Cjelodnevni susret predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Srbije Aleksandra Vučića, tijekom kojega su boravili u Hrvatskoj i Srbiji, završen je u ponedjeljak u Subotici potpisivanjem Deklaracije o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije.

Dvoje državnika sastanak su počeli posjetom Dalju i susretom s tamošnjom srpskom manjinom, a nastavili ga u poslijepodnevnim satima odlaskom u mjesto Tavankut, gdje su razgovarali s vodstvom vojvođanskih Hrvata.

Dijalog predsjednice i premijera nastavljen je iza zatvorenih vrata u sjedištu Grada Subotice i potpisivanjem Deklaracije.

U šest točaka Deklaracije navodi se među ostalim kako će se pokrenuti ili ubrzati bilateralna zaštita manjina – srpske u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji, zatim „aktivno pristupiti pripremama državnih komisija o određivanju granične linije između Srbije i Hrvatske“, kao i da će se početi s primjenom Sporazuma o pitanjima sukcesije potpisanog 29. lipnja 2001. u Beču.

Također, potpisanim dokumentom planira se da potraga za nestalim osobama postane prioritetno humanitarno pitanje i da će se uložiti iskreni i maksimalni napori u traženju nestalih.

U petoj točki Deklaracije navodi se spremnost da se aktivno i koordinirano djeluje u borbi protiv terorizma i izbjegličke krize, dok se u posljednjoj, šestoj izražava spremnost na aktivno djelovanje u zajedničkim razvojnim i prekograničnim projektima EU-a.

„Deklaracije nije proizašla iz toga što je to netko od nas tražio, nego zašto što smo mi tako odlučili. Kroz dokument koji smo potpisali obvezali se i da osobno učinimo sve što je u našoj moći kako bismo konačno krenuli ka rješavanju otvorenih pitanja i budućnosti“, izjavila je poslije potpisivanja Deklaracije predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u subotičkoj Gradskoj kući.

Istaknula je kako vjeruje da su nagomilani problemi dvije manjine, kao i u odnosima među državama, jednim dijelom posljedica i nedostatka komunikacije.

Grabar-Kitarović je navela da su građani Hrvatske opterećeni problemima u gospodarstvu, socijalnom i mirovinskom sustavu, ali da razumije i specifične probleme pripadnika srpske manjine.

„Osobno se obvezujem da ću učiniti sve u promicanju kulture dijaloga, suživota i međusobnog uvažavanja, prije svega na lokalnoj razini kako bi rješavali vrlo konkretne probleme s kojima se ljudi svakodnevno suočavaju, a koji njima život znače“, rekla je među ostalim hrvatska predsjednica.

Premijer Srbije Vučić je u tom kontekstu dodao kako je predstavnicima hrvatske manjine, s kojima razgovori “nisu bili slatki”, ponudio konkretna rješenja za neka njihove probleme.

„Budućem gradonačelniku Subotice sam naložio da odmah asfaltira dvije glavne ulice u Tavankutu, a dogovorio sam i s predsjednikom vojvođanske vlade koji će u pokrajinskom proračunu morati planirati više novca za list „Hrvatska riječ“, naveo je Vučić.

Naveo je da će se pomaci u unapređenju položaju dviju manjina vidjeti vrlo brzo.

„Ne moraju biti to spektakularni rezultati. Ne kažem da će Hrvati početi da obožavaju Srbe, niti da će Srbi mnogo voljeti Hrvate, i ne kažem da oko 5. kolovoza neće biti bezbroj problema u različitim izjavama i emocijama, ali sve što konkretno i zajednički napravimo – jedna ulica, jedan udžbenik, jedna slika … to je veliki pomak, i dobar rezultat ovoga susreta“, izjavio je među ostalima Vučić.

Dodao je da nisu pričali o tome kako će to izgledati pred njihovim glasačima, već da su se bavili bitnim stvarima.

„Ti odnosi su kralježnica za dobre odnose u cijeloj regiji, ali i značajni za odnos prema EU-u. Napravili smo to potpuno sami, bez bilo čijeg naloga i pritiska”, naveo je Vučić i dodao da to govori da su i Srbi i Hrvati napredovali.

Govoreći o nedavnim problemima vezanim za srbijansko otvaranje Poglavlje 23 u pregovorima s EU-om, predsjednica Hrvatske je rekla Hrvatska nema namjeru blokirati Srbiju na putu ka Europskoj uniji, već da želi da je vidi u EU-u, te da vjeruje da se takva situacija neće ponoviti.

Dodala je da će Hrvatska inzistirati na ispunjavanju svih kriterija, ali da se nada da će u budućnosti dvije zemlje imati snage porazgovarati bilateralno o svim pitanjima koja bi se mogla pojaviti u okviru pregovora, da se dogovore oko prijelaznih mjerila i raščiste dvojbe, prije nego što postanu europski problem.

Predstavnici hrvatske manjine istaknuli su ovom prigodom da su zadovoljni što su uključeni u razvijanje ukupnih hrvatsko-srpskih odnosa, kao i da se nadaju da je ovo početak institucionalnog oblika komunikacije i suradnje Hrvata u Vojvodini s vlastima u Srbiji u rješavanja nagomilanih problema s kojima se suočavaju.

Prije potpisivanja Deklaracije i obraćanja javnosti predsjednica Hrvatske i srbijanski premijer bili su gosti hrvatske udruge „Matija Gubec“ u mjestu Tavankutu.

Njihovi članovi priredili su im prigodan kulturni program a zatim su visoki dužnosnici Srbije i Hrvatske oko sat vremena razgovarali s vodstvom Hrvata u Srbiji.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.