Predsjednik Uprave Janafa za Nacional otkriva kako je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario dobit od čak 134 milijuna kuna, čak 56 posto više nego lani, te iznosi svoju viziju uspješnog upravljanja državnim tvrtkama

Vijest o odličnim poslovnim rezultatima tvrtke Janaf d.d. u prvom polugodištu ove godine u domaćoj javnosti nije prošla nezapaženo, posebno zbog činjenice da je Janaf jedna od svega nekoliko tvrtki u većinskom vlasništvu države koje se mogu pohvaliti pozitivnim financijskim izvješćem, a koja uz to nosi i epitet tvrtke od strateške važnosti za energetski sustav Hrvatske. Stoga i ne čudi što je većina domaćih medija proteklih dana prenijela podatke iz objavljenog financijskog izvješća za prvih šest mjeseci ove godine, naglašavajući da su sadašnji financijski pokazatelji samo nastavak odličnog poslovanja iz prethodne 2015. godine. Naime, prema objavljenim financijskim izvještajima, neto dobit Janafa u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 134,6 mil. kuna, što je porast od gotovo 56 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U tom su razdoblju prihodi od transporta nafte veći za 28,2 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine, a od pružanja usluga skladištenja nafte Janaf je u prvih šest mjeseci ove godine uprihodio 17 posto više nego u istom periodu lani. Predsjednik Uprave Janafa dr. Dragan Kovačević objasnio je što je pridonijelo dobrim poslovnom rezultatima tvrtke i što bi cjelokupna hrvatska ekonomija mogla naučiti na primjeru Janafa:

“Janaf u posljednje četiri godine bilježi konstantan rast dobiti. U tom smo razdoblju dobit uvećali za čak 400 posto. Nismo činili ništa što u klasičnoj ekonomiji već nije dobro poznato: vodili smo se politikom zdravog razuma dobrog gospodara te smo podizali prihode i smanjivali i kontrolirali rashode. Drugi razlog zbog kojega bilježimo dobre poslovne rezultate jest otvaranje novih tržišta, posebno inozemnih. Potpisali smo ugovore s nekoliko najvećih svjetskih trgovaca naftom i naftnim derivatima, a istovremeno smo se dobro pripremili za pad cijena nafte na svjetskom tržištu. Naime, dobro smo procijenili da će zbog niskih cijena nafte na tržištu trebati dodatni skladišni kapaciteti, koje smo ponudili u pravo vrijeme.”

NACIONAL: Spominjete rast prihoda od skladištenja nafte. Znači li to da je Janaf dobro iskoristio tzv. “contango”, odnosno očekivani rast cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu?

U našoj je poslovnoj politici jasno određenje prema strateškim partnerima. Preciznije rečeno, nemamo sklopljene ugovore isključivo s traderima koji se bave samo špekulativnom prodajom nafte i derivata, a kojima je upravo manipuliranje contangom primarno, već radimo s partnerima koji vrše stratešku opskrbu rafinerija u okruženju na temelju dugoročnih ugovora. Upravo to nam ide u prilog, jer s takvim partnerima potpisujemo dugoročne ugovore i dajemo naše skladišne kapacitete u dugoročni najam. Osim toga, radimo i poslove miješanja nafte na terminalu i transport tako pripremljene nafte krajnjim korisnicima, što je nova, dodana vrijednost našoj dosadašnjoj usluzi koja donosi dodatni prihod.

  • ‘NAŠI NAJZNAČAJNIJI PARTNERI Vitol i Glencore imaju nekoliko puta veći godišnji prihod od ukupnog hrvatskog BDP-a. MOL kroz naš naftovod opskrbljuje Bratislavu, a radimo i s ruskim Gazpromom’

NACIONAL: Je li Janaf i ranije nudio slobodne skladišne kapacitete u najam ili je to ponuda koja je uvedena u vrijeme vašeg upravljanja tvrtkom?

Janaf se u posljednje četiri godine uspio nametnuti inozemnim partnerima. Mi više ne sjedimo u uredu i ne čekamo da nam se zakupci kapaciteta jave kako bismo sklopili ugovor. Posljednje četiri godine doslovce smo se razletjeli po svijetu, razgovarali smo s traderima, rafinerijama, zakupcima i otvorili smo nove pravce poslovanja. Janaf je zapravo klasični primjer kako bi se trebalo raditi u hrvatskoj ekonomiji – otvarati tržišta, prije svega inozemna, znati se nametnuti potencijalnim partnerima, iskorištavati povoljne poslovne trenutke, čak i faktore sreće prepoznati i okrenuti ih u svoju korist, a u isto vrijeme raditi projekciju poslovanja u budućnosti sa strateškim usmjerenjima na nove proizvode i novu ponudu krajnjem kupcu.

NACIONAL: U financijskom izvještaju stoji da je više od 72 posto prihoda Janaf ostvario kroz poslovanje s inozemnim kupcima. Tko su ti kupci?

Dva značajnija partnera i tradera sirovom naftom i naftnim derivatima su multinacionalne kompanije Vitol i Glencore. Ako vam kažem da svaka od tih dviju kompanija ima nekoliko puta veći godišnji prihod od ukupnog hrvatskog BDP-a, onda je posve jasno kolika je snaga tih partnera. Uz njih poslujemo i s mađarskim MOL-om koji naftom transportiranom kroz naš naftovod opskrbljuje svoju rafineriju u Bratislavi, pa i s ruskim Gazpromom. Jednom riječju, poslovno smo povezani s čitavom regijom.

NACIONAL: Nacional je nedavno pisao o glasinama kojima se optuživalo Janaf da se upustio u špekulativne poslove vezane uz trgovinu naftom. Glasine su se pokazale netočnima, no zanimljivo je da su pokrenute neposredno uoči Vladine najave o mogućoj privatizaciji tvrtke. Znate li otkuda dolaze te glasine i kome su one u interesu?

Ne znam tko pokreće takve glasine niti bih ih želio komentirati. Znam samo da su u potpunosti neistinite. Mene jedino zanima rezultat poslovanja i na to sam isključivo orijentiran. I posve sam siguran da je u ovom trenutku Janaf, po svim poslovnim pokazateljima, najbolja domaća kompanija koja može biti uzor i obrazac hrvatskim državnim i privatnim kompanijama. Janaf je čvrsto likvidna tvrtka, nije opterećen jednom jedinom kunom kredita, na 700 milijuna kuna prihoda ostvarujemo oko 300 milijuna kuna čiste dobiti i to s istim brojem zaposlenih kao i prije pet godina. Uspjeli smo maksimalno zaposliti sve ljudske i tehničke kapacitete i rezultat nije izostao.

NACIONAL: Zašto je onda Janaf stavljen na listu tvrtki u većinskom državnom vlasništvu predviđenih za privatizaciju? Najave o mogućoj privatizaciji nisu stigle samo iz posljednje vlade, bilo ih je i ranije. Mislite li da je privatizacija dobar scenarij za Janaf?

Budući da sam ekonomist, osobno sam u ekonomskoj teoriji i praksi pobornik stava da nema razlike između državnog i privatnog vlasništva. Priznajem samo učinkovitost toga vlasništva. Ako sagledamo Janaf kao uspješnu tvrtku koja donosi dobit, nema ijednog ekonomskog zakona prema kojemu je Janaf potrebno privatizirati. Naime, privatiziraju se najčešće tvrtke čija je likvidnost ugrožena i koje je potrebno dokapitalizirati svježim novcem koji će potaknuti poslovnu aktivnost. Janaf u ovom trenutku ne treba svježi kapital, mi imamo čak i višak vlastitog kapitala, ni likvidnost nam nije ugrožena. Dapače, svi poslovni pokazatelji su nam odlični. Privatizacija se, doduše, u nekim situacijama može provesti i preventivno, kao zaštita od lošeg i nekvalitetnog upravljačkog kadra. No ni ta opcija u Janafu ne može biti prihvatljiva, jer ova Uprava posljednje četiri godine tvrtku vodi u dobrom smjeru. Treba biti precizan pa reći da je Janaf već dijelom privatiziran, tvrtka je na tržištu kapitala, vlasnička struktura je prilično šarolika i dionice su u vlasništvu pojedinih kompanija, državnih agencija, mirovinskih fondova, Ine, malih dioničara… No gledajući posve ekonomski, u ovom trenutku ne vidim razlog za širu privatizaciju kompanije.

NACIONAL: Jedan od naftnih stručnjaka Nacionalu je svojedobno objasnio da je “mogućnost jednokratne zarade od prodaje dionica Janafa višestruko manja od snage strateške poluge koju tvrtka omogućava državi”. S obzirom na stratešku važnost Janafa, bi li se privatizacijom tvrtke zapravo moglo više izgubiti nego dobiti?

Osobno u načelu nisam protiv procesa privatizacije. No treba znati zašto privatizirati, s kojim ciljem i je li najbolji trenutak za to. Zašto privatizirati tvrtku koja vlasniku nosi visoki profit, kojom se dobro upravlja i koja ne traži dokapitalizaciju? Ne vidim čvrst razlog za to. Razumljivo je da nešto treba mijenjati u poslovanju ili upravljačkom kadru tvrtke koja zapadne u poslovne probleme. Ali čemu mijenjati bilo što u Janafu koji posluje odlično?

NACIONAL: Budući da se posljednjih nekoliko mjeseci prilično ozbiljno šuškalo o mogućnosti privatizacije Janafa, je li bilo kakvih upita potencijalno zainteresiranih kupaca?

Ne, nije bilo upita. Odluka o privatizaciji Janafa nije bila definitivno donesena, to su više bile špekulacije. Uostalom, Janafov je portfelj dionica izlistan na Zagrebačkoj burzi i tko god želi može kupiti dionice koje su u slobodnoj prodaji. No vlasnici te dionice rijetko žele prodati jer one vrijede i nose dobru dividendu.

  • ‘POBORNIK SAM STAVA DA NEMA RAZLIKE između državnog i privatnog vlasništva, priznajem samo učinkovitost. No nema ekonomskog razloga za privatizaciju Janafa jer donosi visok profit’

NACIONAL: S obzirom na dobro poslovanje i visoku dobit, planirate li nove investicije i nove projekte?

Prije dvije godine završili smo jedan investicijski ciklus vrijedan nešto više od milijardu kuna, a prošle godine ušli smo u novi, također vrijedan milijardu kuna. Njime je obuhvaćeno proširenje skladišnih kapaciteta kojima se pripremamo za trgovanje naftom i formiranje burze naftom i naftnim derivatima na našim terminalima. To je novi vid poslovanja u koji smo odlučili ući jer smo i te kako svjesni da ako to ne učinimo mi, netko će nas u tome preteći i odnijeti nam dobru poslovnu priliku pred nosom. Također radimo na podizanju ekoloških standarda poslovanja. Već sada Janaf ima vrlo visoke standarde sigurnosti i zaštite okoliša, no želimo ih podići na još višu razinu.

NACIONAL: Spomenuli ste investiranje u proširenje skladišnih kapaciteta predviđeno za trgovanje naftom i derivatima. Je li taj poslovni plan dio budućeg “Adriatic Spota”, regionalnog energetskog spot-tržišta?

Ta je ideja izvorno potekla upravo iz Janafa, a plan je bio da preko objedinjenih tehničkih kapaciteta – a plan je da u to tržište u budućnosti uđe i LNG terminal, ako se taj projekt realizira – Hrvatska uđe u europsku energetsku mrežu kao važno energetsko čvorište i njezin sastavni dio. Naš je krajnji cilj razviti spot-tržište koje će biti najjače tržište na Mediteranu i taj vid poslovanja trenutno nam je u fokusu.

NACIONAL: Je li jedan od uvjeta za to mogućnost reverzibilnog, odnosno obostranog protoka nafte Jadranskim naftovodom? Planira li Janaf uložiti financijska sredstva u tehničke preinake sustava koje bi omogućile reverzibilni transport?

U većem dijelu Janaf već ima mogućnost reverzibilnog transporta nafte. Točno je, neki su dodatni zahvati nužni kako bi se to u potpunosti realiziralo i mi na tome radimo, no nama je u ovom trenutku najzanimljiviji pravac od juga prema sjeveru, jer se još uvijek najviše nafte transportira upravo tim pravcem. Tako će zasigurno biti i u narednim godinama jer će buduće spot-tržište biti vezano uz trgovinu naftom na Janafovim terminalima u Omišlju.

NACIONAL: Svojedobno je MOL od Janafa tražio da mu omogući transport domaće nafte s naftnih polja u Međimurju u rafineriju u Rijeci, što je u stručnim krugovima protumačeno kao MOL-ov pokušaj da zaobiđe rafineriju nafte u Sisku koja prerađuje domaću naftu. Tada je objašnjeno da ne postoji tehnička mogućnost transporta nafte s kopna prema Omišlju, odnosno Rijeci. Namjerava li Janaf u budućnosti izaći u susret MOL-u i omogućiti transport domaće nafte u rafineriju u Rijeci?

Sve dok rafinerija u Sisku normalno funkcionira i prerađuje domaću naftu, nema potrebe za njezinim transportom u Rijeku. No to je poslovna odluka Ine, a mi ćemo se prilagoditi tržišnim okolnostima.

NACIONAL: Vaša je smjena tražena još 2013. zbog kritika upućenih ministru financija Slavku Liniću. Ostali ste na svojoj poziciji, a preživjeli ste i posljednju kratkotrajnu vladu. Očekujete li ostanak na funkciji predsjednika Uprave Janafa, s obzirom na činjenicu da čelna mjesta najjačih tvrtki u državnom vlasništvu u pravilu podliježu političkim i koalicijskim križaljkama?

Čini mi se da i politika sve više prepoznaje i cijeni kvalitetne kadrove. Već se i na posljednjim izborima pokazala svijest da Hrvatska treba kvalitetnu i stručnu vladu koja će dalje razvijati već započete ekonomske projekte koji su već ranije započeti. Jer ako Hrvatska ne dobije stručnu vladu, bolje da je uopće nema.

  • ‘AKO HRVATSKA NE DOBIJE STRUČNU vladu, bolje da je uopće nema. Ja sam u svom radu imao potpunu autonomiju, inače ne bih pristao biti na ovoj poziciji. Političke ambicije? Posve sam usmjeren na Janaf…’

Posljednji su mjeseci pokazali da je bolje bez ikakve vlade nego s lošom i nefunkcionalnom vladom. Iako posljednja vlada nije potrajala dugo, vjerujem da je situacija u kojoj smo se našli posljednjih šest mjeseci zapravo pokazala da smo kao društvo značajno sazreli. Evo, vlade praktički i nema posljednjih nekoliko mjeseci i ništa se posebno loše ne događa. Nadam se da će iduća vlada, pa i one koje dolaze iza nje, biti doista stručna i kvalitetna. Hrvatska upravo to treba. Poslovni rezultat neka bude taj koji će odrediti tko ostaje, a tko odlazi.

NACIONAL: Jesu li se političari – konkretno, Vlada i ministar gospodarstva – prijašnjih godina uplitali u vaš rad, jesu li imali običaj zvati, raspitivati se za poslovanje Janafa izvan redovitih poslovnih izvješća, sugerirati neke poslovne poteze… ? Jednom riječju, koliko ste vi osobno i poslovanje Janafa neovisni od politike?

Kako sam već naveo, hrvatsko društvo, pa tako i vlade, osjetno je napredovalo pa se u posljednjih nekoliko godina došlo do praga normalnih i uobičajenih odnosa, gdje je svatko radio svoj posao. U svojem radu imao sam potpunu autonomiju, no drugačije i ne bih pristao biti na ovoj poziciji niti bih htio raditi na marionetski način. Menadžment jednostavno mora imati svoju autonomiju, a vlasnik mora zadavati ciljeve ukomponirane u cjelokupnu ekonomsku strategiju. Bila je jedna negativna epizoda s  jednim bivšim ministrom financija i dobro znamo kako je to završilo, jer pojedinačnim interesima nema mjesta kada su u pitanju poslovanje poduzeća i opći interesi razvoja društva.

NACIONAL: Imate li političkih ambicija? Možda kao novi stručni premijer?

U ovom trenutku sam potpuno usmjeren na postizanje najboljih poslovnih rezultata u Janafu kako bih time pridonio razvoju gospodarstva u cjelini. Već sam naveo da je Janaf u posljednje vrijeme jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj te da na neki način održavamo domaću građevinsku i strojarsku industriju, kao i druge prateće industrije i obrte. Smatram da će Hrvatska ovoga puta dobiti kvalitetnog premijera koji će znati rješavati probleme i izvesti zemlju na pravi put uspjeha i zadovoljnijih ljudi koji će od svoga rada moći normalno živjeti.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
Sandra Carić Herceg, rođena 1963. godine u Zagrebu, dugogodišnji novinar sa profesionalnim iskustvom u dnevnim i tjednim listovima, novinskim agencijama i na portalima. Kao novinar radila u Slobodnoj Dalmaciji, surađivala u nekadašnjem tjedniku Nedjeljna Dalmacija, te kao dopisnik iz Hrvatske izvještavala za nezavisnu novinsku agenciju Beta (Srbija). Radila kao novinar na portalu Index, te kao glavni urednik web stranice Nautica Portal. Uže područje interesa: energetika.