Europska središnja banka (ECB) upozorila je na gospodarski jaz među zemljama koje su utemeljile eurozonu, ocijenivši “razočaravajućim” takav ishod koji je protivan premisi da će zajednička europska valuta omogućiti gospodarstvima koja zaostaju da polagano hvataju korak.

Zemlje središnje Europe ostvarile su značajan napredak, no neke od onih koje su među prvima prihvatile euro nisu odustajale od svojih slabih institucionalnih okvira, pa su ostale ranjive na šokove, navodi se u biltenu ECB-a, objavljenom u srijedu.

 

  • “Napredak u smjeru stvarne konvergencije među 12 zemalja koje su formirale eurozonu u njenim početnim godinama razočarava”, upozorio je ECB u najnovijem biltenu.

 

Nekoliko članica eurozone, uključujući Irsku, Portugal, Cipar i Grčku, spašavano je paketima međunarodne financijske pomoći nakon izbijanja europske dužničke krize, a Grčka se početkom ovoga mjeseca našla na rubu izlaska iz zone primjene zajedničke europske valute, zbog čega se euro našao u svojevrsnoj egzistencijalnoj krizi.

“Postoje određeni dokazi o razlikama među zemljama koje su među prvima uvele euro, s obzirom da je u više od 15 godina nekoliko zemalja s relativno niskim dohotkom (Španjolska i Portugal) zadržalo razlike u dohotku u odnosu na prosjek, ili ih čak povećalo (Grčka)”, ističe se u ECB-ovu biltenu.

“Čak štoviše, Italija koja je u početku spadala u skupinu zemalja višeg dohotka, zabilježila je najlošiji rezultat, ukazujući na značajna odstupanja u odnosu na skupinu zemalja visokog dohotka”, dodaje se u biltenu.

Nadalje, iz ECB-a su istaknuli kako su zemlje koje su među prvima prihvatile euro brzo zaustavile reformska nastojanja, pa njihova gospodarstva nisu mogla podupirati rast produktivnosti, dok je izostanak učinkovite konkurencije doprinio lošoj alokaciji kapitala.

Uz to, oštar pad realnih kamatnih stopa išao je na ruku snažnom uzletu kreditiranja, potičući potražnju i stvarajući pogrešna očekivanja u vezi budućih dohodaka, napominju u ECB-u.

U međuvremenu su, pak, zemlje koje su se kasnije priključile eurozoni – Estonija, Latvija, Litva i Slovačka – zabilježile najviši stupanj konvergencije među zemljama Europske unije, stoji nadalje u ECB-ovu biltenu.

Premda nije bila među zemljama koje su utemeljile eurozonu, Grčka je u nju uključena 2001. godine i bila je među 12 zemalja koje su počele primjenjivati novčanice eura 2002. godine.

Komentiraj

PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.