Francuzi će u nedjelju glasati u prvom krugu predsjedničkih izbora. Ankete ukazuju na to da se radi o četveroboju ravnopravnih kandidata za plasman u drugi krug.

Emmanuel Macron

Kada je Emmanuel Macron prije koju godinu odlučio svoje vještine investicijskog bankara upotrijebiti u političkoj areni činilo se da mu je suđen vrtoglavi uspon u elitu.

Ali nakon samo dvije godine ministarskog staža (2014.-2016.) napušta Socijalističku stranku i kao neovisni kandidat kreće u predsjedničku utrku, odašiljajući pritom snažne poruke protiv establišmenta kojem je pripadao, što ga je pretvorilo u favorita najneizvjesnijih predsjedničkih izbora dosad.

Ako pobijedi na izborima taj će 39-godišnjak, široj javnosti nepoznat do prije tri godine, postati najmlađi šef francuske države od Napoleona.

Macronov meteorski uspon mnogi pripisuju čežnjom za svježim licem u kombinaciji s neočekivanim slomom njegovih uvaženih protivnika. A i njegova dobra taktika imala je svoju važnu ulogu.

Osjećajući nezadovoljstvo statusom quo u zemlji, najavio je da će protresti establišment, iako je pohađao prestižne francuske škole, basnoslovno zarađivao kao Rothschildov bankar i bio Hollandeov ministar gospodarstva.

“Francuska je blokirana zbog tendencije njezine elite da služi samoj sebi”, rekao je pristašama na skupu u Pauu. “A ja to znam jer sam bio njezin dio”.

Još kao ministar počeo je kritizirati ‘svete krave’ francuskog socijalnog modela, poput 35-satnog radnog tjedna, doživotnog zapošljavanja u javnim službama i prestrogu zaštitu radnika od otkaza.

Takve su ga poruke tijekom kampanje pretvorile u trenutno najpopularnijeg političara, što je golem uspjeh za bivšeg bankara u zemlji u kojoj mnogi preziru svijet visokih financija.

Tvrdi da mu je ambicija premostiti tradicionalnu podjelu na lijevo i desno koja predugo dominira francuskom politikom.

Kada je u kolovozu prošle godine osnovao vlastiti pokret “En Marche!” (Naprijed!), mnogi su ga analitičari smatrali zvijedzdom kratkog sjaja.

Macronu, međutim, u kampanji ide na ruku to što su socijalisti u rasulu, a njihov kandidat Benoit Hamon tavori na sedam do osam posto podrške, te što istodobno konzervativna uzdanica Franocis Fillon trpi žestoke kritike zbog upletenosti u financijski skandal, pa ubrzo izbija na čelno mjesto u anketama .

Tu je poziciju potom učvrstio gradeći široku potporu u biračkom tijelu i slijeva i zdesna.

Iako tek treba pobijediti i Fillona i kandidata krajnje ljevice Jeana-Luca Melenchona, njegova će glavna suparnica, ako je suditi po anketama, biti Marine Le Pen.

A ona ga naziva kandidatom bankara. “Gospodin Macron ne brani interese naroda. On brani interese finacijskih centara moći, brani interese velikih banaka”, rekla je.

Macron je u braku s Brigitte Trogneux koja mu je bila učiteljica u srednjoj školi i poznaje je od svoje šesnaeste godine. Vezu su počeli kad je on postao punoljetan. S obzirom na dobnu razliku od 24 godine, njihov je brak bio privlačna i intenzivno praćena tema ‘glossy’ časopisa.

Marine Le Pen

Marine Le Pen odvela je Nacionalni front s ruba francuske političke pozornice u njezino središte, a sebe pretvorila u izglednu kandidatkinju za prvu francusku predsjednicu i prvu državnu čelnicu s krajnje desnice od Drugog svjetskog rata.

Otkako je preuzela Nacionalni front 2011., Le Pen se potrudila izbrisati antisemitski imidž koji je stranka stekla za vrijeme višedesetljetnog vođenja njezina oca Jeana-Marie Le Pena.

Dvaput razvedena majka troje djece umjesto toga je stranku pozicionirala kao protuuseljeničku, euroskeptičnu snagu koja nudi protekcionističku politiku kako bi francuske radnike zaštitila od globalizacije.

Ankete je od samoga početka kampanje svrstavaju u drugi krug predsjedničkih izbora. Uspije li u tome, bit će to korak više u odnosu na izbore 2012. i ostvarenje jednako onome njezina oca koji se plasirao u drugi krug 2002., ali ga je tamo ‘do nogu potukao’ Jacques Chirac.

Iako ankete i sada sugeriraju da se Le Pen neće dobro provesti u drugom krugu, ipak ukazuju na mnogo tješnju utrku nego prije 15 godina.

Unatoč tome mnogi koji se groze populističke politike strahuju da se ne ponovi iznenađujući izborni rasplet poput onih na prošlogodišnjem britanskom referendumu i američkim predsjedničkim izborima.

Sa svojim prepoznatljivim dubokim glasom, 48-godišnja Le Pen ne zazire od toga da ukrsti koplja s novinarima ili suparnicima u televizijskim debatama. Postane li predsjednica planira Francusku povući iz eurozone i povećati javnu potrošnju. Njezina ekonomska politika u skladu je antiglobalizacijskim sentimentom koji je doveo Donalda Trumpa u Bijelu kuću i potaknuo Brexit.

Nastojala je ‘dedemonizirati’ stranačku i svoju sliku u javnosti čak i uz cijenu sukoba s ocem, kojeg je prije dvije godine izbacila iz stranke jer je izjavio da su nacističke plinske komore bile “tek povijesni detalj”.

Baez obzira na to, kreditori nisu željeli financirati njezinu kampanju što ju je dovelo u financijski neravnopravan položaj u odnosu na ostale kandidate.

Uz to je i pod istragom da je pronevjerila novac Europskog parlamenta fiktivnim zapošljavanjem pomoćnika. Ona tvrdi da je istraga politički motivirana kako bi se unazadila njezina kampanja.

Ta štovateljica ruskog predsjednika Vladimira Putina ušla je u politiku s 18 godina. Kao kandidatkinja Nacionalnog fronta 1998. biva izabrana za vijećnicu u pokrajini Ile-de-France. Tada odustaje od odvjetničke karijere i počinje se profesionalno baviti politikom.

Od 2004. članica je Europskog parlamenta.

Francois Fillon

Konzervativni kandidat Francois Fillon na francuskim se predsjedničkim izborima bori za spas svoje političke karijere nakon što mu je kampanju duboko potresao skandal s fiktivnim zapošljavanjem supruge.

Do prije koji mjesec jasni favorit za konačnu pobjedu, Fillon je pretrpio težak udarac kada je otkriveno da je supruzi Penelopi plaćao stotine tisuće eura za izmišljeni posao njegove asistentice u parlamentu.

Bivši premijer u mandatu Nicolasa Sarkozyja negira optužbe, ali sama afera i njegova osorna reakcija nakon što je isplivala u javnosti uništila mu je ugled praktičnog katolika bez mrlje u karijeri.

Pošto predlaže šok-terapiju za francusku ekonomiju koja uključuje rezanje javne potrošnje, otpuštanje pola milijuna zaposlenih u javnom sektoru i odustajanje od 35-satnog radnog tjedna, Fillon je nakon otkrića skandala prozvan licemjerom.

Iako je većina birača željela da se nakon toga povuče iz utrke, Fillon se othrvao i pritisku javnosti i njegove Republikanske stranke koja je tada još imala vremena zamijeniti kandidata. Za sve je optužio svoje političke protivnike i zarekao se da će dokazati da mu je afera podmetnuta.

Fillon (63) u anketama zaostaje za Marine Le Pen i Emmanuelom Macronom, ali pošto je zaostatak u razini statističke pogreške i dalje se nada proboju u drugi krug.

On je socijalni konzervativac koji se divi bivšoj britanskoj premijerki Margaret Thatcher, poziva na zatopljenje odnosa s Rusijom i ograničavanje prava na posvajanje djece istospolnim parovima.

Na stranačkim predizborima priredio je iznenađenje i pobijedio favorizirane protukandidate Alaina Juppea i Nicolasa Sarkozyja.

Prikazuje se kao čovjek koji je spreman provesti “duboku preobrazbu, gotovo revoluciju” kakva Francuskoj treba nakon godina sporog rasta pod socijalističkim predsjednikom Francoisom Hollandeom.

“Moj plan je jedini dovoljno radikalan da nas izvuče iz ekonomske rupe”, rekao je nedavno.

Rođen u regiji Sarthe nekih 200 kilometara zapadno od Pariza, Fillon je svojedobno bio najmlađi zastupnik u parlamentu, izabran u 36. godini.

Iako je bio premijer, a prije toga i nekoliko puta ministar, Fillon se uglavnom držao podalje od svjetala političke pozornice. Sarkozy ga je obezvrijedio nazvavši ga “činovnikom”, a prišili su mu i nadimak “gospodin Nitko”.

Sa surugom Penelope, rođenom Britankom, ima petero djece, a u slobodno vrijeme obožava voziti auto utrke na slavnoj stazi u Le Mansu, u svom rodnom kraju.

Jean-Luc Melenchon

Jean-Luc Melenchon divi se pokojnom vođi kubanske revolucije Fidelu Castru i bivšem venezuelanskom predsjedniku Hugu Chavezu, a njemačka kancelarka Angela Merkel daleko mu je od ljubimice.

Bude li izabran za predsjednika, 65-godišnji čelnik male stranke radikalne ljevice namjerava potrošiti 100 milijardi eura na stanogradnju i projekte obnovljive energije kako bi stimulirao ekonomski rast i zapošljavanje.

Nametnuo bi 90-postotni superporez na zaradu preko 400.000 eura godišnje, odbacio europska pravila o proračunskom manjku i raspisao referendum o izlasku Francuske iz EU-a ako Merkel i ostali državnici odbiju radikalno promijeniti smjer kojim se kreće, posebice ako ne odustanu od strogih mjera štednje.

Francuze je upozorio da će “iskašljavati krv” ako na izborima izaberu nekog drugog.

Kao i Marine Le Pen, Melenchon je zastupnik u Europskom parlamentu, ali nije pobornik aktualne europske politike. Siromaštvo i slabašan gospodarski rast, kaže, posljedica su ‘laissez-faire’ ekonomije i alergije prema rastu javne potrošnje, za što krivi njemačku kancelarku.

Melenchon tvrdi da će obilnijom javnom potrošnjom francuska ekonomija rasti brže, a do kraja mandata 2022. nezaposlenost će s deset pasti na šest posto.

Nakon tri desetljeća članstva napustio je Socijalističku stranku 2009. kako bi imao odriješene ruke u zagovaranju čvršćeg socijalizma. Želi nacionalizirati ključne sektore poput zračnih luka i autocesta, stvoriti golemu državnu banku i legalizirati kanabis.

Tvrdi da se Francuska mora okrenuti ‘zelenoj’ poljoprivredi i obnovljivoj energiji. Namjera mu je devalvirati euro kako bi potaknuo tržišnu kompetitivnost, napustiti MMF i povući se iz NATO-a.

Umjesto ugovora o slobodnoj trgovini, Melenchon zagovara alternativne varijante suradnje. Pun je hvale za latinoamerički dogovor kojim je Chavez na Kubu slao naftu, a Castro njemu oftamologe koji su Venezuelance liječili od katarakta.

Kao i Donald Trump, Melenchon je pun nepovjerenja u tradicionalne medije i biračima se obraća putem društvenih mreža. Koristi se hologramima kako bi istodobno govorio biračima na više mjesta i voli odijenuti tradicionalne proleterske jakne.

Rođen u marokanskom gradu Tangeru, svoj vatreni karakter pripisuje mediteranskiim korijenima.

Zadnjih tjedna je jako napredovao u anketama, stigao na korak do drugog kruga, ali tako je bilo i prije predsjedničkih izbora 2012., pa je na izborni dan dobio samo 11 posto glasova.

Komentiraj

FOTO:EPA/IAN LANGSDON
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.