Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je da na nju nitko neće vršiti pritisak, ali se ni nakon više upita nije precizno izjasnila o tome hoće li mandat za sastavljanje Vlade dati ‘na neviđeno’ onome tko osvoji najviše glasova ili onome tko donese prikupljene potpise najmanje 76 zastupnika

Hrvatska se po svemu sudeći nalazi na pragu ozbiljne ustavne krize. To je zaključak koji se može izvući nakon što je Nacional neslužbeno razgovarao sa savjetnicima predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o tomu komu će i kako ona dati mandat za sastavljanje nove vlade. Njeni savjetnici s kojima je Nacional razgovarao i dalje izbjegavaju precizno reći kojim će se kriterijima ona voditi prilikom donošenja te odluke, što budi nervozu i kod Tomislava Karamarka i kod Zorana Milanovića.

“PREDSJEDNICA MORA DATI MANDAT najjačoj političkoj opciji koja pobijedi na izborima. Treba reći – imaš toliko dana, sastavi vladu”, tim je riječima predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u subotnjem intervjuu Jutarnjem listu decidirano rekao što misli o tome kome predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović treba dati mandat za sastavljanje vlade. O tome je posljednjih tjedana među hrvatskim političarima bilo dosta prijepora jer u predizborno vrijeme svatko očito želi tumačiti Ustav kako njemu odgovara. Zbog toga je GONG prošlog tjedna pozvao predsjednicu da prije izbora precizno pojasni kriterije i logiku kojom će se voditi pri povjeravanju mandata za sastavljanje nove vlade.
“Kako bi se izbjegla proceduralna i ustavno-pravna neizvjesnost, s obzirom na otvorena pitanja oko procedure povjeravanja mandata za sastavljanje vlade nakon proglašenja rezultata izbora,
GONG poziva predsjednicu Republike da prije izbora precizno pojasni kriterije i logiku kojom će se voditi u povjeravanju mandata”, kazao je predsjednik Vijeća GONG-a Nenad Zakošek.
Ustav navodi kako predsjednica Republike povjerava mandat za sastavljanje vlade osobi koja na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Saboru i obavljenih konzultacija uživa povjerenje većine zastupnika. No pitanje je treba li predsjednica taj mandat povjeriti ‘’na neviđeno’’ ili na temelju unaprijed prikupljenih potpisa.

Umjesto predsjednice na to je pitanje odgovorio njezin savjetnik za ustavno-pravna pitanja Vladimir Šeks.

“Predsjednica Republike Hrvatske će sve svoje dužnosti, prava i obveze vezane uz određivanje mandatara za sastav vlade RH obaviti strogo u skladu s odredbama Ustava RH koje se odnose na povjeravanje mandata. Predsjednica neće dopustiti da na ustavnost njezine odluke itko utječe niti da vrši pritisak na nju”, stoji u Šeksovu odgovoru GONG-u. No takva formulacija opet nije dala precizan odgovor na postavljeno pitanje nego je otvorila prostor za nove interpretacije.

Naime, prema većini procjena i predizbornih anketa ni koalicija predvođena HDZ-om kao ni ona predvođena SDP-om neće imati većinu potrebnu za sastavljanje vlade, pa će nova vlada ovisiti o glasovima manjih stranaka i nacionalnih manjina. Iako je dosadašnja praksa nalagala da budući mandatar kod predsjednice ide s prikupljenih 76 potpisa zastupnika koji će potvrditi vladu, mogućnost da predsjednica povjeri mandat predsjedniku one opcije koja ostvari najveći broj glasova, ali nema većinu, otvara prostor za manipulacije i političko trgovanje.

O TOME KOJOM SE LOGIKOM VODIO prilikom povjeravanja mandata za sastavljanje Vlade nakon izbora 2007. godine nedavno je u izjavi za tportal pojasnio i bivši predsjednik Stjepan Mesić. Budući da je HDZ osvojio 66 mandata, a SDP 56, a da su čak 33 saborska mjesta bila u rukama ostalih stranaka, do kraja nije bilo izvjesno tko će formirati novu Vladu. Iako je HDZ na čelu s Ivom Sanaderom osvojio deset mandata više od SDP-a, Mesić mu nije odmah povjerio mandat za sastavljanje Vlade.

“Po završetku izbora, nakon službenog proglašenja rezultata, odmah sam krenuo u konzultacije s predsjednicima svih stranaka koje su prešle izborni prag i svih zastupnika manjina koji su izabrani, kako to nalaže i Ustav RH. Nije točno, kako neki danas tvrde, da sam konzultacije obavio samo s Ivom Sanaderom i Zoranom Milanovićem jer se one moraju obaviti sa svima i meni je bilo najvažnije da mi se dokaže da se ima Ustavom propisana većina zastupnika u Saboru. HDZ je pojedinačno imao 10 mandata više od SDP-a, ali nedovoljno za sastavljanje vlade. Bilo je jako naporno i sve je potrajalo tri duga dana, konzultacije su se održavale do kasnih noćnih sati, a sve se razvuklo jer su HSS i HSLS odugovlačili s davanjem potpisa jednom od dvojice mandatara”, rekao je Mesić za tportal. No on se u to vrijeme našao na udaru kritika zato što Sanaderu nije odmah dao mandat za sastavljanje vlade.

Slična, ali po svemu sudeći još izazovnija situacija očekuje uskoro predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, ali iz njezina najužeg tima za Nacional su ponovili da će se predsjednica sto posto držati Ustava i zakona

Komentiraj

FOTO:Marko Prpić/Goran Stanzl/PIXSELL
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.