Kako bi Uprava Hrvatskih šuma ostvarila odlične poslovne rezultate za koje su si članovi, na temelju ugovora s bivšim ministrom poljoprivrede Jakovinom, planirali isplatiti milijunske bonuse, radnicima su uskraćene stimulacije, a njih 1200 je otpušteno

Da bi ostvarili veliku dobit na temelju koje su, prema menadžerskim ugovorima, ostvarili pravo na milijunske bonuse, članovi Uprave Hrvatskih šuma to su isto pravo, de facto, zabranili radnicima Hrvatskih šuma. Konkretno, onemogućili su da radnici dobiju stimulacije u iznosu od približno 750 do maksimalno 2 tisuće kuna po radniku te božićnice u iznosu nekoliko stotina kuna. Također su im umanjili materijalna prava uz istodobno povećanje obveze radne norme, a ujedno su njih više od 1200 otpustili ili ih otpremili u mirovinu. Nacional je došao u posjed internih dokumenata i ugovora na temelju kojih je jasno da su svi radnici Hrvatskih šuma prema kolektivnom ugovoru imali pravo na isplatu godišnjih stimulacija koje nisu smjele iznositi više od 20 posto bruto iznosa plaće, ali im te stimulacije za 2012. i 2013. godinu nisu bile isplaćene. Naime, kao što je bilo predviđeno da u slučaju pozitivnih financijskih rezultata budu isplaćeni bonusi za Upravu, tako je na temelju članka 63. Kolektivnog ugovora bilo predviđeno da radnici za 2012. i 2013. godinu u slučaju pozitivnog financijskog rezultata imaju pravo na stimulaciju i to u iznosu koji predstavlja do 20 posto prosječnih mjesečnih iznosa bruto plaća.

PREMA PROCJENI Nacionalovog sugovornika iz Hrvatskih šuma, budući da prosječna bruto plaća u Hrvatskim šumama iznosi oko 8000 kuna, iznos godišnje stimulacije po radniku iznosio bi, ovisno o visini plaće, manje od 2000 kuna. Da su isplatili stimulacije za otprilike 9 tisuća radnika, koliko ih je prije otpuštanja bilo zaposleno u Hrvatskim šumama, to bi ugrubo iznosilo oko 18 milijuna kuna godišnje, što znači da bi dobit poduzeća bila umanjena za taj iznos, čime bi se umanjio i iznos bonusa za članove Uprave. Prema procjeni drugog sugovornika, svaki radnik imao bi pravo na isplatu od oko 750 kuna godišnje stimulacije, što znači da bi to Hrvatske šume stajalo oko 7 milijuna kuna godišnje za svih 9 tisuća radnika. Kako taj iznos ne bi morala platiti radnicima, a kako bi istovremeno povećali dobit, Uprava je 16. travnja 2014. godine donijela Odluku (Ur. Broj: DIR-01-2014-2572/02) kojom “zbog ekonomske krize te lošeg stanja u gospodarstvu u RH” određuje da se radnicima na ime stimulacije isplati 1 kuna (slovima: jedna kuna) bruto.

“NAKON ŠTO SU RADNICI zbog neisplata stimulacije odlučili tužiti Hrvatske šume, uprava je promijenila ugovore i odredila da će radničke stimulacije iznositi 1 kunu bruto. Riječ je o besramnom ismijavanju radnika, zapravo o iživljavanju nad radnicima, a to je ujedno i sramota sindikata koji nisu zaštitili prava radnika. Ne samo da su im smanjivali materijalna prava, već su konstantno smanjivali i broj radnika kako bi na temelju smanjenja iznosa bruto plaća mogli prikazati bolje poslovne rezultate. Da ne govorim o tome da zbog toga nije obnavljan ni vozni park te da je bilo situacija da radnici na terenu nisu imali čime ići u šume”, ispričao je za Nacional izvor iz Hrvatskih šuma. Drugi izvor iz Hrvatskih šuma potvrdio je tu priču za Nacional. O svemu postoji i non-paper koji su sastavili radnici Hrvatskih šuma, a u kojem se navodi i na koji je način Uprava Hrvatskih šuma željela zakinuti radnike za božićnice i druga prava: “Aktualna Uprava društva d.o.o. je tijekom svojeg dosadašnjeg mandata u više navrata donosila za društvo d.o.o. štetne odluke koje su rezultirale štetama u višemilijunskim iznosima pa je tako Uprava unatoč Sporazumu (Ur. Broj: DIR-01-2012-2360/01) koji je sa sindikatima potpisala dana 20. travnja 2012. godine odbila isplatiti radnicima prigodni novčani dodatak za blagdan Božića u 2012. godini u iznosu od 1000 kuna (600 kuna u novcu i 400 kuna u bonu za kupovinu) čime je prisilila radnike članove sindikata da to pravo ostvare sudskim putem. Uprava se oglušila na višekratne molbe i pozive sindikata da mirnim putem ipak izvrši svoju obvezu prema radnicima kako bi se izbjeglo pokretanje sudskih postupaka radi ostvarivanja prava radnika sudskim putem. Na ovaj je način Uprava izazvala podnošenje više od 6000 tužbi pred nadležnim sudom. Budući da je u više od 200 predmeta (odnosno u svim predmetima koji su do sklapanja Nagodbe radi mirnog rješavanja svih tužbi uopće završeni) sud usvojio tužbene zahtjeve radnika, Uprava je dana 14. lipnja 2013. godine potpisala Nagodbu sa sindikatima kojom se obvezala napokon postupiti po Sporazumu od 20. travnja 2012. godine. Društvo d.o.o. je naposljetku tijekom srpnja 2013. godine isplatilo svim radnicima pripadajuće im prigodne novčane dodatke za blagdan Božića, ali i parnične troškove odnosno troškove zastupanja tih 6200 radnika/tužitelja od strane njihovih odvjetnika kao i sudske pristojbe”, piše u dokumentu u posjedu Nacionala. Iz drugih dokumenata u posjedu Nacionala odnosno iz Sporazuma o reguliranju međusobnih prava i obveza od 23. prosinca 2014. vidljivo je da su ti troškovi iznosili 687.500 kuna.

“To je za Hrvatske šume bio potpuno nepotreban trošak do kojeg ne bi ni došlo da se Uprava pridržavala sporazuma s radnicima iz 2012. godine”, tvrdi Nacionalov izvor. Kao supotpisnik Sporazuma o reguliranju međusobnih prava i obveza od 23. prosinca 2014. godine bivši SDP-ov ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina u najmanju je ruku morao biti upoznat s nepotrebnim troškom od 687.500 kuna koji je prouzročila sporna odluka Uprave Hrvatskih šuma o neisplati stimulacija radnicima.

“JAKOVINA JE POTPISOM ovog ugovora znao da su Hrvatske šuma oštećene bahatim postupanjem Uprave Hrvatskih šuma, a nije intervenirao i nije spriječio štetu koja je napravljena. Tvrdim da je to napravio da bi bilanca poslovanja bila bolja i da bi se došlo do boljih rezultata na temelju toga što radnicima nisu isplaćene stimulacije i da bi na kraju kao nagrada za dobro poslovanje uprave bili isplaćeni milijunski bonusi za tri člana Uprave. A kako je Uprava imala tajne ugovore, za koje su znali jedino Jakovina i sami članovi Uprave, ispada da su zato i vršili represiju nad radnicima kako bi sebi mogli isplatiti bonuse. Time su prekršili i zakon jer su Hrvatske šume javno poduzeće, a cilj javnog poduzeća ne može biti maksimaliziranje profita. Riječ je o trgovačkom društvu od interesa Republike Hrvatske i njihov je primarni cilj povećanje vrijednosti šuma te ostvarivanje socijalne komponente putem zapošljavanja ljudi. Njihov cilj sigurno ne bi trebao biti ostvarivanje milijunskih bonusa nauštrb radnika. To je sramota”, izjavio je Nacionalov izvor koji je sve spreman ponoviti na sudu, ali je zbog izbjegavanja mogućih neugodnosti želio ostati anoniman.

NO, NACIONALOV IZVOR TVRDI da je ministar Jakovina bio detaljno upoznat i s drugim aspektima poslovanja tvrtke, što potkrepljuje dodatnim dokumentima.

Naime, Ministarstvo poljoprivrede s Jakovinom na čelu raspisalo je 5. ožujka 2015. godine natječaj odnosno poziv za javno nadmetanje za predmet nabave usluga uvođenja sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001 i implementaciju obveza iz područja šumarstva, reorganizacije i optimalizacije broja zaposlenih kao i poslovnih procesa u društvu Hrvatske šume. Iako su na natječaj stigle tri ponude, ministarstvo je sve tri ponude odbilo odnosno donijelo Odluku o poništenju natječaja. No, tada se na Odluku o poništenju žalio jedan od ponuditelja odnosno zajednica ponuditelja Oikon koji su predstavljali Institut za primijenjenu ekologiju, Indufor OY Helsinki i TUC Croatia d.o.o. U žalbi se u bitnome osporava razlog odbijanja ponude te traži poništavanje Odluke o poništenju i zahtijeva naknada troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 25.781,25 kuna. O svemu je odlučivala Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave koja je poništila Odluku o poništenju javne nabave i naložila Ministarstvu poljoprivrede da u roku 16 dana nadoknadi žalitelju troškove žalbenog postupka u iznosu od 25.781,25 kuna. Nakon što je Ministarstvo poništilo natječaj kojim su zapravo trebali dobiti temelj za stručnu reorganizaciju i optimalizaciju poslovanja u Hrvatskim šumama, Hrvatske šume počele su raditi optimalizaciju na svoj način. Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora to je izgledalo ovako: “Počinje se raditi na izboru radnika koji su višak i počinje teška represija nad radnicima. Mogu vam to ilustrirati brojkama. Kad je ova Uprava došla na čelo Hrvatskih šuma, imali smo više od 9000 zaposlenih, a sada ih je manje od 8000 tisuća. Tko god je malo digao glavu i odbio raditi na štetu firme, nadrljao je.”

  • NAKON ŠTO SU RADNICI ZBOG NEISPLATA stimulacija odlučili tužiti Hrvatske šume, Uprava je promijenila ugovore i odredila da će radničke stimulacije iznositi 1 kunu (slovima: jednu kunu) bruto

Takvo radničko viđenje modela poslovanja Uprave Hrvatskih šuma u suprotnosti je s viđenjem Uprave. Naime, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić, koji na temelju ugovora sklopljenim s bivšim ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom, ima pravo na 2,3 milijuna kuna bonusa, od tog svog prava ne želi odustati te je, nakon što mu je novi ministar poljoprivrede Davor Romić odbio isplatiti bonus, podnio sudsku tužbu. Ni nakon apela bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine da odustane od bonusa, nije na to pristao. U intervjuu Jutarnjem listu on se pozivao na činjenicu da je Uprava Hrvatskih šuma s njim na čelu zaradila 310 milijuna kuna više nego prethodna Uprava u istom razdoblju te da je vrijednost poduzeća porasla tri puta, odnosno za više od 1,5 milijardi kuna. Zato smatra da je postojalo opravdanje za isplatu bonusa Upravi, u ukupnom iznosu 5,3 milijuna kuna za tri člana Uprave.

“BONUS JE NAJJEFTINIJI NAČIN ugovaranja s menadžmentom jer će biti plaćen tek ako se ostvare postavljeni ciljevi, odnosno ako se napravi dobar financijski rezultat. U slučaju da on izostane, tada neće biti ni bonusa, odnosno neće biti troška za poduzeće. Prethodnoj Upravi su za 70 milijuna kuna dobiti kroz 4 godine plaćena životna osiguranja koja su Hrvatske šume koštala 3 milijuna kuna. I to bi oni dobili bez obzira na to jesu li ostvarili dobit ili gubitak. Konkretno, u ovom slučaju, bonus iznosi 1,75 posto razlike ostvarene dobiti, dok 98,25 posto te dobiti ide vlasniku, odnosno državi, koja u prethodne 4 godine ta sredstva nije dobivala, a radi se o ukupno više od 380 milijuna kuna dobiti”, rekao je Pavelić za Jutarnji. Bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina rekao je pak na press konferenciji koju je sazvao nakon izbijanja afere s bonusima, koju je krajem srpnja otkrio portal index.hr, da 2012. kad su sklopljeni menadžerski ugovori s Upravom, nije mogao znati da će oni ostvariti tako dobre rezultate.

JAKOVINA JE ISTAKNUO da se ugovor koji je u siječnju 2012. potpisan s novom tročlanom Upravom Hrvatskih šuma drastično razlikovao od onog s prethodnom, peteročlanom Upravom.

“Deset posto manje bruto plaće, police životnog osiguranja su izbačene kao i ogromne otpremnine u slučaju odlaska. Imali su jasne ciljeve i smjernice poslovanja – reorganizacija, restrukturiranje i provođenje modela koji će osigurati drvoprerađivačkom sektoru bolje poslovanje nakon ulaska u EU. Taj cilj smo i napravili”, izjavio je Jakovina. On tvrdi da su do dolaska Kukuriku koalicije na vlast Hrvatske šume služile kao bankomat za stranačko zapošljavanje, ali je svejedno priznao svoj dio odgovornosti zbog ugovaranja visokih bonusa Uprave postavljene u njegovu mandatu.
“Snosim odgovornost, pozivam kolege koji su nestranački da povuku svoja potraživanja i da tako pokažu kako su profesionalno radili svoj posao. Oni koji žele zaraditi političke poene na ovome neka pogledaju što su napravili u šest mjeseci ove vlade”, poručio je.

No, Nacionalov izvor tvrdi da je riječ o čistom obmanjivanju javnosti te da je ministar izigrao ugovore koje je sam potpisao budući da je poništio natječaj kojim se trebala napraviti studija o optimalizaciji poslovanja. “U popratnoj dokumentaciji stoji da Hrvatske šume neće početi s određivanjem viškova radnika u roku šest mjeseci, no oni su to učinili prije isteka roka i kontra ugovora koji su sami potpisali”, tvrdi Nacionalov izvor. Drugim riječima, Uprava na svoju ruku započinje optimalizaciju, bez da je napravljena kvalitetna studija neovisne agencije.

“Time bi se dobila poštena reorganizacija Hrvatskih šuma, na temelju zakonskih okvira kako predviđa ugovor iz tih normi, međutim, svojim šlamperajom i očitom namjerom da se sve to izigra, Jakovina bez opravdanog razloga donosi odluku o poništenju natječaja koji je bio dužan provesti, što potvrđuje odluka Državne komisije. Kad je Državna komisija naredila da se predmet vrati na ponovno postupanje, tvrdio je da nema osigurana sredstva, što nije točno”, tvrdi Nacionalov izvor. O tome je li to sve bilo smišljeno kako bi se izigrali radnici i sindikat, konačnu odluku dat će sud budući da će svi ovi argumenti biti korišteni protiv Ivana Pavelića i drugih članova Uprave u sklopu njihove tužbe za pravo na isplatu bonusa. Tako bi se moglo dogoditi da zbog svog zahtjeva za isplatu bonusa, Pavelić na kraju odgovara za postupke koji bi u protivnom u javnosti prošli nezamijećeno.

Komentiraj

FOTO:Zarko Basic/PIXSELL
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.