Europska zelena stranka prošlog vikenda u zagrebačkom hotelu International održala je 22. Vijeće, na kojem su čelnici europskih zelenih dali podršku ORAH-u i Mireli Holyu nastojanju da se zaustavi projekt hrvatske vlade o istraživanju nafte i plina u Jadranskom moru. U Zagrebu je bila i supredsjednica Europske zelene stranke Monica Frassoni. Ova talijanska političarka već je dugi niz godina jedna od najistaknutijih članova ove stranke, a ima zanimljivu političku karijeru koju je započela u Belgiji.

  • Europska zelena stranka prošlog vikenda dala je podršku ORaH-u i Mireli Holy
  • Podržavaju zaustavljanje projekta hrvatske vlade o istraživanju nafte i plina u Jadranskom moru

Monica Frassoni je u Europski parlament prvi put izabrana na listi belgijskih zelenih, a tek nakon toga je prepoznata u Italiji, gdje je u posljednjih desetak godina predvodnica pokreta zelenih koji u talijanskom parlamentu ima jednog zastupnika. U ekskluzivnom razgovoru za Nacional Monica Frassoni otkrila je razloge zbog kojih se protivi bušenju u Jadranu te je žestoko napala energetsku politiku Vlade Zorana Milanovića, za koju kaže da je zastarjela i da počiva na potpuno pogrešnoj strategiji.

NACIONAL: O čemu se raspravljalo na Vijeću Europske stranke zelenih?

Poslali smo jasnu poruku hrvatskoj vladi i hrvatskoj javnosti da je ORAH bitan član europske obitelji zelenih stranaka i važan faktor unutar Europske zelene stranke. Nikada se do sada nije dogodilo da zeleni održavaju Kongres u nekoj državi samo godinu dana nakon što je neka stranka postala članica naše organizacije, kao što je to slučaj s ORAH-om. Čini mi se da smo prva velika europska stranka koja je održala Kongres u Hrvatskoj nakon njenog priključenja Europskoj uniji. Osim što želimo podržati ORAH, želimo podržati i politički program te stranke, odnosno borbu za zelene poslove, bolje gospodarstvo i stabilniju ekonomiju, ali i specifične probleme poput bušenja u Jadranu, što je za mene kao Talijanku posebno bitna tema. Smatramo da je smjer u kojem je krenula hrvatska vlada potpuno pogrešan i da nije dobar za vašu zemlju.

NACIONAL: Zašto se protivite bušenju u Jadranskom moru?

Zeleni se protive bušenju iz dva razloga. I da odmah na početku budem jasna, ne protivimo se samo bušenju na hrvatskoj strani Jadrana nego i na cijelom Mediteranu, ali bušenje u Jadranu je posebno opasno zbog male dubine mora i zbog toga što je Jadransko more vrlo zatvoreno. Zbog toga je u talijanskom dijelu Jadrana još 1991. zabranjeno bilo kakvo novo bušenje i otvaranje novih platformi. Hrvatskoj vladi smo poslali jasnu poruku da to nije samo vaš problem i ovdje, u Zagrebu, želimo naglasiti da je to europski problem i da je odluka da se nastavi s tim projektom pogrešna. Osim što smatramo da je to problem cijele Europske unije, osobno smatram da je projekt bušenja nafte u Jadranu loš strateški izbor vaše Vlade.

NACIONAL: Hrvatska vlada smatra da bi ovaj projekt pomagao državi da izađe iz ekonomske krize.

Potpuno je suludo pravdati ovaj projekt ekonomskom isplativošću jer on ugrožava naš zajednički ekološki sustav, ali i pokazuje da hrvatska vlada i dalje inzistira na fosilnim gorivima kao primarnom energentu u hrvatskoj energetskoj politici. Još jednom naglašavam koliko je to suludo jer je Hrvatska jedna od država s najmanjim udjelom obnovljivih izvora energije u Europskoj uniji, a imamo pouzdane podatke koji govore da se razvojem obnovljivih izvora energije za 40 posto može smanjiti uvoz energenata u nekoj zemlji. Bušenje u Jadranu nije samo pitanje zaštite okoliša, iako naravno postoji velika opasnost od nesreća, nego je i ekonomski vrlo upitno jer Hrvatska sada zarađuje oko 7,5 milijardi eura od turizma i pitanje je koliki će biti gubitak jednom kada se počne s bušenjem, a zarada od bušenja će ionako ići strancima koji će dobiti koncesije. Osim što je strateški ovaj plan potpuno sulud, iz ORAH-a su nas upozorili da postoje i sumnje u korupciju prilikom raspisivanja natječaja i dodjele koncesije za istraživanje Jadrana i to ćemo pitanje predstaviti Europskoj komisiji.

NACIONAL: ORAH bi zbog svog stava mogao imati problema s biračima koji većinom podržavaju bušenje u Jadranu i vjeruju da bi Hrvatska mogla imati ekonomske koristi od toga. Zašto smatrate da to nije istina i da Hrvatska od toga neće imati koristi?

Riječ je o čistoj matematici. Hrvatska kao članica Europske unije ima zakonsku obvezu svake godine energetski obnoviti tri posto zgrada u vlasništvu države, ako se ta obveza poštuje i ako se investira u obnovu zgrada to će svake godine stvoriti oko 10 tisuća novih i sigurnih radnih mjesta. Koliko mi je poznato, Hrvatska ima dugu tradiciju građevinarstva i ima jako dobre građevinske radnike i stvaranje radnih mjesta u tom sektoru puno je logičnije nego gradnja nekoliko bušotina koje će biti u stranom vlasništvu i na kojima će raditi uglavnom stranci. Dakle, bušotine neće donijeti nova radna mjesta. Tu je i problem zaštite okoliša jer će se smanjiti i turistička atraktivnost Hrvatske. Turistima sigurno neće biti drago vidjeti naftne platforme dok razgledavaju prirodne ljepote vaše zemlje ili dok jedre vašim morem. Smatram da se zelene stranke u Europi moraju boriti za promjenu mentaliteta ljudi koji smatraju da velike elektrane ili bušotine stvaraju mnogo radnih mjesta jer iskustva i istraživanja pokazuju da to jednostavno nije točno. Ekonomske aktivnosti danas nisu jednake kao što su bile prije dvadeset i trideset godina. Zbog toga ne mogu vjerovati da vaša Vlada želi u Istri sagraditi veliku elektranu na ugljen. To je potpuna ludost. Zašto netko želi 2015. graditi elektranu na ugljen? Koliko ljudi može raditi u jednoj takvoj elektrani? Možda nekoliko stotina. A zbog te elektrane stotine tisuća ljudi ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj regiji bi mogli imati zdravstvene probleme, što će izazvati velike troškove države. Jednostavno ne mogu shvatiti energetsku politiku vaše Vlade.

NACIONAL: Slažete li se sa stavom ORAH-a koji se protivi eksploataciji nafte, ali se ne protivi vađenju prirodnog plina?

ORAH je potpuno autonomna stranka i ima pravo na svoje stavove. Eksploatacija nafte, ali i plina u cijelom Mediteranu potpuno je pogrešan strateški plan jer se novac utrošen na to može puno bolje potrošiti na druge, puno manje opasne projekte. Razlika između Hrvatske i drugih zemalja je i ta što se u Hrvatskoj još uvijek ne zna što se točno nalazi ispod morskog dna, odnosno postoje li uopće izvori nafte i plina, i ako postoje kolike su točno te rezerve. U Italiji znamo da imamo naftne rezerve za oko osam mjeseci, što je smiješno malo i zbog toga se uopće ne isplati bušiti.

NACIONAL: U Hrvatskoj se stekao dojam da se talijanski političari protive ovom projektu, dok se na talijanskoj strani Jadrana desecima godina vadi nafta. Je li takav stav licemjeran?

Izgleda da je javnost u Hrvatskoj u zabludi jer se u Italiji trenutno ne buši nafta u Jadranskom moru. Međutim, u proceduri je zakon kojim bi se olakšala dodjela koncesija za istraživanje i bušenje i protiv tog zakona se talijanski Zeleni trenutno grčevito bore. Zanimljivo da je jedan od argumenata talijanske vlade za taj zakon i hrvatski plan bušenja, jer su kao razlog naveli da ako Talijani neće tražiti naftu u Jadranu, onda će to učiniti Hrvati. Kada govorimo o eksploataciji nafte u Italiji, onda je riječ o bušenju na jugu zemlje, odnosno oko Sicilije.

NACIONAL: Kakav je službeni stav talijanske vlade o hrvatskom planu istraživanja nafte i plina u Jadranu?

Talijanska vlada je sredinom travnja napravila procjenu hrvatskog plana, njoj je izrazila blago nezadovoljstvo te je zatražila uspostavu neke vrste zajedničke komisije koja bi procijenila ekološke opasnosti i utjecaj na okoliš. Stav talijanske vlade je da bi, iako se radi o hrvatskom teritoriju, potencijalno bušenje moglo imati utjecaj i na talijanske vode te bi zbog toga trebalo zajednički pristupiti ovom problemu.

JRE_7412
’U ITALIJI SE TRENUTNO NE BUŠI NAFTA U JADRANSKOM MORU. MEĐUTIM, U PROCEDURI JE ZAKON KOJI BI OLAKŠAO DODJELU KONCESIJA ZA ISTRAŽIVANJEFoto: Josip Regović

NACIONAL: Što očekujete od Europske komisije u ovom slučaju?

Od Europske komisije očekujem da provjeri je li hrvatska vlada prilikom raspisivanja natječaja i dodjele koncesije poštovala sve zakone i sve pravne norme Europske unije. Ako je bilo nekih nepravilnosti i ako su neki koncesionari bili u povlaštenom položaju, onda to nije u redu i Komisija treba reagirati. Po našim saznanjima, bilo je nekih kršenja zakona prilikom dodjele koncesija i očekujemo da Europska komisija sasluša naš prigovor i da pokrene postupak kontrole tog natječaja.

NACIONAL: Kako ocjenjujete plan o imigrantima koji je Komisija predstavila prošle srijede?

Svakako je riječ o koraku naprijed jer je Komisija napokon predložila neko rješenje i mjere, a to i jest njen zadatak. Do sada su bili pasivni i samo su promatrali kako ljudi umiru pokušavajući doći do europskih zemalja, a bili su pasivni jer su se bojali reakcije vlada zemalja članica. Izgleda da su ljudi u Komisiji napokon skupili hrabrost i da ih više nije strah te reakcije. Osim što su skupili hrabrost, njihov prijedlog sadržava i nekoliko stvari za koje se europski zeleni zalažu već duže vrijeme, kao što su zajednička politika o azilima te najava korekcije ugovora iz Dublina kojim se regulira europska imigrantska politika. Zadovoljna sam i što je Komisija predstavila prijedlog obvezatnih kvota za svaku od država članica i što će svaka od njih sada morati preuzeti dio odgovornosti za izbjeglice. Problem je što su te kvote vrlo male, pa govorimo o nekih tristotinjak izbjeglica koje bi Hrvatska trebala prihvatiti što je, budimo realni, smiješna brojka.

NACIONAL: Italija i Grčka su na najvećem udaru imigranata i snose najveće troškove, a istovremeno su u teškoj gospodarskoj krizi. Jesu li te dvije stvari povezane i je li pomoć Europske komisije premala?

Potpuno ste u pravu. Talijanska, ali i grčka ekonomija u velikim su problemima i zbog toga što velike iznose troše iz vlastitog proračuna na imigrante. Ja sam velika protivnica mjera štednje i smatram da se može povući poveznica između te politike i problema imigranata. Naime, s jedne strane Komisija od Italije i Grčke traži velike uštede, ali s druge ne pomaže ovim državama u troškovima zbrinjavanja imigranata. Bilo bi pravedno kada bi se ti troškovi izbrisali iz vanjskog duga pojedinih zemalja i mislim da bi tada i javnost u tim državama drugačije gledala na Komisiju i na cijeli problem imigranata.

NACIONAL: Problem predstavljaju i neke države članice koje odbijaju svaku mogućnost prihvata imigranata?

To je veliki problem s kojim se suočava Komisija jer neke države jednostavno ne žele surađivati i ne žele podržati njenu politiku. Sramotno je da se novac izdvaja za elektrane na ugljen, a nema se za pomoć imigrantima. Ovdje je u pitanju sama ideja jedinstvene Europe koja između ostalog počiva i na visokoj moralnoj odgovornosti svih zemalja članica. Trenutno mi se čini da neke vlade, prije svega zbog populizma, ne žele preuzeti odgovornost, što je vrlo loše za cijelu Europsku uniju. Veliku ulogu u tome moraju odigrati civilno društvo, nevladine organizacije i Europski parlament i u njima bi Komisija morala naći partnere za rješavanje ovog problema.

NACIONAL: Spomenuli ste populizam koji je problem i u Italiji, gdje Sjeverna liga svoju popularnost gradi upravo na antiimigracijskoj politici koja često graniči s rasizmom. Kako se može boriti protiv takve politike?

U Italiji je to problem već dugi niz godina i Sjeverna liga je svoju cijelu popularnost izgradila na antiimigracijskoj politici. U vrijeme kada su bili članovi Berlusconijeve vlade, njihovi ministri su bili odgovorni za imigracijsku politiku kojoj je cilj bio da odbiju imigrante, što je uzrokovalo veliki broj žrtava u Sredozemnom moru. Danas vrlo dobro znamo kada se dogodi neka nesreća i točno znamo broj poginulih, ali u tom razdoblju nije bilo nikakve kontrole i veliki broj ljudi je poginuo, a da o tome nema nikakve službene dokumentacije i do danas ne znamo točan broj žrtava te strašne politike koju je promovirala Sjeverna liga. To je pravi dokaz koliko je ta politika bila pogrešna i da je potrebna drugačija, koja će na legalan način riješiti prihvat tih ljudi. Problem u Italiji su i mediji koji takvim političarima daju previše prostora, pa su čelnici Sjeverne lige u medijima češće nego premijer i predsjednik države. To je potpuno pogrešno i takvim političarima ne treba davati previše prostora. Nažalost, u Italiji je situacija potpuno drugačija i prostor se daje pogrešnim ljudima koji u javnost šalju poruke mržnje. Da sam ja prisutna u medijima jednako često kao i vođe Sjeverne lige, sigurna sam da bi zeleni u Italiji dobili puno više glasova.

NACIONAL: Kakva će biti budućnost Europske unije ako David Cameron ispuni obećanje o održavanju referenduma i ako Britanci glasaju za izlazak iz EU?

Europa je ono što građani Europe žele da ona bude. Smatram da se za tu Europu vrijedi boriti i da se treba oduprijeti ekstremizmu i strahu. Sličan je i moj stav prema Velikoj Britaniji, ako oni ne žele biti dio Europske unije, ne trebaju biti. Ona može opstati bez Velike Britanije i smeta me što Britanci malo žele biti dio EU-a, malo žele van, a malo bi željeli posebne uvjete. To je nedopustivo. Problem je i pogreška što se jednoj državi članici toliko podilazi i što se joj se dopušta toliko kompromisa i specijalnih uvjeta. Europska unija danas bi bila drugačija, pa i bolja da Velika Britanija nije postala njena članica 1972. i žao mi je što se to dogodilo. Ako ta zemlje želi izaći, onda joj to treba i dopustiti jer Europska unija će bez nje biti još bolja i stabilnija.

Komentiraj

FOTO:Josip Regović
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.