U Šibeniku je u listopadu 13,7 tisuća turista ili 19 posto više nego u istom mjesecu prošle godine ostvarilo 41,4 tisuće noćenja ili 14 posto više, što po ocjeni direktora šibenske Turističke zajednice Dina Karađolea potvrđuje da je taj grad turistima postao itekako zanimljiv i izvan ljetnog dijela godine.

“Porast turističkih dolazaka i noćenja u Šibeniku u listopadu pokazuje da smo uspjeli produljiti sezonu i na jesenske mjesece, što nam je, kao i jačanje predsezone konačni cilj, a svemu pridonosi kvalitetan plasman Šibenika kao atraktivne turističke destinacije u okviru nacionalne i europske ponude”, ističe Karađole.

Prema podacima šibenske turističke zajednice, od ukupnih listopadskih noćenja glavnina ili 31,7 tisuća ostvarena je u hotelima i hostelima, što je povećanje od 9 posto u odnosu na lanjski listopad, a najveće iznenađenje s najvišim porastom noćenja među svim vrstama smještaja od čak 33 posto bilježe kampovi s gotovo sedam tisuća noćenja od čega je najviše bilo u autokampu Solaris koji je imao isti postotak povećanja.

I u privatnom tj. obiteljskom smještaju u Šibeniku je ostvaren veliki rast od 24 posto, s blizu tri tisuće noćenja, a najčešći gosti (ukupno) u listopadu su bili Nijemci, Švicarci i Francuzi.

Važne poraste dolazaka i noćenja od 13 odnosno 8 posto Šibenik je zabilježio i u prvih deset mjeseci ove godine s ukupno 242,3 tisuće dolazaka i nešto malo više od 1,1 milijun noćenja, od čega se gotovo 500 tisuća ili 4 posto više odnosi na hotele i hostele. Pritom je najveće povećanje od čak 56 posto imao Hotel Hotel Vrata Krke s 11 tisuća noćenja.

U kampovima je bilo u deset mjeseci 405 tisuća noćenja ili 5  posto više, a u privatnom smještaju 238,6 tisuća noćenja ili 22 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Komentiraj

FOTO:Hrvoje Jelavic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.