Loša željeznička infrastruktura u Hrvatskoj, spori vlakovi te pad broja putnika koji se njima koriste tek su neki od brojih problema koje su u četvrtak, u saborskoj raspravi o Zakonu o željeznici, pobrojali zastupnici pozivajući vladu na konkretnija ulaganja.

Činjenica je da od Zagreba do Splita treba 6 sati, a često i oni koji kupe karte za vlak moraju ići autobusom zbog kvarova na infrastrukturi, ustvrdio je Miro Bulj (Most). Ironično je predložio da se željeznička infrastruktura proglasi turističkom atrakcijom “kao povijesna atrakcija, kao za vrijeme vestern filmova jer brže ćete doći biciklom od Splita do Zagreba nego vlakom”.

Danas se sporije putuje od Zagreba do Vukovara i Osijeka nego prije 20. godina, stali smo u vremenu, ustvrdio je Gordan Maras (SDP).

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) kazao je da bi se, umjesto usklađivanja s EU direktivama s kojima se usklađuje Zakon o željeznici, trebalo uskladiti s razinom brzine prijevoza i sigurnosti željeznica u EU. “Sve su vlade i HDZ-ove i SDP-ove do sada gradile samo ceste, to je najskuplji prijevoz, željeznica je potpuno zapostavljena, time ste povećavali troškove prijevoza i gospodarstvu i nama putnicima”, rekao je.

Daus: U Istri postoji zakon ali ne i željeznica

Emil Daus (IDS) pozvao je pak na investiranje u željezničku infrastrukturu u Istri gdje, tvrdi, postoji zakon ali ne i željeznica.

“Ljudi putuju preko 9 sati od Pule do Zagreba sa autobusnom vezom Lupoglav – Rijeka, teretnog prometa u Istri nema već dosta godina, a najpotentnija teretna pruga u Istri je nakon odrona već preko 10 godina zatvorena. I sad vas ja pitam, gdje je Istra u cijeloj to priči, ne postoji u niti jednom strateškom dokumentu ni planu”, rekao je.

Pitanje infrastrukture nije pitanje jedne političke stranke već nacionalano pitanje, ustvrdio je Siniša Hajdaš Dončić (SDP) ukazavši na potrebu donošenja političke odluke stimuliranja željezničkog prijevoza.

Božica Makar (HNS) mišljenja je kako se pad prijevoza roba i putnika željeznicom može popraviti jedino ogromnim ulaganjem u infrastrukturu i modernizaciju, dok njezin stranački kolega Stjepan Ćuraj ističe da željeznica mora omogućiti veću dnevnu mobilnost radnika, mora biti instrument demografske obnove. “Ona mora dati mogućnosti da konkretno iz Slavonije, iz Osijeka, ljudi mogu raditi u Zagrebu i živjeti u Osijeku, a ne da se svi prvo sele u Zagreb a sada i van Hrvatske”, kazao je Ćuraj i naglasio potrebu strateškog određivanja prema tim ciljevima.

Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture završno je poručio da su svjesni situacije u kojoj se nalaze željeznice i potrebe promjene a da je zakon samo prvi korak prema cilju koji se želi postići.

Zakonom o željeznici uređuje se pitanje upravljanja željezničkom infrastrukturom, njen pravni status, izdavanja i ukidanja dozvola, neovisnosti upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, željezničke usluge i naknade, te ne-diskriminirajući pristup željezničkoj infrastrukturi i željezničkim uslugama.