‘Već smo imali vlade sa stručnjacima, čak i nekim neovisnima. Možda nam treba vlada najobičnijih političara stručnih samo za politiku, a da oni ispod sebe imaju stručnjake koje će konzultirati’

Saša Cvetojević uspješni je poduzetnik čije tvrtke godišnje ostvaruju više od 10 milijuna eura prometa. Cvetojević je vrlo aktivan i u društvenom, političkom i gospodarskom životu kroz rad u brojnim udrugama, udruženjima i projektima. Već duže vrijeme vodi i jednosatni talk show “Pressing” na N1 televiziji. Iako sebe ne smatra novinarom, do sada je ugostio i vodio intervjue s brojnim poznatim akterima iz javnog života kao što su Božo Petrov, Zoran Milanović, Boris Jokić i drugi.

Za Nacional progovara o iskustvu rada pred kamerama, svojim sugovornicima, političkom i gospodarskom stanju u zemlji, svom statusu poslovnog anđela, radu u udruzi CRANE te o mnogim drugim funkcijama koje je obnašao u državnim tijelima.

NACIONAL: Što vas vuče novinarstvu i kako vam je bilo nastupiti pred kamerama?

Ne smatram se novinarom. U svakom dosadašnjem slučaju angažman u medijima dobio bih na poziv druge strane. Sve što radim nazvao bih svojevrsnim vlastitim pogledom na neku temu. Novinarstvo je puno širi pojam od pisanja komentara i vođenja emisije. To je 24-satni posao, kao i poduzetnički, u kojem ljudi koji se njime bave istražuju, provjeravaju i skupljaju puno više informacija od mene. U svom trenutnom angažmanu na N1 trebam i koristim pomoć novinara.

Nastupiti pred kamerama mi nije bio problem jer su one zadnjih 10-ak godina dio mog posla. Vodio sam puno okruglih stolova, panela, moderirao sam, držao puno predavanja, nastupao pred puno ljudi i nije mi to bio problem. Puno veći stres uzrokuje mi pozivanje gostiju i dogovaranje termina. Često su to ljudi do kojih nije lako doći i uvijek postoji strah od otkazivanja dolaska u zadnji čas, a emisija ide uživo.

NACIONAL: Kažete da kroz svoje goste želite artikulirati i s njima raspraviti probleme koje smatrate bitnima. Koji su to problemi u Hrvatskoj koji bi morali imati prioritet u rješavanju?

U Hrvatskoj postoje problemi i problemi pod navodnicima. Često se bavimo problemima koji to nisu: vraćamo se u prošlost, bavimo se grabežom za pozicijama, kvazi estradom, sportskim djelatnicima koji su više mafijaši… Stvarni problemi su kako pokrenuti gospodarski rast, kako povećati zapošljavanje, zaustaviti mlade ljude da ne odlaze u inozemstvo, što sa starijim ljudima koji su pred mirovinom, a čija znanja danas nisu upotrebljiva. Nadalje, imamo i problem školstva koje ne funkcionira, znanstvenu zajednicu koja ne korespondira s potrebama društva…

NACIONAL: Tko nameće trivijalne teme u prvi plan?

Mediji snose bitnu odgovornost. Zanimljiva je izjava Matije Babića, vlasnika portala index.hr koja glasi: “Guzice i sise su ono što ljudi traže.” Ako napišete članak o reformi školstva, on će biti čitan samo kad je ta tema u žiži interesa, ali i tada će imati puno manju čitanost od svadbe pjevačice u susjednoj zemlji.

  • ‘USPIO SAM POSTIĆI DA MI SE MILANOVIĆ u emisiji opusti jer smatram da tim pristupom od gosta dobijem više nego što bi mi rekao da je pod pritiskom. Iako mi neki sugeriraju da nisam dovoljno agresivan’

NACIONAL: U emisiji ste do sada imali priličan broj gostiju, koje smatrate najboljima, a koji su vas neugodno iznenadili?

Nekoliko emisija mi se posebno sviđa. Izdvojio bih emisiju s Borisom Jokićem, voditeljem reforme obrazovnog kurikuluma. Zanimljivo mi je bilo i gostovanje Zorana Milanovića, tada premijera, nakon objave programa Koalicije prije izbora. Tada sam uspio postići da se Milanović opusti. Smatram da tim pristupom od gosta dobijem više nego što bi mi rekao da je pod pritiskom. To je moj stil vođenja, iako neki komentari na društvenim mrežama sugeriraju da nisam dovoljno agresivan.

Neugodno iskustvo mi je bilo kad je gostovao Vitaly Zdorovetskiy, svjetski poznati YouTube prankster iz Poljske. Očekivao sam neku njegovu psinu, ali nisam bio spreman da će to izvesti tako uvjerljivo. Počeo je jesti jabuku i zagrcnuo se. U početku sam mislio da je to štos, ali kad se srušio i počeo glumiti gušenje, nasjeo sam. Emitiranje je bilo prekinuto džinglom i kad smo nakon par minuta nastavili emisiju, vidjelo se da sam uzdrman, popravljao sam mikrofon i vraćao se nazad u realnost.

NACIONAL: Kakav je dojam na vas ostavio Božo Petrov?

Ta snimka bilježi veliki broj pregleda. Očito ljudi uspoređuju što je pričao uoči izbora, a što sada. Meni je kao gost ulijevao povjerenje. Pitanje kakav bi bio danas jer tada je Petrov računao da će dobiti od dva do šest zastupnika. Kao sugovornik bio je ugodan i otvoren, puno više je tada govorio nego što to čini danas. Danas u intervjuima samo ponavlja riječ reforma. Možda tako i treba biti dok se ne odluči s kim će koalirati.

NACIONAL: Imate li ideju kako bi se ova kriza formiranja vlade mogla razriješiti?

Ima puno upućenijih od mene, ali mislim da nije nužno to odraditi na brzinu. Sad imamo tehničku vladu, Belgija je tako funkcionirala duže od godinu dana. Ne osjeća se nikakav zastoj u poslovanju, život se odvija relativno normalno i ne bi trebalo biti pritiska. Meni bi bilo najdraže da je jedna od stranaka dobila dovoljnu većinu da preuzme upravljanje zemljom i da odgovorno tome pristupi. Mislim da će koalicijom velikih i malih stranaka vlada biti nestabilna jer će u njoj biti šest ili sedam struja, a to će za gospodarstvo i razvoj biti prilično turbulentno.

NACIONAL: Mislite li da bi vlada stručnjaka kod nas bila moguća i bi li to bilo dobro rješenje?

Jedno vrijeme sam mislio da bi, ali ako napravimo malu analizu, uvidjet ćemo da smo i do sada imali vlade sa stručnjacima, čak i nekim neovisnima. Nama su ministri zdravstva bili stručni liječnici, ministri financija sveučilišni profesori ekonomije, ministri poljoprivrede agronomi. Imali smo za ministre kulture istaknute i renomirane kulturne djelatnike. Možda je u tome i bila greška. Možda nam treba vlada najobičnijih političara stručnih samo za politiku, a da oni ispod sebe imaju stručnjake koje će konzultirati. Nama je, prije svega, potrebna čvrsta vlada koja će provesti prave reforme, ne samo na deklarativnoj razini. Na prvom mjestu je reforma javne uprave, a ona se ne može provesti ako vlada nije snažna.

NACIONAL: Tihomir Ladišić pozvao vas je na N1, kako on gleda na vaš rad i koliko vam sugerira oko izbora gostiju?

Koliko je zadovoljan, pitajte njega, ja vjerujem da je. Jedan od mojih uvjeta bio je da imam slobodu izbora teme i gosta i tu smo se složili. Tihomir je osoba s enormnom radnom energijom. On je pravi profesionalac koji je na televiziji od jutra do mraka, ne znam uopće kada spava. Ima ogromno znanje i s njim se često savjetujem oko izbora tema, ali zadnja odluka je na meni.

NACIONAL: Kako vi doživljavate N1 televiziju i kakvu joj budućnost predviđate?

Meni se koncept od samog početka svidio. Neki ljudi su napustili N1, ali su došli novi jaki i stručni ljudi. Smatram da N1 televizija treba Hrvatskoj. Treba poslovnim ljudima i ljudima mladim duhom kao i svima kojima program tri nacionalne televizije nije dovoljan. Proizvodnja informativnog programa je skupa i zahtjevna, ali dobro je da je N1 potpuno neovisan i da ni marketing ni oglašivači ni političari ne mogu utjecati na njezin rad, što je kod drugih puno više deklarativno nego stvarno. Da N1 nije neovisna, sigurno ne bih pristao na angažman.

NACIONAL: Želite li se aktivno baviti politikom?

Često ljudi smatraju da se politikom moraš baviti tako da se učlaniš u stranku, no u politici se može djelovati na puno širi način. Smatram da sam odavno u politici, ali nemam namjeru angažirati se u nekoj stranci ili osnivati svoju, pa ni prihvatiti ponudu u izvršnoj vlasti. Imao sam ponude stranaka i za pozicije u nekim ministarstvima, ali sam to odbijao. U Hrvatskoj za nekog poput mene politika je samo uteg i problem čak i s najboljom željom da napravim nešto dobro. Tu naiđete najprije na odobravanje javnosti, a nakon toga vas izlože svim mogućim negativnim popratnim posljedicama, a to mi nije potrebno.

NACIONAL: Jeste li bliži lijevoj ili desnoj ideološkoj političkoj struji?

Nisam blizak nikome, a ako gledate SDP i HDZ, to su dvije stranke koje imaju vrlo sličan način rada, samo s različitim predznakom. Struja kojoj pripadam u Hrvatskoj ne postoji. To bi bila liberalna struja koja zagovara puno manji upliv države u naš svakodnevni život, koja u gospodarstvu traži više slobode i puno manje regulative. No ipak smatram da država pritom treba zadovoljavati potrebe zdravstva, školstva, socijale. Nije dobro kada se interesi pojedinih grupa prezentiraju kao javni u cilju izvlačenja novca od onog dijela stanovništva i gospodarstva koje to još može podnijeti. Smatram da sam ekonomski orijentiran desno, a po društvenim pitanjima bitno ljevije.

NACIONAL: Glasite za poslovnog anđela i član ste upravnog odbora CRANE-a, Hrvatske mreže poslovnih anđela. Koje projekte ste do sada poticali i koji imaju najbolju perspektivu?

Od 12 ili 13 projekata u koje sam ulagao, za sada je najperspektivniji projekt Repsly koji trenutno u SAD-u i Hrvatskoj zapošljava oko 20 ljudi. Taj je projekt prikupio preko dva milijuna dolara investicije i dobro se razvija. Tu je projekt Hipersfera, on je bio u hibernaciji zadnjih godinu dana jer su ponestala sredstva, ali po zadnjim informacijama se ponovno pokreće. ONCE je projekt koji se bavi nogometnim statistikama i koji je prikupio oko 400 tisuća eura. Onda je tu sustav Entrio za prodaju karata koji je narastao do drugog najvećeg sustava te vrste u Hrvatskoj. Bilo je i projekata koji su propali, a ima ih koji se vuku i nemaju neku veliku perspektivu. Ulaganja poslovnih anđela su takva. Računaš da od 10 projekata jedan pokrije osam propalih, a da pri tome jedan životari i vrati nešto sitno.

NACIONAL: Pokrenuli ste i ZIP, poslovni inkubator u Zagrebu, na koji način ste pomogli tvrtkama u stasanju i što je dobrog iznjedrio inkubator u četiri godine?

Prošlo je 8 generacija timova kroz ZIP, što znači da je oko 100 ljudi prošlo kroz naš program mentoriranja, edukacije, radionica, odlazaka na konferencije. Nekoliko tvrtki dobilo je investicije koje se mjere u stotinama tisuća eura, nekoliko tvrtki zapošljava ljude i prodaju proizvode po cijelom svijetu. Neki su izašli iz inkubatora, neki projekti su propali, ali su ljudi iz njih pokrenuli nove. Mogu reći da smo zadovoljni postignutim.

  • ‘KOALICIJOM VELIKIH I MALIH STRANAKA Vlada će biti nestabilna, a to će za gospodarstvo biti turbulentno. Božo Petrov kao gost u emisiji ulijevao mi je povjerenje, ali danas samo ponavlja riječ reforma’

NACIONAL: Što koči domaće poduzetnike?

Najveći problem je prevelika birokracija u sustavu. Kupce i dobavljače možete birati, ali birokrate ne možete. Usluga države nije kvalitetna, ni brza, ni jednostavna, a uz to često nailazite i na neljubazne službenike.

NACIONAL: Zagovarate li crowdfunding i koliko takav način financiranja projekata i zasnivanja biznisa može pridonijeti razvoju gospodarstva?

To se u zadnjih nekoliko godina jako razvilo. U SAD-u je donesena zakonska regulativa kako bi se mogao još bolje i više implementirati. Mi tu jako kaskamo, kao i u svemu drugome. Hrvatska je u zadnjih godinu dana prigrlila crowdfunding, ali sva sreća da nije napravljena državna regulativa jer bi kao i uvijek sve uništila. Ljudi su se sami organizirali, koriste strane platforme za prikupljanje novca i već ima dobrih projekata koje pomažu UNDP i tvrtka Brodo.to putem crowdfunding akademije, ali i na druge načine.

NACIONAL: Bili ste i član Upravnog vijeća HZZO-a od 2001. do 2012., kakvo vam je bilo to iskustvo i kako komentirate to što se danas svako malo skuplja novac za liječenje teško oboljele djece?

Tamo sam puno naučio o funkcioniranju sustava i javnih službi, ali i o politici i njezinu utjecaju na svakodnevni život. Bio sam tamo predstavnik poslodavaca za vrijeme mandata i SDP-a i HDZ-a. Imao sam uvid kako se novac troši.

Puno puta je dobro za zdravlje pojedinca da ne zna kako se loše upravlja njegovim novcem. Često sam bio jedini od devetorice u Vijeću koji je glasao protiv nekog prijedloga, primjerice, protiv dopunskog zdravstvenog osiguranja. Smatrao sam da ne možemo glasati za nešto bez financijskih izračuna posljedica uvođenja takve mjere. Od tamo sam otišao i ne mislim se vraćati.

Da pojasnim, moje shvaćanje organizacije zdravstvenog osiguranja usporedio bih s osiguranjem automobila. Ako malo ogrebem auto, neću zvati osiguranje, ali ako imam sudar i auto se prevrne na krov, osiguranje mi mora odmah isplatiti naknadu za popravak. Tako nam svima ne trebaju na recept tablete za upaljeno grlo, ali nam svima treba recept, s potpunim pokrićem, u slučaju liječenja teških bolesti koje sami ne možemo platiti.

Osiguranje nam pokriva neke tablete ili mast koji koštaju 20 kuna, a trošak obrade toga se penje na 50 kuna, što sve mi na kraju platimo. Zato kad nam hitno treba neki skupi lijek ili dijagnostika, na njih moramo čekati nekoliko mjeseci jer za to nema novca, a to nam je puno važnije i trebali bi ga dobiti odmah i besplatno. Jeftine lijekove na recept trebali bi dobivati samo oni koji ih zbog siromaštva ne mogu priuštiti. Kada bi tako naše zdravstveno osiguranje funkcioniralo, mislim da ne bismo morali pokretati akcije za liječenje teško bolesne djece.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI