Zašto je Crkva smatrala da se Galileo svojim idejama ruga Bogu

Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de’ Galilei, bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof. Nakon završenih medicinskih studija, posvetio se proučavanju geometrije i Arhimedovih djela, te postao jedan od najvećih fizičara i astronoma. Umro je 8. siječnja 1642. godine.

Izumom dalekozora započelo je plodno razdoblje Galileijevih astronomskih istraživanja i došla jedno za drugim značajna otkrića. Zalaganje za Kopernikov sustav, kao jedini točan i istinit, dovelo je Galileija u sukob s crkvenim naučavanjem, pa mu je odlukom Inkvizicije 1616. godine bilo zabranjeno naučavanje da se Zemlja giba oko Sunca i da je ono središte svijeta. Iako je obećao da će odustati od svojeg uvjerenja, nije mogao, potaknut otkrićima do kojih je došao, odustati od znanstvene istine.

Crkva je smatrala da se Galileo svojim idejama ruga Bogu. Pokušali su ga osuditi na doživotni zatvor. Kad su se njegovi sugrađani pobunili, stavili su ga u kućni pritvor, što je značilo da do kraja života nije više smio izaći iz kuće.

Nakon 1630. Galilejev vid počeo je ubrzano slabiti, a pred smrt je oslijepio. Preminuo je u siječnju 1642. godine, nije, međutim, bio usamljen, nego okružen vrlo bliskim osobama. Ferdinand II. de Medici namjeravao mu je u čast podići mramorni mauzolej. Crkva se protivila da bude pokopan u bazilici Santa Croce, pored grobnice oca i predaka, držeći da takvo što nije moguće jer je Galileo optužen za herezu. Konsenzus je postignut pokapanjem u maloj prostoriji pored unutarnje kapelice.

Komentiraj