Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena Zakona o računovodstvu, a najvažnija je novina ukidanje obveze primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana (JOKP), što će troškovno rasteretiti poduzetnike.

Osim što je za primjenu JOKP-a potrebno određeno vrijeme, zbog nužnosti prilagodbe informatičkih sustava poduzetnika, ona je zahtijevala i značajnija financijska sredstva te dodatno angažiranje ljudskih resursa.

Stoga se ovim Zakonom predlaže ukidanje obvezne primjene JOKP-a, čime se ujedno postiže i troškovno rasterećenje poduzetnika te u konačnici pridonosi stvaranju boljeg poslovnog okruženja, odnosno uvjeta za lakše i kvalitetnije poslovanje poduzetnika, kazao  je državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić.

Prigodom upućivanja ovog zakonskog prijedloga u javnu raspravu, odluku o ukidanju obveze primjene JOKP-a pozdravili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), ističući da su time prihvaćeni njihovi prijedlozi.

HUP je isticao da bi implementacija JOKP-a zahtijevala značajna materijalna sredstva poduzetnika, pogotovo srednjih i velikih poduzetnika, za koje bi trošak dosezao i višemilijunske iznose.

Također, upozoravali su da bi sama implementacija uzrokovala višemjesečne pripreme za uvođenje novih softverskih rješenja, uz dodatni angažman vlastitih radnika ili vanjskih suradnika.

Uz ukidanje JOKP-a, izmjenama Zakona o računovodstvu predlaže se i, primjerice, da se rok za predaju nekonsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu produlji sa četiri na šest mjeseci, odnosno rok bi se vratio na 30. lipnja.

Rok za predaju financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe i rok za predaju poreza za dobit za one poduzetnike čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini i dalje bi ostala 30. travnja.

Ujedno, Financijsku agenciju (Fina) bi se ovlastilo da sastavi popis poduzetnika koji ne ispunjavaju svoju obvezu i ne predaju propisanu dokumentaciju za javnu objavu te da protiv njih pokrene prekršajne postupke.

Predlaže se i izmjena definicija subjekata od javnog interesa na način da se izbrišu veliki poduzetnici koji nisu financijske institucije ili im vrijednosni papiri ne kotiraju na burzi, čime bi se broj subjekata od javnog interesa smanjio s oko 545 na približno 310.

Predloženim se zakonskim izmjenama preuzima i pravna stečevina EU, odnosno direktiva o nefinancijskim informacijama, prema kojoj bi obveznici izrade nefinancijskog izvješća bili veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 zaposlenih tijekom financijske godine.

Riječ je o izvješću koje obuhvaća područja okolišnih pitanja, socijalnih i kadrovskih pitanja, pitanja u svezi ljudskih prava te borbe protiv korupcije i podmićivanja.

Poduzetnici će imati obvezu izraditi nefinancijsko izvješće za financijsku godinu koja počinje 1. siječnja 2017. godine ili tijekom kalendarske godine 2017.

Novi zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, čiji je prijedlog također upućen saborskim zastupnicima na usvajanje, trebao bi, pak, omogućiti alternativno rješavanje svih potrošačkih sporova između trgovaca i potrošača na jednostavan, brz i jeftin način na cjelokupnom području Europske unije, bez obzira na to radi li se o prekograničnim ili domaćim sporovima, i to i on-line putem.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.