Hrvatska diplomacija u suradnji s predstavnicima nekoliko prijateljskih europskih država, prošloga tjedna osujetila je plan srpskog premijera Aleksandra Vučića koji se, kako se tvrdi, 10. travnja – dan osnivanja kvislinške Nezavisne Države Hrvatske – namjeravao pojaviti u Jasenovcu u privatnom posjetu. Informacija o Vučićevoj ideji dolaska u Hrvatsku nekoliko tjedana ranije prostrujala je diplomatskim krugovima, a po informacijama Nacionala, također je stigla od predstavnika zapadnih zemalja pa je Hrvatska potom istim putem dala do znanja da bi se time samo potaknuo novi val međunacionalnog optuživanja, ideoloških rasprava i vraćanja u prošlost.

TAKOĐER, PROTUMAČENO JE DA BI VUČIĆ iskoristio Jasenovac kao efektan adut u kampanji za skore izbore u Srbiji pa su diplomati u Beogradu izvršili snažan pritisak kako bi srpski premijer odustao od svoje namjere. Vučićevo pojavljivanje u Hrvatskoj upravo na 75. godišnjicu osnivanja NDH vrlo vjerojatno bi bilo popraćeno njegovom snažnom retorikom ciljanom prije svega prema građanima Srbije, no i u Hrvatskoj bi ona naišla na veliki odjek i prouzročila nastavak ionako rasplamsanog ideološkog rata oko oživljavanja ustaštva i nedovoljno jasnog određivanja prema zločinačkim ideologijama iz prošlosti otkako je HDZ ponovno osvojio vlast. Srpskom premijeru dolazak u Jasenovac baš 10. travnja bio je terminski posljednja prilika da iskoristi taj adut, s obzirom na to da skora obljetnica oslobađanja ustaškog koncentracijskog logora pada samo dva dana prije izbora u Srbiji 24. travnja, pa je zato neprikladna za njegovo putovanje u inozemstvo. Umjesto pojavljivanja u Hrvatskoj 10. travnja, Vučić se stoga zadovoljio organiziranjem komemorativnog skupa za žrtve ustaških zločina u Beogradu, odakle je uputio snažne poruke, između ostalog onu da “i danas ima protagonista ideologije NDH te da ono na čemu je NDH nastala – rješavanje srpskog pitanja – nije potpuno prestalo nestankom te države”.

DA JE IPAK OSTVARIO SVOJU NAMJERU i pojavio se u formi privatnog posjeta u Jasenovcu te tako ignorirao savjete stranih diplomata, Hrvatska formalno ničim ne bi uspjela spriječiti Vučića: po uobičajenoj proceduri strani državnici tek trebaju najaviti svoj dolazak i ostaviti dovoljno vremena sigurnosnim službama dviju zemalja kako bi iskoordinirale sve detalje i procijenile stupanj rizika. Drugim riječima, zemlja domaćin praktički nema mogućnost intervenirati u datum posjeta, pogotovo ako je on formalno privatnog karaktera.

Iako o toj Vučićevoj ideji ne postoje pisani tragovi i službene potvrde, Nacional je iz više izvora doznao da je ona bila itekako realna – toliko da u nedjelju, 10. travnja, neki hrvatski diplomati ni u kasnim poslijepodnevnim satima nisu bili potpuno uvjereni da se srpski premijer neće jednostavno pojaviti na granici i izraziti želju za posjetom Jasenovcu, što bi također izazvalo golemi medijski interes i brojne reakcije javnosti obiju država. To se na koncu nije dogodilo pa je protumačeno tako da je naporom hrvatskih i stranih diplomatskih službi on “efektno obeshrabren” od poteza koji se mogao smatrati provokacijom.

Vučić upravo ovih dana ulazi u završnicu predizborne kampanje s vidno zaoštrenom retorikom prema susjedima, pogotovo otkako je sud u Haagu oslobodio četničkog vojvodu Vojislava Šešelja. Upravo prošlog tjedna zabilježen je njegov novi posjet dijelu Kosova s većinskim srpskim stanovništvom, gdje je između ostalog izjavio da tamošnji rudnik Trepča “snažno pridonosi cijeloj Srbiji” i obećao sačuvati tu tvrtku. Nije ga spriječila ni činjenica da je na dvoranu u kojoj je držao govor samo dan ranije bačena bomba.

ISTOG TJEDNA PREDSJEDNICA KOLINDA GRABAR Kitarović neočekivano se pojavila u Prištini, gdje je na inauguraciji novog predsjednika Hashima Thacija bila jedina predstavnica država Europske unije na najvišem nivou – po svemu sudeći kao neslužbena predstavnica cijele EU. I na tom događaju bilo je moguće pojavljivanje srpskog predsjednika Vučića pa su diplomatske službe razrađivale različite scenarije. U trenutku zaključenja ovog broja Nacionala pretpostavljalo se da će se bliski susret hrvatske predsjednice i srpskog predsjednika dogoditi početkom tjedna u Mostaru pa će biti zanimljivo vidjeti kakvom će se retorikom Vučić tom prilikom služiti. Za svoje domaće potrebe on, naime, koristi vrlo snažne termine, no u međunarodnim ovirima nešto je pažljiviji. Prilikom Šešeljeva oslobađanja postupio je vrlo promišljeno: nakon što su se hrvatski i bosanskohercegovački dužnosnici izredali s izjavama zgražanja i osude, on je istupio s dijelom pomirljivim i miroljubivim frazama o okretanju prema budućnosti.

OSIM POVIJESNIH PRIJEPORA, drugi kamen spoticanja između Hrvatske i Srbije trenutno je hrvatska blokada otvaranja dvaju poglavlja u procesu srpskog pristupanja Europskoj uniji, prije svega zbog zakona kojim je ta država na sebe preuzela jurisdikciju oko procesuiranja ratnih zločina na prostoru cijele bivše Jugoslavije. Izvori Nacionala tvrde da će Hrvatska insistirati na tom mjerilu tijekom cijelog pregovaračkog procesa i da se očekuje Vučićevo prihvaćanje realnosti, pogotovo nakon što u toj državi završi izborna kampanja. Posljednjih dana on je, naime, govorio o “ucjeni” od strane Hrvatske, premda je, kako tvrde neki srbijanski izvori, navodno i sam svjestan da se radi o političkoj realnosti. Vučić je u intervjuu za portal Politiko u ponedjeljak ipak najavio i mogućnost skore posjete Hrvatskoj. ‘Stabilnost regije nešto je o čemu trebamo brinuti i ako trebam raditi više ustupaka, nemam problema s tim’, izjavio je.

U HRVATSKOJ POSLJEDNJIH TJEDANA traje intenzivna rasprava oko ideoloških pitanja povezanih s Drugim svjetskim ratom i u tom svjetlu prilično je jasno da bi nesuđeni Vučićev posjet Jasenovcu upravo 10. travnja samo pogoršao stanje.

S druge strane, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović upravo na taj dan dala je jednu od svojih najsnažnijih izjava o ustaškom režimu i jasno poručila da je Hrvatska izrasla “na Domovinskom ratu i antifašizmu koji je utemeljen u našem Ustavu”, što je početak njene akcije smirivanja tenzija uoči obljetnice oslobađanja logora u Jasenovcu. Još snažnije artikuliranu izjavu na tu temu ponovila je i u ponedjeljak. Središnja komemoracija ove godine prebačena je u zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište, dok će u samom Jasenovcu biti organizirano tek protokolarno polaganje vijenaca bez političkih govora. Time je izbjegnuta mogućnost da se ondje pojave gosti koji bi masovno i bez najave dolazili s druge strane granice, iz Bosne i Hercegovine, no objavljeni bojkot predstavnika židovske i srpske zajednice po nekima nije pridonio smanjenju napetosti i ideoloških podjela. Hrvatska predsjednica tog dana neće biti u Hrvatskoj, nego na ranije najavljenom službenom putovanju u SAD-u, no treba kazati da ona ni prošle godine nije prisustvovala glavnoj komemoraciji u Jasenovcu. Počast žrtvama odala je dan ranije, kao što je to učinila i na Bleiburgu.