) – Izložba “Remek-djela iz zbirke Farnesina – pogled na talijansku umjetnost od pedesetih godina do danas”, koja predstavlja istoimenu bogatu zbirku talijanske moderne i suvremene umjetnosti, otvorena je u utorak u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU).

 Sa sedamdesetak radova, kustosi izložbe Martina Corgnati i Giovanni Iovane,  rekonstruirali su najvažnije pojave i pokrete u povijesti poslijeratne talijanske umjetnosti,  upotpunivši je djelima posuđenima iz privatnih i javnih kolekcija, uključivši MSU.

Predstavljeni su radovi  65-ero umjetnika u pet sekcija i u širokom rasponu medija, od klasičnog slikarstva i skulpture, do objekata, ready madea, fotografije, instalacija i video radova.

Ministar kulture Berislav Šipuš ocijenio je kako je ta “zanimljiva i uzbudljiva izložba” kruna značajnijh bilateralnih projekata koje je Hrvatska imala s Italijom i da se njome nastavlja kulturni dijalog dviju zemalja.
Po njegovim riječima, sada slijedi otvaranje novih stranica suradnje s Italijom na području kulture, obrazovanja i umjetnosti, a u idućih nekoliko godina planiraju se uzvratni kulturni festivali u dvjema zemljama.
“Vjerujemo u regenerativnu moć kulture i umjetnosti i da će nas one u ovim čudnim vremenima naučiti kako proći neke dileme i sumnje i kako ih zajednički rješavati”, istaknuo je Šipuš, otvorivši izložbu.

Izaslanik hrvatske predsjednice Andro Krstulović Opara smatra kako izložba zorno pokazuje sliku talijanskog društva od poslijeratnoga razdoblja do danas, ali i koliko joj je bliska umjetnosti koja se tiih godina događala u Hrvatskoj, unatoč razlikama, barijerama, preprekama i drugačijim sistemima.
“To je još jedna potvrda snažnih spona hrvatske i talijanske umjetnosti u posljednjih šezdesetak godina, a veseli me da su kustosi izabrali vrijedna djela tog razdoblja koja se čuvaju u MSU,  što svjedoči da smo ponosni na zajedničku baštinu.

Adriano Chiodi Cianfarani, veleposlanik Republike Italije u Hrvatskoj istaknuo je kako, s obzirom na to da je izložba putujuća, ona promovira suvremenu talijansku umjetnost, u čemu im je osobito bitna Hrvatska. “Zbirka obuhvaća radove već priznatih umjetnika, ali omogućuje i promociju mladim perspektivnim umjetnicima”, rekao je.

Ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić podsjetila je na dugu i uspješnu suradnju tog muzeja s talijanskim umjetnicima i institucijama, naročito plodnu šezdesetih i sedamdesetih godina, u vrijeme Novih tendencija kada je Muzej prikupio mnoge radove uključene na izložbu.
Suradnju smo nastavili i preseljenjem u novu zgradu, gdje smo zadnjih godina predstavili više projekata suvremenih talijanskih umjetnika, a njezina je kulminacija upravo izložba remek-djela iz Farnesine, ustvrdila je.

Za kustosa izložbe Giovannija Iovanea jedan od najvažnijih elemenata izložbe je suradnja s MSU-om, a njezin je cilj dočarati prostor u kojemu je djelovala talijanska umjetnost, u povijesnom i lokalnom kontekstu. “Ovakve izložbe znaju biti samo panorama onoga što se događalo u umjetnosti, no upravo je dijalog zbirke s MSU obogatio njezin karakter, osobito u dijelu koji se odnosi na časopis Gorgona”, ocijenio je Iovane.
Od najvažnijih imena poratnog razdbolja do mladih umjetnika

Ključna imena poratnog razdoblja na izložbi su predstavljena na samom početku izložbe vrijednim djelima Alberta Burrija i Emilija Vedove te Giuseppea Capogrossija, Carle Accardi i Piera Dorazija.
U dijelu koji obrađuje razdoblje od spacijalizma preko neo-dadaizma do konceptualne umjetnosti obuhvaćene su snažne umjetničke osobnosti Lucija Fontane,  Piera Manzonija, autora kontroverzne limenke “Merda d’artista” i drugih.
Povijest talijanske umjetnosti obrađena je i kroz dionice kinetička i programirana umjetnost, siromašna umjetnost (arte povera) i oko nje, minimalizmi – apstrakcije, od osamdesetih godina do jezika današnjice, dok je fotografija, koja je do osamdesetih u Italiji bila zapostavljena, dobila je posebno poglavlje.
Za kraj izložbe ostavljeni su umjetnici mlađe generacije,  poput Paola Parisija, Agnese Purgatorio i Donatelle Spaziani, među kojima je i dvojac Masbedo, čiji će se rad od 23. listopada do 3. studenog prikazati na Medijskoj fasadi MSU-a.
Zbirka je nastala šezdesetih i čuva se u rimskoj palači Farnesina, gdje je sjedište Ministarstva vanjskih poslova. Sadrži više od 200 djela, otvorena je i upotpunjuje se novim djelima, a institucionalizirana je prije petnaest godina, na načelu trajnih posudbi.
Izložba je organizirana u suradnji Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje Republike Italije, talijanskog Veleposlanstva u Hrvatskoj, Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu i MSU-a.
Održava se pod visokim pokroviteljstvom Sergia Mattarelle, talijanskog predsjednika i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.
Ona je dio projekta kojim se talijanska umjetnost predstavlja na prostorima istočne Europe. Zagreb, gdje će izložba biti otvorena do 13. studenog,  je prva postaja, a potom odlazi u Sarajevo i Beograd.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.