Kad je riječ o prehrani osoba s povišenim krvnim tlakom, liječnici, dijetetičari i naturopati upozoravaju da takve osobe trebaju ograničiti unos natrijeva klorida, odnosno soli u organizam, no za uravnoteženje tlaka iznimno je važan – kalij, a istraživanja pokazuju da se smanjenjem unosa soli i češćim konzumiranjem hrane bogate kalijem može znatno smanjiti rizik od moždanog i srčanog udara, piše Le Parisien.

Kalij je mineralna sol ili elektrolit važan i za prijenos živčanih impulsa, kontrakciju mišića te regulaciju otkucaja srca, važan je za dobro funkcioniranje bubrega te čvrstoću kostiju i zubi. Kalij omogućuje pretvaranje glukoze, glavnog izvora energije u glikogen, oblik u kojem se ona skladišti u jetri i mišićima. Ovaj mineral potiče mokrenje pa pomaže i u uklanjanju toksičnih spojeva i produkata metabolizma iz organizma.

Manjak kalija u organizmu može izazvati bol i grčeve u mišićima, slabost, vrtoglavicu, opstipaciju i nepravilan rad srca.

Dnevna preporučena količina kalija za odrasle osobe je 4,7 grama, no vjeruje se da je prosječan dnevni unos kalija gotovo dvostruko manji – otprilike 2,5 grama.

Kada je posrijedi unos soli u organizam, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje dnevnu količinu od oko 5 grama, što znači nešto manje od jedne male žlice. No po zadnjim podacima Međunarodne agencije za sigurnost hrane, okoliša i rada muškarci dnevno konzumiraju oko 8,7 grama soli, a žene 6,7 grama. Dječaci u dobi od 3 do 17 godina konzumiraju je prosječno dnevno oko 5,9 grama, a djevojčice 5 grama. Sve navedene brojke daleko su od preporučene količine WHO-a.

Količina soli skrivena u nekim industrijski prerađenim namirnicama, poput gotovih umaka, juha u vrećicama, gotovih jela, kruha, sireva, suhomesnatih proizvoda… danas je više nego ikad ranije pod povećalom nutricionista i zdravstvenih tijela.

U prirodnom stanju kalij se nalazi u povrću poput bijeloga graha, slanutka, leće, krumpira, kupusa, šampinjona, špinata, blitve, zatim u voću – bananama, avokadu, agrumima, marelicama, crnome ribizu te u sušenom voću poput orašida, pistacija, datulja i smokava. Ima ga u mesu, sardinama, lososu, skušama, bakalaru, listu, potom u čokoladi, jogurtu i u integralnim žitaricama. Nema ga jedino u namirnicama poput maslaca, vrhnja i ulja.

Znanstvena istraživanja potvrđuju da osobe koje unose veću količinu kalija imaju niži tlak od onih koji ga unose manje. S obzirom na to da utječe na snižavanje tlaka, ovaj mineral smanjuje i rizik od razvoja bolesti srca ili moždanog udara. Jedno je istraživanje pokazalo da je opasnost od smrtonosnog moždanog udara bio za 40 posto manji u skupini ljudi koja je svakodnevno konzumirala više kalija, a druga studija je pokazala da su osobe koje unose najmanje količine kalija za dva i pol puta u većoj opasnosti od fatalnog ishoda moždanog udara u odnosu na one koji ga unose najviše.

Komentiraj