Ne postignu li ministri unutarnjih poslova na svom sastanku u ponedjeljak suglasnost oko raspodjele migranata moguć je izvanredni summit čelnika 28 zemalja članica EU-a još ovoga mjeseca, najavio je u petak predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

“U ponedjeljak se na hitnom sastanku okupljaju ministri unutarnjih poslova. S toga sastanka trebat će nam konkretan i pozitivan znak solidarnosti i jedinstva. Iz kontakata koje sam sa zemljama članicama imao posljednjih dana osjećam da smo bliže rješenju na temelju konsenzusa i istinske solidarnosti. Bez takve odluke, morat ću sazvati hitni sastanak Europskog vijeća već u rujnu”, rekao je Tusk u Nikoziji, gdje se nalazi u posjetu Cipru.

Europska komisija je u srijedu predložila da obvezujuće kvote za raspodjelu 120.000 azilanata, uglavnom s Bliskog istoka i Afganistana, koje se trenutačno nalaze u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj. Uz to treba raspodjeliti još 40.000 izbjeglica što je Komisija predložila još u svibnju.

Riječ je o prijedlogu kojim se želi olakšati teret migrantske krize trima zemljama. Nakon toga, Komisija želi uspostavu trajnog mehanizma koji bi omogućavao da se migranti i izbjeglice koje u Europu dolaze bježeći pred ratom i siromaštvom pravedno i po određenim kriterijima distribuiraju po zemljama članicama.

Te prijedloge podržavaju Njemačka i Francuska ali im se snažno opiru neke članice srednje i istočne Europe, u prvom redu četiri zemlje Višegradske skupine (Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska).

Bugarska i Rumunjska ne dijele stajalište Višegradskih zemalja, ali svoj pristanak na neki način uvjetuju time da im se odobri ulazak u schengenski prostor. Europska komisija već nekoliko godina ocjenjuje da te dvije zemlje ispunjavaju sve tehničke uvjete za ulazak u Schengen, ali zapelo je na političkoj razini jer neke zemlje članice ne žele glasovati za to tvrdeći da Sofija i Bukurešt moraju ojačati vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Zapadne članice EU-a prigovaraju svojim partnerima iz srednje i istočne Europe da ne pokazuju solidarnost, iako su profitirali od solidarnosti kroz europske strukturne i kohezijske fondove.

Komentiraj

FOTO:EPA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.