Zadarska klapa Intrade 30. godišnjicu rada proslavit će, nakon koncerta u zadarskoj dvorani Višnjik, koncertom u zagrebačkom Domu sportova 12. prosinca. Klapa Intrade djeluje od 1985. godine i danas je među najpopularnijim klapskim skupinama u Hrvatskoj, a dobro je poznata i publici diljem Europe, te u Kanadi, SAD-u i Australiji, gdje je gostovala na poziv hrvatskih iseljenika. U posljednjih nekoliko godina nastupaju na festivalima zabavne glazbe na kojima, zbog specifične interpretacije dalmatinske pjesme njihova člana Tomislava Bralića i klape u cijelosti, dobivaju priznanja i nagrade.

“Klapa Intrade postoji 30 godina, ali nismo baš 30 godina ovako popularni. Prvo razdoblje klape proteklo je samo u a capella pismi, tada smo uglavnom nastupali na Omiškom festivalu i taj period klape za mene je bio interesantan jer smo tad upoznavali druge klape, ušli u svijet dalmatinske pisme i na Omiškom festivalu svake godine bili finalisti, nagrađivani i ostavili smo dubok trag. Na samim počecima klape bili smo grupa mladih momaka koji su voljeli dalmatinsku, a capella pjesmu. Divili smo se klapama Trogir i Šibenik i od njih smo učili, a danas neki drugi mladi pjevači uče od nas, mi smo im uzor, i to me ispunjava velikom radošću i ponosom. Drugo razdoblje klape Intrade je ovo koje je svima više poznato, i o njemu i o našim pjesmama još će se dugo pričati. Ovih 30 godina brzo je prošlo jer je uistinu bilo zanimljivo i lijepo”, kaže za Nacional Tomislav Bralić i dodaje da ga posebno raduje koncert u rodnom Zadru jer tamo nisu nastupali već pet godina. S druge strane, koncert u Zagrebu 12. prosinca već je tradicionalan i ovo će biti deseta jubilarna godina da Intrade u prosincu nastupa u glavnom gradu.

Bralić kaže kako je u posljednje vrijeme porastao interes za klapskim pjevanjem, ali da nije isti slučaj i s tradicionalnom dalmatinskom, odnosno a capella, pjesmom.

“Interes je porastao kad su klape počele pjevati uz pratnju instrumenata, jer htjeli mi ili ne, takva vrsta glazbe je lakše slušljiva i ljudima je vjerojatno lakše bilo prepoznati ovakav stil. Interes je porastao kad su se pojavile pjesme “Da te mogu pismon zvati”, “Vilo moja”, “Croatio iz duše te ljubim”…”, smatra Bralić.

Kaže da mediji prate klape i klapsko pjevanje, ali ne bi volio da se zaboravi ona prava ‘klapska pisma’ zbog ovih novokomponiranih pjesama.

“Treba sačuvati našu baštinu i izvorne pisme. Mislim da svaka mlada klapa treba krenuti od početka, a capella, nastupiti u Omišu i tek onda, ako im dođe neka dobra pjesma, zapjevati uz instrumente. Klapska, tamburaška, izvorna hrvatska pjesma, bez obzira iz kojeg je kraja, znači puno jer je ona dio baštine svake države, tako i Hrvatske. Da bi ona bila još cjenjenija treba joj pristupiti s puno ljubavi i ići korak po korak do kvalitete”, govori glazbenik koji kaže da Intrade ima najbolju publiku. Imaju, kaže, puno lijepih uspomena zahvaljujući njima, puno su gradova prošli i u skoro svakom postoji kafić koji se zove po nekoj njihovoj pjesmi, a ljudi se poistovjećuju sa stihovima Intrade i to im je najveća nagrada.

S obzirom na to da u posljednje vrijeme mnogi tradicionalnu glazbu ‘miješaju’ s nekim drugim glazbenim pravcima i vrstama glazbe, Bralić kaže da je bilo takvih pokušaja i s klapskom pjesmom, ali riječ je samo o nekoliko pjesama a ne kao tendenciji.

“Ne znam za druge, ali klapa Intrade je odredila svoj pravac i ide nam jako dobro. Ako ide nešto dobro ne vidim razloga zašto mijenjati, ali na svakom albumu pokušavamo ubaciti nekog novog, mladog autora. Pomalo neskromno volim reći da će Intrade pivati sigurno još 30 godina. Volio bih da naša klapa postane društvo, kao Lado ili Petar Zoranić, odnosno da ne stane s nama, nego da ju uvijek netko naslijeđuje”, zaključuje Tomislav Bralić i kaže da je iznimno važno čuvati Omiški festival, jer je to temelj svake klape i dalmatinske pisme.

Komentiraj

FOTO:Dino Stanin/PIXSELL
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture