Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je u utorak u vezi s izvršenjem gradskog proračuna za 2015. da su zbog zakonskih promjena prihodi lani bili 683 milijuna kuna, ili 92 posto godišnjega plana, a manjak proračuna 12,4 milijuna kuna.

Obersnel je na kolegiju gradonačelnika rekao da se rashode nastojalo uskladiti s prihodima, bez većih rezova na štetu standarda građana. U proračunu je ostvaren manjak od 12,4 milijuna kuna, što je 50 posto manje nego u 2014. godini.

Najvažniji dio prihoda proračuna čine prihodi od poslovanja, to jest prihodi od poreza od 352 milijuna kuna. Od toga se gotovo 317 milijuna kuna odnosi na prihode od poreza i prireza na dohodak, koji su 23 milijuna kuna manji nego 2014.

Obersnel je rekao da je promjena zakona bitno utjecala na proračune svih jedinica lokalne samouprave i smanjenje njihovih prihoda. Da grad Rijeka lani nije povećao stopu prireza s 12 na 15 posto, taj manjak prihoda od poreza bio bi i veći i popeo bi se na 33,2 milijuna kuna, istaknuo je Obersnel, dodajući da bi se to negativno odrazilo i na rashodovnu stranu proračuna. Rekao je da je porez na promet nekretnina ipak bio nešto veći nego prijašnjih godina zbog izmjena zakona te buđenja tržišta nekretnina.

Riječka gradska uprava smanjila je rashode za zaposlene u gradskoj upravi i kod svih proračunskih korisnika pa su oni bili manji oko dva posto. “Iako smo smanjili masu plaća za pet posto, to se nije osjetilo zbog potrebe povećanja broja zaposlenih jer je u međuvremenu u novootvorenom Dječjem vrtiću Pehlinu zaposleno 20-ak novih radnika, a u skladu s inspekcijskim rješenjem u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Rijeka, zaposlena su još četiri vatrogasca”, rekao je Obersnel.

Rekao je da su za 1,5 posto smanjeni materijalni i financijski rashodi te subvencije komunalnim društvima i  Ekoplusu za 6,5 milijuna kuna, tj. za 22 posto.

U proračunu se nije diralo 32,5 milijuna kuna za naknade građanima i kućanstvima iz socijalnog programa grada Rijeke, za studentske stipendije i za isplatu donacija za novorođenčad, rekao je Obersnel.

Ocijenio je da bi daljnje usklađivanje rashoda s prihodima značilo i daljnje smanjivanje standarda u društvenim djelatnostima i zadiranje u socijalni program, cijenu vrtića ili stipendije, te kako smatra da je bolje ostvariti takav rezultat, nego dalje zadirati u standard građana.

“Da nije bilo izmjena Zakona o porezu na osobni dohodak, uz ovakve rashode ostvarili bismo višak prihoda od 15-ak milijuna kuna”, zaključio je Obersnel.

Komentiraj

FOTO:Goran Kovacic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.