Vijećnicima karlovačkoga Gradskog vijeća predstavljen je u utorak na tematskoj sjednici Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – Kaquarium, nova turistička atrakcija toga grada koja će kad se izgradi prikazivati floru i faunu hrvatskih rijeka i njihove ekosustave.

Kaquarium je gradskim vijećnicima predstavljen na zahtjev oporbenoga SDP-a kako bi oni i zainteresirani građani, koji su sjednicu mogli pratiti putem Hrvatskoga radio Karlovca, mogli doznati hoće li, kako je rečeno s govornice, dobiti “profitabilnu turističku atrakciju ili gubitaša koji će se godinama financirati iz gradskog proračuna”.

Zaključka o profitabilnosti ili neprofitabilnosti na sjednici nije bilo, a autor studije isplativosti Zoran Zetić iz tvrtke “Liris” iznio je podatak da je planirani novčani tok negativan, zbog čega je Kaquarium s čak 98 posto financira Europska unija iz strukturnih fondova jer je bitna njegova društvena i razvojna korist, kulturna i edukativna. Osim toga, važni su i neizravni učinci kroz profitabilnost koju će ostvarivati razni gospodarski subjekti u ugostiteljstvu, turizmu i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Predstavljajući projekt za koji je Studio 3 LHD iz Zagreba dobio arhitektonsku nagradu “Artur”, projektantica Irena Mažer rekla je da je budući Kaquarium projektiran kako bi bio i nova šetnica uz rijeku Koranu. Prostor je, napomenula je, organiziran kroz tri glavna pješačka smjera koji se otvaraju prema središtu grada i rijeci s kupalištem, prema jugu s koncertnim sadržajima, te prema istoku s prometnicama i sportskom centru.

Svi sadržaji povezani su s izložbenim dijelom koji je na etaži podruma zbog specifičnosti biljnoga i životinjskoga živog svijeta koji treba prostor s potpuno kontroliranom rasvjetom.

  • Izložbeni postav prikazuje floru i faunu hrvatskih rijeka i njihovih ekosustava, a oblikovno prikazuje tok “tipične” krške rijeke – riječnu floru i faunu i njezinu bioraznolikost. Svaka od tri zgrade akvarija ima samo jednu fasadu, okrenutu prema internom trgu. Ostalo je “nevidljivo” jer su stražnje strane i krovovi nasuti zemljom te se oblikuju kao dio parka i igrališta te šetnice u zelenilu koje se uklapa u okoliš.

Na spoju pješačkih smjerova projektanti 3 LHD-a osmislili su novi trg oko kojega su akvarijski sadržaji koji ne remete prirodnu obalu Korane, a u objektima oko trga su sadržaji kojima treba danje svjetlo, ulaz sa suvenirnicom, ugostiteljski dio s kongresnom dvoranomi i uredske prostorije.

Premda izgradnja još traje  već je počelo prikupljanje riba. O ulovu svih vrsta riba ili pak kupnji dijela njih odlučuje Hrvatski institut za biol ošku raznolikost i njihov ihtiolog Dušan Jelić, a za svaku pojedinu vrstu tzv. “elektroizlov” odobrava Državni zavod za zaštitu prirode. Te će se vrste u određenom razdoblju prilagoditi životu u bazenima.

U hrvatskim rijekama i jezerima živi oko 150 ribljih vrsta od kojih 40-ak endemskih, a u karlovačkom će akvariju od početka biti čak 135 vrsta i oko pet tisuća jedinki.

Akvarijski bazeni, objasnila je za Hinu voditeljica projekta i gradska pročelnica za investicije i EU fondove  Marina Grčić, bit će podijeljeni u pet vrsta, kao što se u prirodi hrvatske rijeke dijele na one uz izvore, gdje je voda najhladnija, gdje ima najviše kisika, gdje su rijeke najbrže i flora i fauna adekvatna tomu, a dalje se zone mijenjaju na još četiri, ovisno o fizikalnim i kemijskim razlikama.

U akvarijima će se prikazati te zone kao isječci iz prirode, a svrha je akvarija pokazati složenost i osjetljivost pojedinog biotopa i cijelog ekosustava te upozoriti posjetitelje da ne bacaju smeće u akvarije ni u okoliš.

Poruka akvarija, rekla je Grčić, bit će ‘što su rijeke zdravije, zdraviji je okoliš’, a što su one zdravije, zdravije su i šume i svi mi. Iako je Kaquarij turistički projekt, istaknuto je njegovo edukativno obilježje, pri čemu turistička atrakcija projekta neće biti zgrada i njezini sadržaji, nego hrvatska biološka raznolikost.

Kaquarium bi u prvih godinu dana trebao primiti najmanje 12 tisuća posjetitelja, projekt je vrijedan 36,7 milijuna kuna, od čega 36,2 milijuna kuna nepovratno stiže iz Europskog fonda za regionalni razvoj i to u sklopu Operativnog programa Regionalne konkurentnosti 2007.-2013.

Komentiraj

FOTO:HINA / Mladen VOLARIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.