Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine izdalo je priopćenje povodom ruskih raketnih napada. Objekti koje je ruska vojska napala u Ukrajini su isključivo civilni, navodi na početku analize za nacional.hr bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko.

Rusija je u ratu s ukrajinskim ženama, djecom i starcima. Teroristički režim u Moskvi mora osjećati da međunarodna zajednica neće zatvarati oči pred ubijanjem ukrajinskog civilnog stanovništva i uništavanjem kritične ukrajinske infrastrukture. Odgovor na teror trebao bi biti ubrzana nabava dodatnih protuzračnih obrambenih sustava, borbenih bespilotnih letjelica svih vrsta i projektila dugog dometa s dometom od 300+ kilometara. Rusija je prešla granicu i sada je odluka o transferu zamrznute ruske imovine za potrebe Ukrajine ne samo poštena, već i opravdana. Dok teroristički režim u Kremlju nastavlja ubijati Ukrajince, Ruskoj Federaciji nije mjesto u međunarodnim organizacijama, a njezinim diplomatima – u prijestolnicama civiliziranih zemalja.

Podsjetimo, 2. siječnja ove godine snage protuzračne obrane Ukrajine oborio 10 aerobalističkih raketa “Kinžal”, 59 krstareći raketa X-101, X-555, X-55, tri krstareći rakete “Kalibr”. Ukrajina je odbila najveći kombinirani raketni napad u povijesti, izveden uporabom hipersoničnog oružja. Takvo iskustvo nema niti jedna zemlja na svijetu. Snage protuzračne obrane Ukrajine uspjele su istovremeno oboriti 10 aerobalističkih projektila „Kinžal“, iako Moskva i dalje tvrdi da ih je tehnički nemoguće oboriti. Ovo je zaista kvalitetan zapis snaga proturaketne obrane Ukrajine, koji je spasio tisuće ljudi i mnoge objekte civilne i vojne infrastrukture od smrti. Od početka sveobuhvatne invazije, ruske su snage ispalile više od 7500 projektila različitih tipova na Ukrajinu. Ukrajinski vojnici dokazali su svoju vještinu, a zapadni proturaketni sustavi, poput Patriota i IRIS-T, dokazali su svoju učinkovitost i nadmoć nad ruskim oružjem. Ukupno je već oboreno 25 “Kinžala”. Stoga je jačanje obrane neba suvremenim sredstvima protuzračne obrane vitalna potreba za Ukrajince, jer će neprijatelj nastaviti pojačavati intenzitet raketnih i zračnih napada.

Istodobno, istog 2. siječnja, tijekom velikog raketnog napada na Ukrajinu zbog izvanrednog stanja, ruska raketa X-101 pogodila je selo Petropavlovka u oblasti Voronjež Ruske Federacije, kao rezultat, spaljena je jedna ulica, uništeno 7 domaćinstava, ubijeno 11 mještana, a 21 osoba je ranjena. Ruska vojska predstavlja prijetnju ne samo svijetu, već i samim Rusima. Ovo nije prvi slučaj. U travnju 2023. ruska raketa “samostalno” je pala u Belgorodu, u listopadu 2022., a ruski borbeni zrakoplov Su-34 pao je u neboder u gradu Jejsk. Slične “izvanredne” situacije rezultat su niske osposobljenosti osoblja i tehničkih nedostataka ruskog naoružanja i vojne opreme. U ratu s Ukrajinom Kremlj je napustio kvalitetu u korist kvantitete. Poginuli i ozlijeđeni u Petropavlovki žrtve su Putinove agresije na Ukrajinu. Ti bi ljudi, kao i stotine tisuća njihovih sunarodnjaka, ostali živi i zdravi da nije bilo besmislene avanture Kremlja. Međutim, Moskva ne mari za stanovnike Petropavlovke. Bez sumnje, broj takvih incidenata će samo rasti. Stoga bi sami Rusi trebali biti zainteresirani zaustaviti rat koji je destruktivan za njih i njihovu zemlju.

Kao odgovor na nedavne masovne ruske raketne napade na Ukrajinu, Vijeće Ukrajina-NATO održat će hitan sastanak. Potpora NATO-a Ukrajini važan je signal euroatlantskog jedinstva u kontekstu eskalacije ruskog terora. Ukrajina će koristiti mehanizam kriznih konzultacija Vijeća Ukrajina-NATO u skladu s dogovorima postignutim na summitu Saveza u Vilniusu. Jedna od ključnih tema hitnog sastanka Vijeća bit će pitanje jačanja ukrajinske protuzračne obrane. Ruske rakete prijete ne samo Ukrajini, već i državama članicama NATO-a, primjerice Poljskoj i Rumunjskoj. Jačanje obrambenih sposobnosti Ukrajine znači i jačanje sigurnosti NATO-a.

Desio se još jedan važan događaj. 3. siječnja izvršena je razmjena zarobljenika. Iz ruskog zarobljeništva vraćeno je 230 Ukrajinaca. Zahvaljujući naporima Ukrajine, pritisku međunarodne zajednice i posredovanju Ujedinjenih Arapskih Emirata konačno je deblokiran proces razmjene koji je Moskva zamrznula prije 5 mjeseci. Među oslobođenima je 48 osoba koje se vode kao nestale, 6 – nezakonito odvedenih civila, 5 – žena, 7 – branitelja Zmijskog otoka, kao i branitelja Mariupolja i vojnika Nacionalne garde zarobljenih u nuklearnoj elektrani Černobil. Neki od njih su bili zatočeni od početka invazije punog opsega. Ovo je najveća razmjena po količini. Ukupno je tijekom pune invazije iz ruskog zarobljeništva bilo moguće vratiti 2828 Ukrajinaca. Dugo očekivana razmjena dogodila se usred alarmantnih izvješća o ruskim kršenjima Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. Radovi na oslobađanju zarobljenika ne prestaju ni na trenutak. Nadamo se da će se razmjene nastaviti u nadolazećim tjednima, zaključuje Levčenko.

​

​