nas je na sastanak početkom tjedna i mislim da smo to riješili. A stav predsjednika Republike, s kojim se često čujem, od početka je bio da svi zajedno trebamo biti tamo.“

Na pitanje što će se dogoditi ako se Pupovac nađe u društvu predsjednika Republike Zorana Milanovića, Aneta Vladimirov je ustvrdila:

„Mjesta pijeteta kakvo je Jasenovac su mjesta na kojima smo svi jednaki neovisno o mogućim funkcijama. Protokolarna pristojnost nije prioritet, već sjećanje na žrtve, ali i savladavanje najtežih povijesnih lekcija. i to u susretu s onima koji su koncentracijski sustav preživjeli. Uslijed epidemioloških mjera i zdravstvenih rizika njih već drugu godinu zaredom neće biti na Danu proboja. Općenito ih je sve manje usprkos fascinantnoj borbi za život koju vode od dana zatočeništva, a upravo je njihov dolazak na mjesto vlastite strahote bio zalog povjerenju. Tom povjerenju bi predsjednik Republike trebalo doprinositi, a odluka predsjednika SNV-a bit će mjerena odgovornošću prema izgradnji povjerenja ne samo između Srba i Hrvata, nego povjerenja u čovjekovu mogućnost rasuđivanja i razlikovanja dobra od zla.“

Stipe Mesić o tome je rekao: „Uvrede su bile dosta teške, ali naš je zajednički zadatak zaustaviti ustašizaciju zemlje. Osobne uvrede u takvoj se situaciji moraju ostaviti po strani. Uostalom, i mene su mnogi vrijeđali, a i ja sam im znao vratiti istom mjerom.“

U međuvremenu je ponovo 10. travnja održano nekoliko proslava obljetnice uspostave NDH diljem Hrvatske, i to na više lokacija u Splitu i u Imotskoj krajini. Istoga je datuma ratni zapovjednik 9. bojne HOS-a Rafael Vitez Boban, pukovnik HV-a Marko Skejo, u povodu 30. obljetnice osnivanja te bojne postrojio svoje crnokošuljaše sa zastavama HOS-a, izvikujući pozdrav „za dom spremni!“ bez ikakve reakcije policije koja je bila prisutna kako bi čuvala red i mir. Iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske rekli su da je policija na obilježavanju obljetnice bila nazočna preventivno, prvenstveno u cilju održavanja povoljnog stanja javnog reda i mira, odnosno sprječavanja protupravnih ponašanja, i da u tom smislu nije bilo potrebe za policijskim postupanjem. Na to posljednje državni vrh – i predsjednik Republike i predsjednici Sabora i Vlade – nisu reagirali. Nekoliko dana kasnije pod pritiskom javnosti medija i javnosti policija je ipak poručila da će o tom događaju izvijestiti DORH.

Upitana za komentar, Aneta Vladimirov je rekla: „Teško je iznova komentirati. Naravno da postoje svojevrsna pravno-proceduralna objašnjenja ili izgovori. No ako se policija boji ovih ljudi i skupina, što bi onda najranjivije manjine ili ljudi koji se ne slažu s njima trebali osjećati? Tko štiti njihovo pravo na život slobodan od mržnje, nasilja ili prijetnji nasiljem?“

Stipe Mesić je konstatirao: „Kao prvo, moram ponovo naglasiti da HOS kao stranačka paravojska ništa nije napravio u ratu za Hrvatsku niti je sudjelovao i u jednoj bitki. A Tuđman ih je kao takve rasformirao već 1992., dio njih pripojio Hrvatskoj vojsci, a dio poslao doma. Dakle, nemaju oni što obilježavati ni slaviti, a osobito ne pod ustaškim simbolima. Ne čudi me da Plenković nema komentara na događaje u Splitu, jer on jednostavno nema hrabrosti. On do sada nije donio nijednu odluku, osim što je smijenio nekoliko ministara. A sada se koleba pred izbore – jer ako je pola HDZ-a za ustašizaciju, a pola protiv, još se ne zna na koju je on stranu stao.“

Kao što je Nacional pisao, krajem prošle godine održana je online konferencija o novom stalnom postavu Spomen-područja Jasenovac, s obzirom na to da postojeći ne odražava stvarnu prirodu ustaškog logora smrti. Predsjednik Savjeta Spomen-područja Jasenovac Franjo Habulin podsjetio je na činjenicu da su na konferenciji sudjelovali i stručnjaci iz Poljske, Velike Britanije, Njemačke i drugih zemalja, ali da je to problem koji Hrvatska sama mora riješiti: „Nisam bio niti ću biti kustos u nekom muzeju, jer mi to nije struka, ali današnji postav u Jasenovcu nije ispričana priča o logoru smrti Jasenovac 1941. – 1945. Umjesto da odmah na ulazu u Muzej vrišti Rasni zakon NDH, njega treba pola sata tražiti na nekakvim ekranima. A upravo prema tom Zakonu ubijeni su deseci tisuća nevinih ljudi. Osim toga, ostatak Muzeja trebao bi se proširiti, za što postoji projekt iz vremena dok je ministar kulture bio Božo Biškupić. No nikada se nije ostvario jer navodno nije bilo novca. Da je bilo političke volje, bilo bi i novca i to bi se jednom za svagda riješilo. Dakle, Muzej mora dati jasnu sliku o tome što je u povijesnom i svakom drugom kontekstu bio ustaški logor smrti Jasenovac i to tako da nekome tko o tome ništa ne zna, nakon što pogleda postav bude sasvim jasno što se tu događalo. Iz ovoga se to ne vidi.“

Stipe Mesić je u tom smislu istaknuo: „Razlika između Jasenovca i ostalih muzeja holokausta je u tome što se Jasenovac nalazi na stratištu. I zato postav tog muzeja mora biti sasvim drugačiji, posjetiteljima se mora pokazati kako se nevine ljude tamo ubijalo maljem na najbrutalniji način, prema rasnim zakonima zločinačke tvorevine kakva je bila NDH. Ne očekujem da ova vlada na tom planu išta napravi. A ne vidim ni da predsjednik Republike pokazuje interes za tu temu, jer je zaokupljen raspravama s raznim B.A.B.A.-ma, nezavisnim zastupnicama, premijerom, ne znam s kim sve nije. Naravno, nije dovoljno samo se okrenuti i napustiti obilježavanje neke obljetnice na kojoj su se pojavili crnokošuljaši s natpisom ‘za dom spremni’. A nakon toga u Uredu predsjednika primiti tog Zorana Marasa zbog kojeg je lani demonstrativno otišao iz Okučana, a koji kaže da o toj temi nisu ni razgovarali. To je zadnji čovjek kojeg je on trebao primiti. Meni se to ne bi moglo dogoditi. Ne bi mi palo na pamet. Milanović vjerojatno misli da u toj masi zaluđenih ima nešto i normalnih. Ali kod onih koji su jednom inficirani fašizmom nema pomoći. Problem je da su oni sjeli na državni budžet. To je preko 500 tisuća ljudi koji su korumpirani.“

Ognjen Kraus je upozorio na sljedeće: „Nažalost, edukacija u školi je takova da generacije školovane nakon 1990. godine ne znaju što je bila NDH i uče novu povijest II. svjetskog rata kroz nastavu povijesti, vjeronauka i posredstvom javne televizije i Crkve. Posebno treba izdvojiti 2017. godinu i marš od Ministarstva branitelja Savskom cestom te istupe tadašnjeg predsjednika HDZ-a Karamarka i tadašnje predsjednice Grabar-Kitarović koja tvrdi da je ZDS stari hrvatski pozdrav. Nacionalizam, netolerancija, netrpeljivost i govor mržnje cvatu. Revizija povijesti se nastavlja. Izjednačavaju se ustaše i partizani, negiraju se ustaški zločini.“

Autohtona hrvatska stranka prava, poznata po provokacijama na komemoracijama žrtvama ustaškog režima, priopćenjem poslanim medijima najavila je svoj dolazak u Jasenovac „kako bi zapalila svijeće i pomolila se za sve žrtve logora od 1941. do 1953.“, i to u vrijeme održavanja službene komemoracije.

Nacional je pitao svoje sugovornike kako to komentiraju i očekuju li da policija zabrani njihovo okupljanje. „Kao prvo, oni se neće doći pokloniti žrtvama, već će ponovo pokušati nametnuti još jedan povijesni falsifikat, a to je da je tamo postojao komunistički logor nakon 1945. To je obična laž i revizionizam. Osim toga, tu nema nikakvog pijeteta ni poštovanja prema stradalima, to je čista provokacija. Oni su pokušavali doći i ranijih godina i nisu nikad uspjeli. Ako im policija ovoga puta dopusti dolazak, onda smo stvarno prevršili sve mjere i ja nemam tamo što raditi“, rezolutan je Franjo Habulin.

Stipe Mesić je zaključio: „Prije svega, ova vlast financira razne kvaziautore, falsifikatore povijesti i revizioniste koji uporno dokazuju da Jasenovac nije bio ustaški logor smrti, kao i da je tamo postojao navodni komunistički logor nakon 1945., odnosno nakon Drugog svjetskog rata. To je notorni idiotizam. Povijesne činjenice, dakako, sasvim su drugačije, budući da su nakon proboja zatvorenika i uoči dolaska partizana ustaše minirale logor kako bi uništili sve dokaze. Nakon završetka rata tamo su njemački zarobljenici te cigle i grede skupljali na hrpe, a stanovnici okolnih sela koja su spaljena odnosili kao građevni materijal. I to je sve, nikakvog logora više tamo nije bilo. Nadam se da policija neće dopustiti okupljanje tih provokatora iz Autohtone Hrvatske stranke prava, jer to bi bilo sramotno. Ova HDZ-ova vlast je licemjerna jednako kao i one prethodne, kao i bivša predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović koja je imala razne talente, ali što se tiče politike, tu je bila deficitarna. Uostalom, ona je odbjeglim  ustašama u Argentini govorila da su tamo pronašli oazu slobode. A tako misli i dalje veliki dio birača HDZ-a.“