Vojni analitičar Politike Miroslav Lazanski, dekan VERN-a Vlatko Cvrtila, vojni analitičar Igor Tabak te Nikola Brzica iz odbora za obranu HDZ-a večeras su u HRT-ovoj emisiji ‘Otvoreno‘ raspravljali o regionalnoj utrci u naoružavanju između Beograda i Zagreba, odnosno hrvatskoj nabavci američkog pokretnog lansera raketa ili srpskoj ruskog raketnog sustava S300.

“Takvi suvremeni sustavi koriste se za gađanje točkastih sustava na većim udaljenostima”, objasnio je Brzica nastanak spornog lansera raketa dodajući kako su mediji lanirali tezu o snažnim balističkim raketama koje vjerojatno ni neće biti nabavljene, zbog postojanja međunarodnih ugovora. Isporuku helikoptera Kiowa Brzica očekuje prije lansera, a pozitivnim ocjenjuje što će ih se moći koristiti za potragu i spašavanje te nadzor granica.

Miroslav Lazanski smatra kako su cijelu aferu oko naoružanja mediji ‘napumpali’. “U politici se nikad ne treba ravnati prema izjavama, nego po mogućnostima”, istaknuo je, ali dodao kako je loša poruka za Balkan kada netko nabavlja te rakete. “Ali ako vi nabavite raketu koja leti 300 kilometara, protiv koga je to usmjereno? Austrije – nije, Italije – nije… Protiv koga je onda?”

Da su mediji sve ‘napumpali’ slaže se i Cvrtila. Dodaje da su stvorili neutemeljenu psihozu na koju su se potom ‘zakačili’ političari, posebno ističući srbijanskog premijera Aleksandra Vučića. “Čini mi se da postoji strašna potreba u Srbiji da povremeno kaže Hrvatskoj kako bi se trebala ponašati”, rekao je Cvrtila.

Spomenuo je i kako niti jedna druga zemlja u okruženju nije reagirala na nabavljanje lansera raketa, osim Srbije. S geopolitičkog stajališta, Cvrtila misli da smo kao Balkan postali prostor natjecanja između SAD-a i Rusije, gdje i dalje postoje različiti interesi – iako su balkanske zemlje mali igrači.

Igor Tabak je rekao kako se u beogradskim medijima puno pisalo o balističkim raketama, ali i o mogućim prijevremenim izborima. Istaknuo je kako se Hrvatska vojno dosta modernizirala te dodaje kako je nervoza iz Beograda razumljiva jer su im izdvajanja manja za oko 150 milijuna eura nego hrvatska.

Komentiraj