Slovensko vijeće za nacionalnu sigurnost i parlamentarni odbor za pitanja obrane raspravljali su u utorak o pitanju hibridnog ratovanja i kibernetičke sigurnosti, vezano uz hakerski napad širom svijeta krajem prošlog tjedna koji se osjetio i u Sloveniji u tvornici automobila Revoz.

Kako je priopćeno nakon sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost kojemu su nazočili premijer Miro Cerar, predsjednik Borut Pahor, te više ministara i visokih državnih dužnosnika, u Sloveniji nisu zabilježeni drugi veći štetni učinci napada, a informatički sustav u javnom sektoru i državnim tijelima i dalje je potrebno dograđivati svim sustavima zaštite.

Kibernetički napad osjetio se u Sloveniji u tvornici automobila Revoz, umreženoj u informatički sustav francuskog vlasnika Renaulta koja je zbog napada izgubila dvije radne smjene i  pretrpjela znatnu štetu.

Kritični su prema spremnosti Slovenije da se u budućnosti odupre eventualnim rizicima hibridnog ratovanja ili hakerskih napada bili predstavnici oporbe koji su zahtijevali sustavne mjere i donošenje posebnog zakona o kibernetičkoj sigurnosti, što vlada za sada ne prihvaća.

“Slovenija je na području kibernetičke sigurnosti gola i bosa. Dok druge države razvijaju nove odjele jer cyber prostor smatraju prostorom novog vojnog djelovanja, naša policija i obavještajne službe nemaju ozbiljne kapacitete za djelovanje”, izjavio je nakon sjednice parlamentarnog odbora za obranu njegov član Matej  Tonin iz demokršćanske stranke Nova Slovenija (NSI).

Predsjednik odbora Žan Mahnič izjavio je međutim da je Slovenija zadnji napad nepoznatih hakera širom svijeta dočekala spremna i imala pripremljene preventivne mehanizme, čime je po njegovim riječima spriječen pokušaj upada u informatički sustav ljubljanskog Sveučilišnog kliničkog centra (UKC), najveće zdravstvene ustanove u zemlji, ali i nekih drugih javnih ustanova.

Komentiraj

FOTO:Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.