Minimalna plaća za ovu godinu iznosi 3.120 kuna bruto, što je 90,45 kuna više nego u 2015. godini, a Hrvatska od ove godine počinje oporezivati kapitalne dobitke porezom na dohodak po stopi od 12 posto – neke su od zakonskih novina koje na snagu stupaju s početkom 2016. godine.

Naime, uobičajeno, s početkom godine na snagu stupa niz potpuno novih ili izmjene nekih zakona, pa tako s početkom 2016. na snagu stupaju neke odredbe izmjena Zakona o porezu na dohodak ili Zakona o gradnji, kao i potpuno novi zakoni o računovodstvu, o osiguranju, o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, itd.

S početkom godine na snagu stupa i Vladina Uredba o minimalnoj plaći, prema kojoj minimalna bruto plaća u 2016. iznosi 3.120 kuna, što je za gotovo tri posto više nego u prošloj godini. Tim se povećanjem povećava i udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do rujna prošle godine, na 38,8 posto.

Na snagu s početkom 2016. stupaju i neke odredbe izmjena Zakona o porezu na dohodak. Te su izmjene donesene u studenom 2014. godine i većina odredbi stupila je na snagu početkom 2015. godine, ali neke, kao što je primjerice, oporezivanje kapitalne dobiti stupaju na snagu s 1. siječnja 2016.

Tako će građani koji primjerice početkom ove godine kupe neke dionice pa ih tijekom godine prodaju i na tome zarade, do kraja siječnja 2017. morati platiti porez na kapitalnu dobit po stopi od 12 posto, plus prirez.

  • Zakon definira da će se oporezovati realizirani kapitalni dobici ostvareni stjecanjem i otuđenjem financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda stečenih od 1. siječnja 2016. i otuđenih unutar tri godine. To znači da građani porez neće platiti ako dionice koje kupe drže najmanje tri godine ili ako su ih kupili do kraja prošle ili prijašnjih godina.

Porez na kapitalnu dobit primjenjivat će se na instrumente kojima se najčešće trguje na Zagrebačkoj burzi, odnosno na dionice i obveznice, kao prenosive vrijednosne papire, te certifikate, kao strukturirane proizvode. Uz to, porez će se plaćati i na dobit ostvarenu primicima od otuđenja udjela u kapitalu trgovačkih društava, udjela u investicijskim subjektima, instrumentima tržišta novca kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, izvedenicama i sl.

Nakon upozorenja ulagača i brokera da Zakon predviđa kompliciranu proceduru i nepotrebno administriranje, uz kratke rokove plaćanja, Vlada je odustala od odredbi da se porez mora platiti u roku osam dana od ostvarenja primitka i to na svaki pojedinačno ostvareni primitak koji je izvor kapitalnog dohotka.

Naime, Vlada je sredinom prosinca uredbom izmijenila Zakon o porezu na dohodak i propisala da će se porez na kapitalnu dobit plaćati na godišnjoj osnovi, a porezna će osnovica biti razlika između kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka.

Prema Uredbi, porezni obveznici, imatelji financijske imovine bit će obvezni predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka obračunati, obustaviti i uplatiti do 31. siječnja tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, a umanjeno za ostvarene kapitalne gubitke.

Posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza

Temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak, od ove se godine počinje primjenjivati i posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza, a očekuje se da to većini građana, poreznih obveznika olakša obvezu podnošenja godišnje prijave.

Do sada su građani, koji su računali na povrat preplaćenog poreza, do kraja veljače morali Poreznoj upravi predati ili poslati godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu, no od sada će za većinu njih to raditi Porezna uprava.

Riječ je ponajprije o građanima koji primaju dohodak od nesamostalnog rada, dok obveza da i dalje sami podnose godišnju prijavu poreza na dohodak ostaje za osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, kao što su obrtnici, slobodna zanimanja i ostali kojima se dohodak utvrđuje temeljen poslovnih knjiga. Godišnju će prijavu morati podnijeti i obveznici za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o ostvarenom dohotku. Posebni se postupak neće se primijeniti niti u slučaju kada porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, a prema obračunu godišnjeg poreza proizlazi razlika za uplatu.

Za većinu “običnih građana”, pak, Porezna će uprava utvrditi godišnji dohodak i razliku za uplatu ili povrat i o tome će im dostaviti privremeno porezno rješenje najkasnije do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu.

Ako građanin utvrdi da podaci nisu točni ili nisu potpuni, moći će u roku mjesec dana, najkasnije do 31. srpnja, podnijeti prigovor, a o njemu će odlučivati prvostupanjsko porezno tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana primljenog prigovora.

Ako, pak, građanin ne podnese prigovor, tada je obvezan razliku poreza utvrđenog privremenim poreznim rješenjem platiti najkasnije do 31. srpnja.

Zakon o računovodstvu definira i mikro poduzetnike

S početkom 2016. na snagu stupa i novi Zakon o računovodstvu, iako će neke njegove važne odredbe, kao što su novi kontni plan i licenciranje računovođa stupiti na snagu s odgodom od godinu odnosno dvije godine.

Novina je zakonskih odredbi i definiranje mikro poduzetnika. Zakon, naime, razvrstava poduzetnike na temelju iznosa ukupne aktive, prihoda i prosječnog broja radnika te propisuje da su mikro poduzetnici oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od tri propisana uvjeta – ukupna aktiva do 2,6 milijuna kuna, prihod do 5,2 milijuna kuna i prosječno do 10 radnika tijekom poslovne godine.

I za male i srednje poduzetnike vrijedi da ne prelaze dva od tri uvjeta, mali – ukupna aktiva do 30 milijuna kuna, prihod do 60 milijuna kuna, prosječan broj radnika 50, a srednji – ukupna aktiva do 150 milijuna kuna, prihod do 300 milijuna kuna i prosječno 250 radnika.

Oni koji prelaze najmanje dva od tri uvjeta propisana za srednje poduzetnike spadaju u velike poduzetnike.

  • Novi zakon o računovodstvu uz ostalo definira knjigovodstvene isprave i poslovne knjige te njihov sastavljanje i čuvanje, propisuje godišnje financijske izvještaje i njihovu reviziju, kao i jedinstveni okvirni kontni plan.

Vlada je, uvažavajući primjedbe poduzetnika da novi kontni plan iziskuje više vremena za prilagodbu informatičkih sustava, u prvoj polovici prosinca uredbom sa zakonskom snagom odgodila primjenu jedinstvenog okvirnog kontnog plana za godinu dana, do 1. siječnja 2017. godine.

Godinu dana kasnije, 1. siječnja 2018. na snagu stupa odredba o licenciranim računovođama, a za što će biti potrebno donijeti i poseban zakon.

S početkom 2016. godine na snagu stupaju i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kao i novi Zakon o osiguranju, a počinje primjena i odredbi Zakona o gradnji koji se odnose na obvezu pribavljanja energetskog certifikata u dijelu koji se odnosi na iznajmljivanje, davanje u zakup ili leasing zgrade ili njezinog posebnog dijela, dakle i za stanove i apartmane.

Odredba o obvezi pribavljanja energetskog certifikata odnosi i na turističku djelatnost pa su vlasnici apartmana dužni od 1. siječnja 2016. prije iznajmljivanja pribaviti energetski certifikat, ako se radi o zgradi koja se iznajmljuje i ima ukupnu korisnu površinu veću od 50 četvornih metara te ako se radi o posebnom dijelu zgrade koji se iznajmljuje, apartmanu i koji se nalazi u zgradi koja ima ukupnu korisnu površinu veću od 50 četvornih metara. Odredba o certificiranju obuhvaća i sve stanove odnosno apartmane koji su u stalnom najmu.

Zakonom su propisane i kazne za prekršitelje i one se kreću od 5000 do 30.000 kuna.

Komentiraj

FOTO:Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.