Četvrtak je, a Dajanu Šošić, 31-godišnju HRT-ovu novinarku, zanima samo jedno. “Imate li kakve informacije koliku će nam kaznu odrezati?” pita misleći na kaznu koju je tog dana UEFA trebala izreći HNS-u i hrvatskoj reprezentaciji. O Dajani Šošić već se duže vrijeme govori kao novinarki opće prakse koja jedan dan izvještava sa skupa branitelja, drugi o novim zakonima Ministarstva zdravlja, treći sa sjednice Predsjedništva SDP-a – i sve to radi prilično kvalitetno. Međutim, otkud to da je zanima i nogomet? Već je radila sportske teme, ali dok se odmara u Brelima, nogomet joj ne bi trebao biti primaran. Dajanu Šošić, dakle, zanima i sport. Na sreću njezinih muških prijatelja i na čuđenje ženskih. Preciznije rečeno, Dajanu Šošić zanima sve. “Svestrana sam osoba. Završila sam novinarstvo, zatim sam magistrirala na ekonomiji, a sada sam upisala doktorat na komunikologiji. I privatno imam dosta hobija. Onog čega se uhvatim, time se bavim detaljno, tako da mi nije problem ući u neku temu od početka. To je i logično jer kada radiš u redakciji unutarnje politike, onda postoji širi spektar tema pa pratiš i pravosuđe, i Vladu, i Sabor, i sport, i elementarne nepogode. Ako si dežuran, moraš uskočiti i pokriti taj događaj”, kaže nam Dajana Šošić čija je karijera na HRT-u započela prije devet godina, kada je došla na praksu. “Počela sam u našoj popularnoj emisiji mozaičnog programa ‘Dobro jutro, Hrvatska’. Kao i svi početnici, obrađivala sam razne teme, od tržnice pa nadalje. S vremenom, nakon godinu dana, prešla sam na Informativni program i tu sam radila stvarno sve – od dežurnog novinara-istraživača pa nadalje. Kad je pokrenut Treći Dnevnik, trebali su više mladih ljudi pa sam počela raditi ozbiljnije teme. Počela sam s manje zahtjevnima, da bi poslije došle i one zahtjevnije teme.”

KADA GA DAJANA ŠOŠIĆ OPISUJE, njezin posao izgleda lagano, poput nečega što bi mogao raditi svatko tko se pojavi na Prisavlju. Svoju ambiciju iskazala je i odabirom diplomskog rada čiji je naslov bio “Istraživačko novinarstvo”. Već tada pokazala je kakvim se novinarstvom želi baviti. “Ima nešto u tome. Završila sam novinarstvo na Hrvatskim studijima, a diplomska tema bila mi je ‘Istraživačko novinarstvo’, što mi je još tada, kao studentici, bilo zanimljivo. Smatram da je to oblik novinarstva koji zahtijeva najviše spremnosti na rizik, ali traži i vještine, kao i dugotrajno proučavanje teme te izvlačenje nekih stvari na površinu. Mogu reći da mi je to krajnji cilj. Međutim, u svom dosadašnjem radu, s obzirom na to da se bavim dnevnim događajima, nisam imala previše prilike da se bavim tim oblikom novinarstva. Iako smatram da su istraživanje i temeljitost u pripremi i u dnevnom i u tjednom ritmu, bez obzira na to o kojem se području radi, odlike dobrog novinarstva i pomažu da krajnji rezultat bude što bolji.”

Svjesna je toga da se u Hrvatskoj istraživačko novinarstvo više veže uz tiskane medije, a ne uz televiziju. Upitana zašto je unatoč tome došla raditi na televiziju, odgovara: “Jako volim i pisati i čitati, to mi je hobi. Kad sam upisavala fakultet, vidjela sam se u pisanom novinarstvu. No kada sam došla na praksu na HTV i počela raditi, to je donijelo neke svoje čari pa mi je sada teško zamisliti da radim negdje drugdje.” U prvoj fazi dosadašnjeg posla jednim dijelom radila je i kao voditeljica, neko vrijeme bila je voditeljica i urednica “Zagrebačke panorame” te povremeno urednica “Vijesti” na Četvrtom programu. A to je nešto što i te kako može djelovati na ego mlade osobe. Ona se na taj komentar šali i kaže: “Ima to, naravno, svojih prednosti. Sigurno je da te više ljudi prepoznaje na ulici, a u mesnici dobiješ bolje meso.” Uozbiljivši se, nastavlja: “Posao voditeljice je zahtjevan, to nije samo čitanje. Ne znam kako je na drugim televizijama, ali voditelji na HRT-u ujedno su i kreatori emisija; ili ih uređuju u potpunosti ili sudjeluju u uređivanju, tako da iza njih stoji trud. Meni je to zanimljivo, ali mi je još zanimljivije izaći na teren, raditi s ljudima i javljati se uživo. Volim biti u kontaktu s ljudima, a kao voditeljica sam ipak izolirana.”

LJUDI S KOJIMA JE ČESTO U KONTAKTU i zbog kojih je postala prepoznatljivo HRT-ovo lice su Đuro Glogoški, Josip Klemm i hrvatski branitelji, s čijih skupova je često izvještavala. Trebalo je hrabrosti da se tako osjetljiva novinarska tema povjeri novinarki koja je tek proslavila 31. rođendan. Kaže da je to bila odluka Hrvoja Zovka, urednika unutarnje politike na HRT-u. “Od samog početka pratila sam te prosvjede, tako da sam bila prisutna na svakom njihovu događaju i svakoj tiskovnoj konferenciji. Pratila sam prosvjede od kada se zapalio branitelj i umrla Nevenka Topalušić. S vremenom sam upoznala temu i stekla kontakte.”

Prateći tu temu shvatila je i osjetljivost posla, odnosno, što se događa kada kažeš nešto što je jednima po volji, a drugima nije. Nakon što je izvještavala s jednog skupa branitelja, Ivan Miklenić u Glasu Koncila napisao je: “Prilog Dajane Šošić u kojem je prezentirano otvoreno pismo civilnoga invalida Tihomira Cvetkovića, s porukom hrvatskim braniteljima koji prosvjeduju, očitovao je puno više negoli su urednici željeli te je razotkrio ne samo suptilnu mržnju prema hrvatskim braniteljima, nego i prema državi Hrvatskoj.” Dajana Šošić o tome kaže: “Nikome nije ugodno biti na meti nečijih kritika, ali doista smatram da svoj posao uvijek obavim maksimalno profesionalno i objektivno i iza toga stojim.

I u ovom slučaju iznijela sam sve dostupne činjenice i informacije, temu sam obradila sa svih strana, ali svatko ima pravo na svoje mišljenje.” Kaže kako zna da će je na HRT-u zaštititi: “Na HRT-u istraže pozadinu i ako su sigurni da je u profesionalnom smislu sve u redu, onda stoje iza mene.” Dajana Šošić tvrdi da ne gleda dansku seriju “Borgen” koja se trenutno reprizno prikazuje na Trećem programu i gdje se, između ostalog, opisuje odnos politike i novinarstva. I u toj seriji, kao i u hrvatskom novinarstvu, pokazuje se kako novinari postaju glasnogovornici političkih stranaka ili državnih tijela, ali nju takva promjena posla ne zanima. “Mislim da se nakon toga ne bih mogla vratiti u novinarstvo, a zasigurno si ne želim zatvoriti njegova vrata”, zaključuje.

SVJESNA JE DA NEĆE NEPRESTANO MOĆI OBRAĐIVATI PET RAZLIČITIH TEMA pet dana zaredom i da će se morati profilirati te posvetiti jednom sektoru. Sigurno bi kvalitetnije radila kada bi se koncentrirala samo na jedan segment. “Naravno, jer bih tada imala više kontakata, zašla bih dublje u temu i znala bih što se događa u pozadini. Znala bih više nego netko tko tog dana dođe i mora poloviti sve konce. No i ovaj posao, u kojem radiš svakog dana nešto drugo, zahtijeva maksimalan angažman i trud. To je izazov jer je teže raditi u takvim okolnostima. Opet, treba imati ljude koji su sposobni i spremni svakoga dana pokriti drugu priču jer je takva redakcija. Ili se sruši avion, ili se desi elementarna nepogoda, ili izbiju neredi i protesti. Sigurno mi još neko vrijeme neće štetiti da tako radim, ali jasno je da se svatko na kraju želi profilirati. Koje bi bilo moje područje? To još ne mogu reći, iako me zanimaju i braniteljski sektor i pravosuđe i mnogo toga drugoga.”

Zašto je onda ipak magistrirala na ekonomiji? “Zato što sam tada tek počinjala raditi u novinarstvu. Radi se o marketingu i moj poslijediplomski rad bio je ‘Utjecaj oglašavanja na prehrambene navike djece u dobi od devet do 13 godina’. Činilo mi se zanimljvo da imam rezervnu varijantu, u slučaju da mi se novinarstvo ne dopadne. Upisala sam poslijediplomski za svaki slučaj, ali se nikada nisam bavila marketingom niti mislim da hoću.”

Novinarka HRT-a kaže da je radoholičarka. “Volim puno raditi. Da radim posao koji mi je nezanimljiv, bila bih krajnje neproduktivna. S obzirom na to da me ovaj posao motivira, svakim danom nešto novo se događa i upoznajem nove ljude, što me definitivno motivira. Sviđa mi se ovo što radim. Željela bih raditi što više, šire priče koje zahtijevaju više istraživanja. I želim doktorirati, naravno. Moje radno vrijeme je od 10 do 19 sati, do početka Dnevnika, tako da sam u večernjim satima slobodna. Tada se družim, gledamo utakmice, plivam ili trčim, odem u kino ili čitam knjigu.”

Njezina ljubav prema sportu ima svoju povijest: “Kako sam u počecima bila vanjski suradnik na HRT-u, u jednom trenutku dobila sam posao na Areni Sport. Kako me sport zanimao, htjela sam se okušati, da vidim kako će to ići. Pratila sam košarkašku ABA ligu, izvještavala s utakmica, radila emisije prije i poslije utakmice te se javljala uživo. To je bilo zanimljivo iskustvo i drugačiji oblik novinarstva.” Naravno, nogomet joj je najvažniji sport. “Potječem iz Dalmacije, odrasla sam uz Hajduk, ali ne pratim previše domaću ligu, nego Ligu prvaka i nogometnu reprezentaciju”, objašnjava.

Zato je na HRT-u koriste i kada treba napraviti sportsku temu koja nije obično izvještavanje s neke utakmice. “Kod nas sportska redakcija prati sportske rezultate, a informativna redakcija prati sport u širem društvenom kontekstu, što je u posljednje vrijeme nužno.

Ne vidim sebe u Sportskom programu ili kao sportsku komentatoricu. Muškarci iz sportske redakcije su super, pomažu mi oko kontakata, već su se navikli da ja to pokrivam. Recimo, moj kolega Eugen Husak doista voli sport, pa mi je on najčešće na raspolaganju ako mi nešto zatreba.”

Tog poslijepodneva, u četvrtak, kada smo razgovarali, objavljena je kazna HNS-u i reprezentaciji, takva da će se reprezentacija najvjerojatnije kvalificirati na EP u Francuskoj sljedeće godine. Dajana Šošić voljela bi biti među novinarima koji će za HRT slati reportaže iz Francuske.

Fotografije lijepe i svestrane kolegice možete pogledati u fotogaleriji…

Komentiraj