UNHCR je u svom godišnjem izvješću za 2016. upozorio na restriktivne učinke granične politike u Europi, ističući da je 87 posto izbjeglica koje su ušle u Grčku 2016. porijeklom iz Sirije, Afganistana i Iraka, te da je većini potrebna međunarodna zaštita, izvijestila je u srijedu Isusovačka služba za izbjeglice.

UN-ova agencija za izbjeglice UNHCR u svom godišnjem izvješću izražava zabrinutost zbog porasta zlostavljanja i nasilja koje krijumčari ljudi provode nad izbjeglicama prisiljenima koristiti njihove usluge zbog zatvorenosti granica. Navode se brojni slučajevi fizičkog i seksualnog nasilja, kao i otmica i oduzimanja slobode kao metoda za iznuđivanje viših iznosa naknade za prelazak granice od dogovorenih.

“To je osobito zabrinjavajuće uzme li se u obzir da oko polovicu izbjeglica u prošloj godini čine žene i djeca. Uz to, broj smrti na Mediteranu ostao je zastrašujući, čak 5096 nestalih i umrlih u 2016.”, ističe Isusovačka služba za izbjeglice.

Zabrinjavajući su i podaci o prisilnim udaljenjima i policijskom nasilju na granicama europskih zemalja, koji se usprkos međunarodnim konvencijama, nacionalnim zakonima i upozorenjima nevladinih organizacija događaju u svim državama na tzv. balkanskoj ruti.

U izvješću stoji da su učinci restriktivne granične politike u Europi ponajviše posljedice dogovora EU i Turske, no tisuće ljudi i dalje nastavlja riskirati živote na putu do sigurnosti Europe.

“O strukturi izbjeglica koje stižu iz Turske najbolje govori podatak iz izvješća prema kojem je čak 87 posto izbjeglica koje su ušle u Grčku tijekom 2016. porijeklom iz deset zemalja iz kojih dolazi najviše izbjeglica u svijetu. Sirijski državljani čine 46, afganistanski 24, a irački 15 posto, iz čega proizlazi da se u velikoj većini radi o ljudima kojima je potrebna međunarodna zaštita”, navodi se.

Isusovačka služba smatra kako je jedino rješenje za sprječavanje krijumčarenja ljudima i zaustavljanje smrti na Mediteranu otvaranje sigurnih i zakonitih puteva za izbjeglice.

Pridružujemo se prijedlozima UNHCR-a kojima bi se taj cilj postigao pojednostavljivanjem postupaka spajanja obitelji, organiziranim preseljenjima, privatnim sponzorstvima te izdavanjem većeg broja studentskih i radnih viza, ali i mogućnosti izdavanja humanitarnih viza, koja ne traži značajne zakonodavne promjene već samo političku volju, poručuju isusovci.

Podsjećaju da je dosadašnje iskustvo restriktivnih graničnih politika samo produbilo patnje i povećalo broj žrtava opasnih izbjegličkih ruta i pozvaju na solidarnost i otvorenost.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.